Dombrovskis: Tvrtke ne smiju koristiti euro kao izliku za povećanje cijena. Hrvatske vlasti to trebaju nadzirati

Od svih dužnosnika u Bruxellesu, izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis imao je ključnu, možda i najvažniju ulogu u brzini i uspješnosti hrvatskog puta prema članstvu u euro zoni. 

Vjerovao je u taj put, gurao ga koliko je to bilo pod njegovim ovlastima, a on je u Komisiji zadužen za euro, strukturne reforme i razne druge stvari, zajednički opisane pod geslom “ekonomija koja radi za građane”, kako je nazvan njegov portfelj. U trenucima kad su ga ključni ljudi iz Zagreba počeli uvjeravati da je 1. siječanj 2023. dostižan kao službeni datum ulaska, iako je to nekima u Bruxellesu i Frankfurtu zvučalo preambiciozno s obzirom da do ovog trenutka još nisu prošle dvije godine, koliko se očekuje da neka država članica “čeka” u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II.), Dombrovskis je prihvatio da je taj datum dostižan. Da nije prevladao takav stav, čekalo bi se do 1. siječnja 2024. godine.

U intervjuu s grupom hrvatskih novinara, pitali smo ga da se osvrne i na tu brzinu prolaska Hrvatske kroz čekaonicu euro zone, kao i da nam objasni način na koji je Hrvatska zadovoljila kriterij koji se tiče inflacije.

- Danas je povijesni trenutak za Hrvatsku jer je ispunila sve uvjete i kriterije za uvođenje eura. To je impresivno postignuće, na kojemu čestitam vlastima i građanima. Hrvatska će imati stvarne ekonomske koristi. Nakon izvješća o konvergenciji, treba slijediti proceduru, države članice trebaju potvrditi pristupanje, ali u svakom slučaju ovo je važan korak i pozitivna vijest za Hrvatsku. I za cijelu euro zonu, jer snažnija i veća euro zona jača snagu eura - kaže izvrši potpredsjednik Dombrovskis. 

Što će Hrvatska dobiti ili izgubiti ulaskom u euro zonu, pa i u smislu potencijalnog rasta?

- Jasno je da pristupanje euro zoni ima pozitivan učinak. Zbog više razloga. Prvo, trošak konverzije valute. Drugo, snižava se trošak financiranja, kako za državno zaduživanje, tako i za šire gospodarstvo. Također, članstvo u euro zoni šalje pozitivan signal tržištu i stranim investitorima, što pomaže privlačenju investicija u Hrvatsku. Sve u svemu, pozitivan razvoj za hrvatsko gospodarstvo. Konačno, posebno to ima smisla u zemljama poput Hrvatske, koja ima fiksiran tečak kune prema euru. Jer, de facto, Hrvatska već preuzima monetarnu politiku ECB-a, ali još ne uživa blagodati članstva u euro zoni. To će se promijeniti od 1. siječnja.

Kako ste sagledali kriterij inflacije, koji kaže da Hrvatska ne smije previše odstupati od triju zemalja s najnižom inflacijom u euro zoni, što je posebno teško u ovim vremenima kad inflacija posvuda praktički divlja? 

- Očito smo u situaciji u kojoj inflacija doseže rekordne visine u čitavoj euro zoni. Naš pristup je bio sličan prijašnjim slučajevima. Najprije smo napravili okvirnu analizu i detektirali zemlje koje po inflaciji odstupaju više od 1,5 postotni poen od prosjeka inflacije euro zone. Takve smo označili kao “outlier” zemlje (izvan okvira, op.a.). I napravili smo procjenu što potiče to odstupanje od prosjeka inflacije euro zone, jesu li to specifični razlozi te zemlje. U ovom slučaju naša je procjena bila da Malta i Portugal mogu biti promatrani kao zemlje izvan okvira, što nas je dovelo do Finske, Francuske i Grčke kao tri najbolja performera po pitanju inflacije u euro zoni. To nas je dovelo do referentne vrijednosti od 4,9 posto, a odgovarajuća inflacija u Hrvatskoj je 4,7 posto, dakle malo ispod referentne vrijednosti. 

Hrvatska je prilično brzo prošla kroz čekaonicu ERM II. do pozitivnog izvješća o konvergenciji. Kako smo uspjeli dostići taj ambiciozan rok 1. siječnja 2023.?

- Zaista, u slučaju Hrvatske oslonili smo se na presedan korišten u slučaju Slovenije. U ovom trenutku, još nisu prošle dvije godine hrvatskog sudjelovanja u ERM II., ali vidimo da Hrvatska sudjeluje u tome bez stresova za tečaj kune. Bit ćemo u prilici to ponovno potvrditi nakon što prođu dvije pune godine sudjelovanja Hrvatske u ERM-u II., što će biti prije trenutka kad se donosi konačna odluka o uvođenu eura. Nakon ovog izvješća o konvergenciji, slijedi procedura u kojoj države članice odlučuju, a Europski parlament daje svoje mišljenje. Konačna odluka planirana je za sredinu srpnja. Dotad će proći dvije godine Hrvatske u ERM-u II., a sličan presedan se dogodio sa Slovenijom. 

Kakvu poruku imate za hrvatsku javnost, u kojoj postoje strahovi od poskupljenja pri uvođenju eura?

- Nažalost, cijene već idu gore jer smo u situaciji povećane inflacije, ali glavni razlozi za to su visoke cijene energije, poremećaji u lancima opskrbe koji su ranije izazvani globalnom pandemijom, također i ruska agresija na Ukrajinu, te u tom kontekstu poskupljenje hrane zbog činjenice da je Ukrajina globalni igrač u izvozu hrane. Kao što vidite, svi ti čimbenici nisu povezani s eurom. Inflacija raste i u članicama euro zone i u državama koje nisu članice euro zone, pa tako i u Hrvatskoj, gdje je inflacija već sada znatno viša nego prijašnjih godina.

Ali zbog čimbenika koji nemaju nikakve veze s hrvatskim pripremama za pristupanje euro zoni. Kad je riječ o učinku uvođenja eura na cijene, tipično vidimo mali, jednokratni učinak na cijene u zemljama koje pristupaju euro zoni, što je u rangu nekoliko desetina jednog postotnog poena. Ali to se neutralizira na srednji rok kroz nižu cijenu zaduživanja i (nestanak, op.a.) troškova konverzije valute. Ne vidimo da će biti trajnog učinka na inflaciju. Euro zapravo pomaže očuvanju stabilnosti cijena. Važno je da poduzeća ne koriste euro kao izliku za povećanje cijena. Zato je važna kampanja koju Hrvatska provodi, o poštenom uvođenju eura. Hrvatske vlasti trebaju to nadzirati i taj posao se već radi. 

Očekujete li da će konačna odluka država članica u Vijeću EU ići glatko? Neće biti iznenađenja zbog krize, možda i recesije koja prijeti nekim zemljama? Ne očekujete da bi ta kriza mogla obeshrabriti neke postojeće članice euro zone od pozitivnog glasa za primanje nove?

- Mi iz Europske komisije ne možemo prejudicirati odluku država članica, ali zaključak našeg izvješća o konvergenciji je pozitivan. Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanje. Pripremili smo i odgovarajuće zakonske prijedloge koji se tiču ulaska Hrvatske u euro zonu 1. siječnja 2023., dva zakonska prijedloga. Indikacije koje imamo do sada su, općenito govoreći, pozitivne. Nadamo se pozitivnoj odluci država članica. 

>> VIDEO Povjerljivi britanski izvještaj: Ruska vojska mogla bi se raspasti zbog velikih gubitaka