"Vatrogasci su vjerojatno bili izloženi temperaturi od oko 1200 stupnjeva iako temperatura izgaranja nehomogene plinske smjese može biti i do 1800 stupnjeva. Oni su kratkotrajno bili izloženi ekstremno visokoj temperaturi, odnosno najviše do deset ili 15 sekundi. Prije izgaranja plinske smjese morali su osjetiti promjenu smjera, a potom frontu vrućeg zraka i plamenu stihiju." Rekao je ovo u nastavku suđenja Draženu Slavici za kornatsku tragediju Miodrag Drakulić, voditelj tima vještaka koji su sudjelovali u izradi multidisciplinarnog vještačenja uzroka i okolnosti nastanka požara na Kornatu.
Vještak Drakulić odgovarao je gotovo šest sati na upite odvjetnika i obitelji poginulih vatrogasaca o intenzitetu i širenju požara. Govoreći o požaru koji je zahvatio stradale rekao je da su temperature bile toliko visoke da se može reći da su vatrogasci bili živi skuhani. Odgovarao je na niz pitanja o teoriji da su vatrogasci stradali uslijed izgaranja nehomogene plinske smjese. Obitelji poginulih vatrogasaca iznijeli su niz prigovora na vještačenja, te i dalje inzistiraju na pronalsku crnih kutija koje su nakon kornatske tragedije izvađene iz helikoptera.
Prije tjedan dana u sudnici je tijekom svjedočenja stručnjaka za požare i eksplozije istaknuto da je uzrok stradavanja vatrogasaca na Kornatu bio fenomen izgaranja nehomogene plinske smjese te potom eruptivni požar, što se u Hrvatskoj nikad prije nije dogodilo. Stručnjak za kinetiku i širenje požara Drakulić u svom je iskazu istaknuo da je tijekom požara na Kornatu 90 posto plinova nošenih jugoistočnim vjetrom prešlo Veli Vrh pa otišlo u klanac gdje su se nalazili vatrogasci.
– Eruptivni požar mogao je samo u najnižoj točki proizvesti energiju zapaljenja i omogućiti proces izgaranja nehomogene plinske smjese, a što je sve i prouzročilo – rekao je Drakulić ističući da se na Kornatu dogodilo strelasto širenje plamene stihije zbog turbulencija plinova na mjestu i uz mjesto stradavanja. Svjedočila je i biologinja, vještakinja dr. Marija Pandža.
– Na Šipnatu je suha mediteranska vegetacija, pretežno mogoruš, a vegetacija na mjestu tragedije bila je suha i bujna, visine od 20 do 30 centimetara. To mjesto gdje se dogodio požar uglavnom se ne razlikuje od vegetacije na ostalom dijelu otoka – odgovorila je na upit optužbe dr. biologije i kemije Marija Pandža te istaknula da na mjestu tragedije 20 godina nije bilo požara i da se suha goriva tvar skupljala. Na upite je li na mjestu tragedije bilo dovoljno gorive tvari za oslobađanje plinske smjese koja bi prouzročila eruptivni požar i stradavanje vatrogasaca, vještakinja je odgovorila da je to pitanje za druge vještake.
Ne vjerujem u taj eruptivni požar,jer sam kao srednjoškolac više puta gasio požar na sličnom terenu,kamenjaru, u usjecima,po jakoj buri.... Vatra bi se ogromnom brzinom širila,ali gdje nema raslinja,nema ni pravog požara,ponekad ne bi mogli pobjeći vatri,pa bi je preskakali i odlazili na već izgoreno područje.....Vjerujem ipak da je tu bila rječ o nekom gorivu,raketnom ili drugom,a naši dragi vatrogasci nisu imli sreće i našli su se na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme..... Istina se vjerojatno neće doznati još neko vrijeme.... A Slavica....Neki Pedro mora visit,bojim se da je Slavici srednje ime Pedro.... Vrijeme će pokazati....