Ako imate djecu Z generacije koja će vam tu i tamo kao neželjenim gostima dopustiti da zavirite u njihov virtualni svijet, nećete u njemu naći ništa hrvatsko. Oni ne prate hrvatske medije, ne slušaju hrvatsku glazbu, ne čitaju hrvatske knjige... Mali izdajnici, pa što onda rade na YouTubeu, Instagramu, Twitteru, WhatsAppu? E, pa bilo vam drago ili krivo, najviše slušaju cajke iz regije ili, kolonizirani, komuniciraju na engleskom jeziku, ne samo s djecom izvan Hrvatske, nego i s vršnjacima iz škole ili susjedstva. Ako vam dijete ne spada u generaciju koloniziranih ne skačite još od veselja jer ćete vjerojatno otkriti da sa slušalicama skakuću po stanu ili u svojoj sobi slušaju “Mnoge ubila je kao iz tetejca / I đavo kad je vidi u nogama kleca / A ja nikad nisam glumio sveca / A htio sam je na keca ko novog Benza / Navikla da joj jedu iz ruke / I sama među vukovima se šeta / Hoda po rubu dike i bruke / Čuke ko dukati žute, a srce od leda / Duša blijeda, zna da je oda, onako radi reda...“
Da, baš ta trap-cajka „Kamikaza“, koju izvode Jala Brat, Buba Corelli i Senidah, pravih imena Jasmin Fazlić, Amar Hodžić iz BiH te Senida Hajdarpašić, rođena u Sloveniji, najgledaniji je video u Hrvatskoj. Postavljen je 13. kolovoza, a u četvrtak 29. kolovoza imao je više od 17 milijuna pregleda. Istraživanja pokazuju da je kod tinejdžera i mladih najpopularniji YouTube, pa Instagram, Twitter. Ako ih mislite ponekad uhoditi, odavno ste trebali zaboraviti Facebook, ta je mreža u njihovim očima samo za starce, pa se možete skinuti s njega i instalirati Instagram, ako već niste. Trending na YouTubeu znači rang najslušanijih pjesama/videa u nekoj zemlji određenog dana i preko njega možemo većinski odrediti sklonosti mlade publike u bilo kojoj zemlji i bilo kojeg dana, no to ne znači da su svi pregledi iz te zemlje. Nije trap cajka “Kamikaza” iznimka od pravila. Pratili smo trending u Hrvatskoj 22., 25. i 29. kolovoza. I 22. kolovoza “Kamikaza” je bila prva na listi 10 najslušanijih/najgledanijih pjesama/videa u Hrvatskoj s 10,8 milijuna pregleda. Nisu iza nje Rozga, Severina ili Thompson, a ni kvalitetniji hrvatski glazbenici.
Tinejdžere baš briga za prošlost, za nimalo duhovito podsjećanje na tenkove i traktore, jer je na drugom mjestu u prvoj rundi praćenja trendinga u Hrvatskoj bila Luna Đogani, umjetničkog imena Luna Đo, pobjednica srpskog realityja “Zadruga 2” s debitantskom cajkom “Deveti krug”. Ta cajka nadahnuta njezinom ljubavnom pričom sa Slobom Radanovićem iz realityja je očito veće nadahnuće hrvatskim mladima od javnog realityja u hrvatskom društvu s istim protagonistima već 30 godina. Ma što vi mislili o tome, privlačniji su im njezini stihovi: “Hodnik je mračan, to je predvorje glamura / Na zidovima tvoje slike – kakva nekultura / Kusur od nula je tvoja kula / Od svih pijuna ti si vodeća figura / Pitam te da li može telo da mi sedne / Duša mi stoji jer si spustio roletne...” “Deveti krug” s refrenom “Hajde, digni me na tron” postavljen 15. kolovoza, samo tjedan poslije, imao je 5,2 milijuna pregleda.
Roditelji su potpuni gubitnici
Na trećem mjestu 22. kolovoza bili su youtuberi iz BiH Braco Gajić i Andrija Jo s pjesmom „Niđe veze“, postavljenom na YouTube 11. kolovoza. Imali su više od četiri milijuna pregleda. Pa sad recite da nema više bratstva i jedinstva dok slušate te dubokoumne stihove: “Svi amigosi su pozvani na žurku / U pozitivnom modu napustili su klupu / Tim Cobra napunio je žurku /Andrija i Braco opet su na putu / Žurka prođe kiks a niđe veze / Zove Netflix ma niđe veze...”
Vlasta Ilišin, politologinja i sociologinja iz Instituta za društvena istraživanja koja se bavi mladima nije ostala zatečena ukusom tinejdžera i mladih. Samo je konstatirala: – Slušanje cajki među mladima u Hrvatskoj već jako dugo traje. Socijalizacija djece danas se odvija stihijski i pod utjecajem različitih aktera, prije svega vršnjaka i virtualnog svijeta. Roditelji su potpuni gubitnici u odnosu na njih. Ali opet i roditelji svašta slušaju, djeca su pod utjecajem grupnog pritiska vršnjaka, ali ako ćemo o ukusima, po čemu je različito slušati Thompsona, Rozgu, Grdovića ili neku cajku? Sa sazrijevanjem se neke stvari kod tinejdžera promijene, ali to su formativne godine i ako se pune prizemnim sadržajima neće sa sazrijevanjem postati generacija bogata duhom. Na djelu je frivolizacija svega – govori Ilišin.
Ako ste mislili da cajke slušaju tinejdžeri u inat roditeljima koji slušaju Thompsona ili Hladno pivo, grdno se varate. Cajke slušaju i zagrebačka djeca visokoobrazovanih roditelja, sofisticiranog glazbenog ukusa, koji si čupaju kosu kad čuju što trešti iz soba njihove djece.
– Tinejdžeri su pod većim utjecajem društvenih mreža i vršnjaka i prije svega se okreću njima bez obzira na roditelje i njihov ukus. Ali, bez obzira na otvoren prostor na internetu, nisu dobrim dijelom osposobljeni za primanje zahtjevnijih i kvalitetnijih sadržaja. Sve to govori o srozavanju kvalitete i sadržaja koji prate i koji klinci prihvaćaju iz tko zna kojih razloga, neki jer im je to baš sjelo, a drugi zbog prilagodbe vršnjacima – tumači Ilišin. Među 10 najgledanijih videa 22. kolovoza tako je bio i video “Bosanska seljačina vozi ženu na more s Golf 2” youtubera iz BiH, zatim video “Prenkam mecu” , “Stvarno mi se jako kaka” remiks izjave dječaka za Novu TV o avionu koji je sletio na autocestu, te “Sidemen Tinder in Real Life 2”.
– Netko je rekao, a to mi se baš čini točnim, da imamo više sličnosti s dinosaurima nego sa svojom djecom! Moji su se roditelji zgražali nad onim „dugokosim drekavcima“ koje sam preglasno slušala, ja sam odvrtala osigurače za struju u dječjoj sobi da se bar nakratko spasim od metalaca, a moja se djeca svađaju sa svojom jer i ne čuju što oni slušaju dok skakuću sa slušalicama na glavi – govori psihologinja Dubravka Miljković sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta. I zato je i u drugom praćenju trendinga u Hrvatskoj i 25. kolovoza na prvom mjestu bila pjesma “Kamikaza“ s 13,4 milijuna pregleda, na drugom opet cajka, srpske pjevačice Tanje Savić i Rimskog “Bye Bye”, koja počinje stihovima “Sve biće okej samo me nazovi / Kidaš me i ne znaš kako boli/ Lomiš me, a volim te/ Miriše mi leto na bela jutra”, na trećem Luna Đogani s više od 6 milijuna pregleda. Među prvih 10 najgledanijih taj dan bila su i videa “Dvostruki salto fail” youtubera i karlovačkog studenta Matije Lazarevića, pobjednika prvog JoomBoos natječaja “VideoStar” za najtalentiranijeg youtubera regije, i njegova brata Dina, zatim “Marzia & Felix – Wedding”, vjenčanje jednog od najpoznatijih youtubera na svijetu. U trećem praćenju hrvatskog trendinga u četvrtak 29. kolovoza “Kamikaza” je i dalje bila na vrhu, nakon nje Tanja Savić i Rimski, a treće mjesto zauzeo je video “McDonalds me mrzi”.
Ako vam tinejdžeri ne prate hrvatski trending i ne slušaju cajke, onda su u skupini onih koji prate strane youtubere, gledaju filmove na engleskom, čitaju knjige na engleskom i dopisuju se na tom jeziku, čak i s vršnjacima iz Hrvatske. To su često djeca koja nikada ili rijetko koriste proste riječi i psuju na hrvatskom, ali zato psuju na engleskom, i to u kraticama Wtf (What the fuck), Idfc (I don‘t fucking care) Idgaf (I don‘t give a fuck) ili izražavaju ljubav kraticom Ilysfm (I love you so fucking much), Ily (I love you) (Volim te), Ilysm, (I love you so much) koju ni u ludilu ne bi izgovorili na hrvatskom. Mnoge tinejdžere i mlade okrenute engleskom jeziku ne zanimaju sadržaji iz hrvatskih medija jer prije nego što su dospjeli u domaće medije već su ih pročitali u stranima, o Greti Thunberg, globalnom zatopljenju, da Amazonija gori...
Hrvatska ne pruža dovoljno
Kad ih pitate zašto prate sve sadržaje na engleskom i komuniciraju na engleskom s vršnjacima iz Hrvatske, odgovorit će vam smireno kao što nam je rekla jedna 16-godišnjakinja: – Hrvatska nam ne pruža dovoljno sadržaja, pa sve filmove, serije gledamo na engleskom jeziku, čitamo knjige od šestog razreda na engleskom jer knjige koje želimo čitati i one nagrađivane nisu još kod nas ni prevedene. Dječje pisce smo davno prerasli, a književnosti za mlade u Hrvatskoj nema. Engleski nam je prirodan jezik na društvenim mrežama jer komuniciramo na njemu i s drugom djecom iz svijeta, pišemo komentare na Twitteru, YouTubeu i zna se dogoditi da djeca kad prepoznaju na YouTubeu da su iz Hrvatske kažu “Hi, I am from Croatia too” i nastave razgovarati na engleskom. Zašto s vršnjacima iz Hrvatske komuniciramo na engleskom? Ponekad i zato jer nam je neke stvari o sebi lakše izreći na engleskom nego na hrvatskom – kaže tinejdžerica (16). Kao da imaju dojam da su manje rekli jedno drugom ako to kažu na engleskom. Njihova otvorenost na društvenim mrežama samo je privid jer istodobno tinejdžeri nikad nisu bili usamljeniji i nedruštveniji, barem licem u lice, nego danas, u virtualnom svijetu. Često koriste i kratice Lmao (Laugh my ass off), Idk (I don ‘t know ) Brb (Be right back) Asap (As soon as posible) i Lol (“Laughing out loud”). Engleske kratice koriste i tinejdžeri koji slušaju cajke, ali nešto rjeđe.
– To što mladi iz Hrvatske komuniciraju na engleskom na društvenim mrežama u globaliziranom svijetu pokazatelj je kolonizacije. Zna se tko su kolonizatori, a tko kolonizirani, a mladi su i nesvjesno kolonizirani – komentira Vlasta Ilišin. Tolika okrenutost virtualnom svijetu, smatra, destimulativno djeluje na razvoj njihovih mogućnosti i promišljanja, pa se zato vani u školama odustaje od tableta jer se pokazalo da tehnički sadržaji ne jamče da će usvajati kvalitetne sadržaje, a mi ih uvodimo... Između tinejdžera koji slušaju cajke i onih koji su previše okrenuti sadržajima na engleskom jeziku postoje i mladi koji ne spadaju ni u jednu od ovih skupina i koji društvene mreže koriste minimalno. Oni su možda najmanje izloženi pritisku vršnjaka, ali i sadržajima iz globaliziranog svijeta među kojima ima svega i svačega što nije za njihovu dobrobit u formativnoj dobi.
Mladi su kolonizirani
– Brzina kojom se danas prihvaćaju nove informacije (i tehnologije) ne može se usporediti s prošlim razdobljem u kojem se sve to odvijalo puno sporije. Tako je eto, trebalo proći punih 50 godina da 50 milijuna korisnika prihvati telefon, Twitter ih je toliko okupio za samo dvije godine, a Pokemon Go za, vjerovali ili ne, samo 19 dana! Engleski je jezik elektroničkih medija, ali i biznisa i znanosti. Ako danas ne znate engleski, možete računati da ste nepismeni. Kratice na engleskom koje mladi koriste danas su vrlo uobičajene, i to ne samo u njihovu rječniku. Primjerice, potkraj srpnja u jednim je novinama objavljen tekst kako je Trump poručio Švedskoj da pusti na slobodu američkog repera Rockyja koji je u Stockholmu nekoga namlatio pa završio u zatvoru. Trumpova poruka na Twitteru je glasila: „Oslobodite ASAP Rockyja“. Novinar je nastavio priču: „ASAP je uhićen 3. srpnja...“. A ASAP nije Rockyjevo prezime nego kratica za „as soon as possible“, što će reći: što je prije moguće (oslobodite Rockyja) – govori Miljković koja u novoj knjizi “Odgoj i obrazovanje” piše i o pripadnicima čak pet generacija i onoj Z, rođenoj od 1996. do 2010.
Diana Stolac, profesorica na kroatistici riječkog Filozofskog fakulteta, također, drži da su mladi na određeni način kolonizirani jer im je usađeno da je engleski jezik stvar prestiža, da se na njemu sve može bolje reći...
– Imamo sve slabiju čitanost na hrvatskom jeziku, istina je da tinejdžeri i studenti čitaju na engleskom jeziku, ali meni se čini da su pogrešno uvjereni da ga poznaju kvalitetno kao materinski jezik. Uvijek će postojati te nijanse u znanju, koje ne znaju za razliku od onih kojima je taj jezik materinski – govori Stolac, koja smatra da između mladih okrenutih cajkama i engleskom jeziku postoje i klasično obrazovani mladi ljudi, koji ne bježe u slobodno vrijeme od čitanja na hrvatskom. Tinejdžeri okrenuti engleskom jer im je to “cool” neće uživo razgovarati na tom jeziku jer, kako kaže, kad nekoga gledate nemate potrebu upotrebljavati umjetne strukture, a engleski jezik, što god tko rekao, umjetna je struktura. Početkom rujna na riječkom Filozofskom fakultetu bit će održan i znanstveni skup “Generacija interneta” na kojem će se okupiti 50-ak sociolingvista iz desetak zemalja koji će propitivati učinke koje nove tehnologije i komunikacijski obrasci imaju na našu komunikaciju posljednjih desetljeća. I pokušat će odgovoriti i na pitanja vezana uz jezik mlade generacije na kojemu su najvidljiviji utjecaji internetske komunikacije.
Nije to nikakvo bratstvo i jedinstvo nego kulturocid i nastavak velikosrpske agresije drugim sredstvima. Inače cajke su jednako štetne za mozak djece kao i heroin i treba ih zabraniti