Nakon 30 godina od osamostaljena Hrvatske, prošli tjedan na početku rada novog, i to 10. saziva Hrvatskog sabora, dogodilo se da u našem parlamentu imamo i prvi ženski zastupnički klub u povijesti Sabora. Osnovale su ga tri zastupnice iz tri političke stranke - Dalija Orešković iz Stranke s Imenom i Prezimenom, Marijana Puljak iz stranke Pametno te, kao ona treća koja je svojim pridruživanjem i omogućila osnivanje kluba, Anka Mrak-Taritaš iz GLAS-a.
Da bi taj značajan trenutak što bolje osvijestio i upamtio već drugi dan zasjedanja Sabora njegovu su predsjedniku Gordanu Jandrokoviću na početku rasprave uručile tri dara - vino, dezodorans i kemijsku olovku. Iznenadiše ga. Čak malo i zbuniše. Tim više što su pokloni u sebi imali vrlo rječitu simboliku koja se odnosila na donedavnog ministra, a sad HDZ-ova saborskog zastupnika Marka Pavića koji je u zadnjem tjednu svog ministarskog mandata na svoju osobnu karticu najprije kupio znatno skuplje verzije istih takvih darova, da bi potom od svog Ministarstva tražio da mu taj plaćeni iznos vrati. Kada se pak taj njegov prilično bijedni manevar javno otkrio Pavić se požurio još jednom "isprsiti" pa je objavio da je novac koji je tražio da mu se vrati sad on vratio Ministarstvu.
Kako bilo, tri su oporbene zastupnice efektno "najavile" postojanje svog ženskog kluba. I s njima smo razgovarali u srijedu, trećeg dana rada Sabora, u jednoj od omanjih saborskih prostorija koja je dodijeljena njihovu klubu. Sjele su za okrugli stol. Kao vitezice.
A odmah na početku razgovora upitasmo Daliju Orešković i Marijanu Puljak zašto je i kako došlo do toga da ih je već u prvim satima rada novog Sabora napustio predizborni koalicijski partner Dario Zurovec iz Fokusa.
OREŠKOVIĆ: Nijedna predizborna koalicija nije formirala klubove onako kako su izgledale predizborne liste. Od Restarta pa nadalje. Restart je tako podijeljen na način da SDP ima svoj klub, dok posebne klubove imaju IDS, te HSU i HSS. Na drugoj strani političkog spektra imamo HDZ čiji koalicijski partner na listi, HSLS, ima svoj samostalni klub. Dakle, formiranje klubova u Saboru ne slijedi nužno predizborne koalicije već se slaže sukladno nekim drugačijim logikama, pa je tako tako došlo i do našeg kluba, što ne znači nužno nikakav razlaz niti prekid političke ili bilo kakve druge suradnje. Naprosto, nije došlo do formiranja kluba s Darijem Zurovcem iz Fokusa, a to samo po sebi ništa ne znači. Fokus će na drugačiji način promovirati svoje politike kroz rad Sabora, a mi smo odlučile klub formirati s Ankom Mrak-Taritaš s obzirom na to da GLAS kao politička stranka pripada tom dijelu političkog spektra koji je nama prihvatljiv i kompatibilan po svojim svjetonazorskim i ekonomskim politikama.
Je li vas ipak barem na onoj ljudskoj razini "dotaklo" to što je Zurovec već prvog dana obznanio da neće dalje s vama?
PULJAK: Ne gledam to na osobnoj razini. Mi smo jako dobro surađivali u predizbornoj kampanji gdje smo i dogovorili zajednički program. I u mnogim smo se stvarima slagali. A koalicije se formiraju oko zajedničkih tema i ideja, no nije nužno da se slažemo baš u svemu. Pri konstituiranju Sabora Fokus je izabrao svoj put. Ništa mu ne zamjeramo. Vidjet ćemo, vjerojatno ćemo se kroz rad Sabora oko puno stvari složiti. GLAS, SSIP i Pametno dijele zajedničke svjetonazore i neke ideje te nam se kolegica Mrak-Taritaš odlučila pridružiti u klubu i zajednički djelovati u istom smjeru.
Gospođo Mrak-Taritaš, kada vam je stigao poziv Marijane Puljak jeste li dugo dvojili ili ste odmah donijeli odluku o ulasku u klub?
MRAK-TARITAŠ: Uvijek se morate konzultirati sa svojima u stranci, s predsjedništvom i središnjim tijelima. Pristojno je da se takve odluke nikada ne donose samostalno već da ih zajednički donose svi koji čine stranku. No osnovna je stvar u odluci, koja je bila relativno jednostavna i logična, to što smo mi građansko liberalni savez i što se sa SSIP-om i Pametnim slažemo u 90-95% stvari. Pripadamo centru i nekako je logično da se složi i takav klub. Klub se ne slaže iz tehničkih razloga već zbog slaganja oko ideja i vizija što i kako dalje. A mi se oko glavnine stvari slažemo, što znači da ćemo zastupati i boriti se za iste politike. Onda je i bilo logično da to bude i takav klub.
Iako se klub sad doživljava kao ženski, znači li to da su njegova vrata zatvorena za vaše muške kolege ili je u njega dobrodošao svatko tko s vama dijeli iste stavove i ideje.
OREŠKOVIĆ: Vrata su otvorena. Dapače, bit će naše poruke glasnije ako nas danas sutra bude i više. Međutim, ono što je važnije jest da se naši birači naviknu na to da zaista postoji jedan centristički glas koji se u hrvatskom političkom prostoru dugo nije jasno čuo. Mislim da ćemo mi biti glasnije baš zato što smo žene.
Ima li kolega i kolegica koji već pokazuju želju i namjeru da vam se pridruže pa da ta brojka od tri članice kluba - naraste?
PULJAK: Mislim da će to doći tijekom rada. Vjerujem da će se naš rad prepoznati kako bude odmicalo vrijeme i kako budemo aktivne. Već u prvom danima pokazale smo kako smo i koliko aktivne. Nismo u Saboru da bismo popunile neke sjedalice i promatrale sve sa strane već smo zaista od početka pridonijele nekim prijedlozima i aktivnostima. Bile smo zaista vidljive. Daleko od toga da je to ženski klub. Naravno, to jest prvi put u povijesti Sabora. Na neki smo način i svojim darovima predsjedniku Sabora htjele ukazati na tu činjenicu, iako on to u tom trenutku baš i nije registrirao na pravi način. Mi smo klub koji će primjerom promovirati ravnopravnost spolova, ali se isto tako baviti i svim drugim temama koje obilježavaju politički život države.
Bivši saborski zastupnik Marko Vučetić nekidan reče da male stranke moraju imati velike ideje i da po tome mogu i moraju iskočiti. Kako sve tri dolazite iz malih stranaka što su to onda vaše velike ideje koje ćete pokušati zajednički nametnuti?
MRAK-TARITAŠ: Važno je da uvijek jasno govorite o svojim idejama, da nemate figu u džepu, da se nikada ne dogodi da jedno govorite, a drugo radite. Mi smo tri različite osobe, s različitom poviješću, različito i izgledamo, ali mislimo da jedna drugu u zajedničkom djelovanju možemo nadopunjavati u korist svih. Nije ovo ženski klub na način da govorimo samo o pravima žena, što je nama važno i prioritetno jer mislimo da su ženska prava ljudska prava. Ali želimo se baviti i nekim gospodarskim problemima, temama o znanosti, mladima, demografskim promjenama, pravosuđu. O svemu tome želimo jasno progovarati. Uvijek je važno da budete autentični. Nikada ne možete i ne smijete biti netko drugi, ne možete raditi priču nekog drugog, već svoju priču, jasno se zalažući za svoje stavove. A karakteristika našeg kluba bit će baš to - autentičnost i jasnost.
Što čini onih pet posto oko kojih se ne slažete?
MRAK-TARITAŠ: To još nismo otkrili.
PULJAK: Sigurno ima nešto, ali do toga još nismo došli.
Što smatrate gorućom političkom i društvenom temom oko koje se u Saboru ne bi trebalo toliko dijeliti i prepucavati nego naći neko suglasje kako bi se društvo i zemlja izvukli iz problema?
PULJAK: To je najteže pitanje s obzirom na to da je Hrvatska trenutačno na dnu prema svim rang listama. Uvijek je teško navesti što je to prvo što će nas izvući iz krize. Nema jedne teme kojoj bismo se trebali posvetiti, a neke druge zanemariti. Umijeće i jest da paralelno, na puno razina, morate upravljati državom. Čeka nas burna, krizna jesen vezano uz gospodarsku situaciju i globalnu pandemiju. Treba krenuti u oštre i direktne reforme kako bismo ovu priliku iskoristili da te reforme pokrenemo i provedemo. U odnosu na sve ostale europske zemlje Hrvatska će se najdulje izvlačiti iz ove krize jer smo na nju najmanje bili spremni. Nitko u svijetu nije mogao biti spreman na ovako nešto, ali naša startna pozicija uvjerljivo je bila najlošija. E sad, tu je niz tema, gospodarstvo, teritorijalni preustroj, smanjenje nameta poduzetnicima da oni konačno prodišu, mogu raditi i otvarati nova radna mjesta kako bi ona generirala i puniju državnu blagajnu i bogatije društvo, da bi onda to bogatije društvo posljedično postalo i socijalnije, imalo kapaciteta pomoći svojim najranjivijim društvenim skupinama. Tu je i reforma obrazovanja i znanosti koju ne treba nastaviti već resetirati i vratiti na postavke Cjelovite kurikularne reforme jer su obrazovanje i znanost temelj svakog modernog društva. Puno paralelnih stvari treba pokrenuti da bi ovu krizu uspjeli preživjeti.
Vjerujete li da sve to ova Vlada i ovaj premijer mogu realizirati u iduće četiri godine i da oni taj mandat mogu odraditi do kraja?
OREŠKOVIĆ: Vjerujem da bi se u četiri godine mandata bilo koje vlade moglo napraviti jako puno, ali ozbiljno sumnjam da ova Vlada ima ambiciju, volju i želju da se u te državne i društvene promjene upusti. Maloprije pitaste što je to oko čega bi se barem većina sabornice trebala ujediniti, a to je sasvim sigurno borba protiv korupcije i uspostava učinkovitog neovisnog pravosuđa. Upravo na toj temi očekujem možda najveći konsenzus pa ću tako neke saveznike pokušati tražiti i među onim političkim opcijama s kojima ne dijelim zajedničke stavove u nekim drugim politikama i temama. Ovo što je Marijana govorila o nužnosti uspostave funkcionalnog gospodarstva koje može generirati nove vrijednosti pa onda i servisirati socijalnu državu bit će moguće tek ako provedemo dubinske reforme teritorijalnog ustroja, što znači da ćemo morati ući u postupak smanjenja broja županija, gradova i općina. Ova Vlada je već najavila da je spremna preuzeti zapravo naš model funkcionalnog spajanja, no to nije dovoljno ako se i dalje zadrži postojeći broj od 20 županija. Paralelno s tim moramo početi provoditi i reformu javne uprave. Mi smo taj dio programa nazvali 3D u pravcu depolitizacije, decentralizacije i digitalizacije. O tome su na različite načine govorile brojne političke stranke koje su sada ušle u Sabor. Jedan dio Sabora doista nam je nov, ali to su ipak neke progresivne stranke koje, koliko god bile različite, vjerujemo da ćemo s njima u konačnici naći zajednički jezik. I evo, ovotjedna rasprava o Zakonu o potresu krenula je s čitavog niza različitih teza koje su se, kako je rasprava odmicala, ipak slijevale u jedan lijevak pa smo od onog početnog "kako je dovoljno postaviti samo omjer 60:20:20 i time je sve riješeno", kroz pitanja i kritike jednog dijela oporbe, došli do toga da vladajući malo pomalo modificiraju svoje stavove i shvate da je na ovom zakonu doista potrebno još ozbiljnije raditi. Svaka dobro argumentirana javna rasprava može pomoći da dođemo do nekog zajedničkog rješenja jer sve pokazuje da se država zaista nalazi na dnu i da je stvar prepoznavanja ovog političkog trenutka dio naše zajedničke kolektivne svijesti i odgovornosti. I u tom smislu od ovog saziva Sabora očekujem da napravi taj iskorak. Između ostalog i u tome da se osnaži i ojača uloga parlamenta jer vladajući su uvijek dosad mogli provoditi politiku kakvu su god htjeli, a voljela bih da se ta paradigma počne mijenjati pa da ono vaše pitanje - hoće li ova Vlada htjeti i moći - pretoči u odgovor da će neke stvari naprosto morati jer će pritisak parlamenta na Vladu biti takav da - mora. A hoće li izdržti do kraja? Ovisi o tome koliko će Vlada biti kvalitetna, hoće li biti smjena ministara i hoće li biti "žetončića". Nadam se da neće.
Premijer je obećao da će konstruktivne i kvalitetne prijedloge i savjete oporbe prihvaćati, na što ste vi gospođo Mrak-Taritaš s govornice poručili: "Živi bili pa vidjeli" jer je i u prošlom sazivu bilo pametnih i konstruktivnih prijedloga oporbe, ali nikada nisu prihvaćani. Kako se sad pojedine oporbene stranke zaista trude davati dobre prijedloge oko Zakona o obnovi Zagreba i okolice, vjerujete li da je premijer spreman prihvatiti nečiji pametan i koristan savjet, a da si ga on pritom ne može pripisati kao svoj?
MRAK-TARITAŠ: Ove protekle četiri godine Plenkovićeve vladavine i njegovi ovotjedni odgovori na oporbene replike pokazuju tu njegovu veliku orijentiranost na samog sebe. Pokazalo je to tu njegovu veliku sujetu. Dosta sam dugo na ovom svijetu i nekako ne mogu vjerovati da će se on promijeniti. Voljela bih doživjeti da me on demantira. Zato rekoh - živi bili pa vidjeli. Oporba je u prošlom sazivu davala brojne konstruktivne prijedloge za što postoji jedan vrlo jednostavan primjer koji pokazuje sliku svega toga. U kontekstu klimatskih promjena i amandmana koji su nama važni mi smo dali amandman da u svim saborskim te vladinim kafićima i restoranima više ne bude plastičnih čaša i žličica. Zbog toga ne trebate zakon, ne trebate konsenzus, trebate samo dobru volju. Dobili smo odgovor da to nije moguće. Dakle, toliko o tome koliko se oporba sluša. No nada umire zadnja. Možda se premijer malo promijenio. Uostalom, mi ćemo vrlo brzo imati priliku to provjeriti jer čim krene jesen imat ćemo u drugom čitanju Zakon o obnovi Zagreba koji smo svi, a pogotovo građani, željno iščekivali. Da podsjetim, u proljeće, za vrijeme COVIDA-19, kada je oporba vrlo jasno podržala sve Vladine odluke, tada smo bili konstruktivni, ali kada smo krenuli postavljati cijeli niz pitanja - poput, zašto ljudi u samoizolaciji ne mogu dobiti cijelu plaću - onda oporba više nije bila konstruktivna. Stoga je ta premijerova rečenica kako će prihvaćati konstruktivne prijedloge oporbe kao Pitija. No pitanje je tko će ocjenjivati tu konstruktivnost. Ovaj Zakon o obnovi Zagreba ima ozbiljnih dubioza od samog načina na koji će se provoditi do financijskog modela. U Zakon se kreće s tri nepoznanice. Nije poznato o kojoj količini nekretnina uopće govorimo. Nepoznanica je i koliko za to stvarno treba novca. A ne znamo ni koliko će dugo to trajati. Ovaj je Zakon zapravo jedna velika šarena laža. Mi želimo da to bude dobar Zakon jer želimo da za njega možemo glasati. Ipak, bojim se da to na kraju neće biti tako. Voljela bih da me Zakon koji će doći u drugo čitanje u tome razuvjeri. Ne bude li tome tako dat ćemo ozbiljne amandmane i glasno govoriti o tome što ti amandmani znače za grad, jer grad čine građani, a ako se oni isele iz grada onda taj grad gubi svoju dušu. Dogodi li se to onda će to biti krimen ovog saziva Sabora. Zato ćemo su svoju energiju utrošiti u to da na kraju dobijemo najkvalitetniji mogući zakon.
OREŠKOVIĆ: Vezano uz to traženje konstruktivnosti oporbe ne smijemo zaboraviti čemu oporba u demokratskom društvu služi. Jedno je prihvaćati naše konstruktivne prijedloge ili rješenja, ali to nikako ne znači, niti premijer to može tražiti ili očekivati, da konstruktivnost oporbe podrazumijeva podršku programima i Vladi, a pogotovo podršku bez provjere i kontrole. Taj element provjere i kontrole - što to Vlada zapravo čini - temeljni je naš zadatak i uloga do kraja ovog mandata. Dok se možda ne promijeni tko je vlast.
MRAK-TARITAŠ: Važnost oporbe je u tome da ukazuje na sve probleme, inzistira i bude drugačija.
PULJAK: I nudi rješenja.
MRAK-TARITAŠ: Pitali ste što će biti naša karakteristika. To da ćemo nuditi rješenja.
PULJAK: Vladajući uvijek govore da oporba samo kritizira, da od oporbe ništa konkretno nisu čuli, a oni zapravo - ne slušaju. Jer im ponuđena oporbena rješenja ne odgovaraju za njihovu agendu. Rješenja koja ćemo mi nuditi bit će na dobrobit svih građana, a ne za pojedinačne interese kojekakvih skupina. Mi ćemo predlagati rješenja misleći na sve građane Hrvatske, na njihovu dobrobit, a ne na neku našu korist.
Kroz deset mjeseci očekuju nas lokalni izbori. Postoji li među vama nekakav plan oko toga i što očekujete da bi ti izbori mogli pokazati?
PULJAK: Mi u Saboru funkcioniramo tek nekoliko dana i neke zajedničke dugoročne planove još nismo definirali iako bismo željeli surađivati. Svakako nas zanima sudjelovati u lokalnim izborima. Pametno je u Splitu najjača oporbena stranka i interes nam je taj kotač okrenuti i promijeniti cijelu situaciju jer je Split proteklih godina zarobljen u izvršnoj vlasti koja ga je pretvorila u jedan privremeni grad. I u Zagrebu je vrijeme za zaokret. Kao i u Rijeci i u Osijeku. Nas zanima ponuditi opciju koja će, kao i na nacionalnoj razini, nuditi rješenja, koja se neće bojati provoditi neke stvari, neće biti populistička. Sigurna sam da ćemo kroz ovaj rad u Saboru vidjeti da imamo zajedničkih tema i na lokalnoj razini.
Tomislav Tomašević iz platforme Možemo! već je objavio da ulazi u utrku za gradonačelnika Zagreba. Jeste li spremne podržati njegovu kandidaturu ili razmišljate da iz svog kruga ponudite nekoga za tu funkciju?
OREŠKOVIĆ: Za sada nismo spremni podržati kandidaturu Tomislava Tomaševića iz više razloga. Smatramo da Zagrebu treba ponuditi, i da nije bilo potresa, jednu novu viziju prostornog i urbanističkog razvoja. Jednu viziju Zagreba kao motora razvoja ostatka Hrvatske. Trenutačno se 40% svih investicija odnosi na Zagreb, a poznato je da ta korupcija kojom najčešće oslikavamo Milana Bandića nije utjelovljena samo u njemu. Pogrešno je smatrati da su svi koruptivni problemi sažeti u liku i djelu jedne osobe. Nisu, oni su u strukturama upravljanja kako gradom Zagrebom tako i gradskim Holdingom koje su stvarane i izgrađivane čitava desetljeća. O našoj viziji Zagreba tek trebamo komunicirati s drugim srodnim političkim opcijama i strankama. Zagrebu će biti potreban čitav jedan tim ljudi koji će se moći pozabaviti svim ovim temama jer Zagreb mora postati metropola za 21. i 22. stoljeće. Grad koji se može uspješno nositi s klimatskim promjenama, koji će biti zelen, energetski održiv, moderan i progresivan. Sve ono što Zagreb danas nije. Zagreb ne samo da se danas guši u korupciji, guši se u zapuštenosti, prljavštini, smogu i otrovnim česticama koje često prelaze razinu onih dopuštenih granica. Guši se i zbog čitavog niza gradskih institucija koje nisu sposobne obavljati svoju temeljnu ulogu i reagirati na potrebe svojih građana. Ekonomska vizija i promišljanja čitave platforme Možemo! mislim da ne idu u duhu jednog tako modernog, progresivnog grada kakav bismo mi htjeli da Zagreb postane.
MRAK-TARITAŠ: Nitko u ovom trenutku nema niti može imati bianco podršku. Jesen je tu, treba sjesti i, u kontekstu ovog kluba, dogovoriti se. Marijana je spomenula četiri velika grada. Dakle, naš interes će zasigurno biti sva ta četiri velika grada. Zagreb se cijelo vrijeme ponaša kao otok, kao da ostatak Hrvatske ne postoji, a mi Zakon o obnovi Zagreba četiri mjeseca nismo dobili zbog sukoba dvaju koalicijskih partnera. Tomašević je javno rekao da on ide u izbore za gradonačelnika Zagreba, to je njegovo legitimno pravo. Jednako tako legitimne su i naše odluka i naše ideje što i kako mi promišljamo razvoj grada i što i kako ćemo se mi pozicionirati na sljedećim lokalnim izborima koji su izuzetno važni jer se zaista može stvoriti jedna nova priča oko novog načina promišljanja grada. Zadnja poplava je pokazala što Zagreb jest. Truo iznutra. Izvana je ukrašavan kao nekakva stara ljepotica koja izvana ima lijepu fasadu, a iznutra zapravo nestaje. Nedopustivo je da je 30 tisuća naših sugrađana u Zagrebu bez kanalizacije. To je veličina grada Koprivnice. Zamislite da Koprivnica nema kanalizacijski sustav.
Imate li gospođo Mrak-Taritaš volju, želju i ambiciju opet se kandidirati za gradonačelnicu Zagreba?
MRAK-TARITAŠ: To je prerano reći. Treba sjesti i vidjeti. Ovaj naš klub i međusobnu suradnju ne doživljavam samo kratkoročno već na način da moramo sjesti i donositi odluke odgovorno i nuditi najbolja rješenja jer svi mi zapravo ovdje zastupamo građane iz područja iz kojih dolazimo. A građani Zagreba vape da se u Zagrebu nešto konačno promijeni. I tu moramo ponuditi najbolje moguće rješenje.
Ima se dojam da svi sve znaju i bilo je za očekivati da Bandić ne sjedi tako dugo na mjestu na kojem sjedi. Mislite li da će sada, zahvaljujući i prirodi, potresu i poplavi, Zagrepčani u većoj mjeri "progledati"? Hoće li građani konačno reći - dosta, dalje ovako više ne može?
MRAK-TARITAŠ: Često se sjetim filma "Carrie", horora. Kada svi u kinu već odahnu misleći da je film gotov, onda lik koji je pokopan ipak diže ruku iz zemlje. To moram tako reći. Bandića nikada ne treba otpisati ni podcijeniti. Mora se znati da on u ovom trenutku raspolaže s vojskom ljudi koji ne idu na izbore već idu na svoj posao. Dakle, iza njega, iza sve te "fine" infrastrukture stoji desetak tisuća zaposlenih. Zato ga ne treba podcijeniti. Ali ne treba ga ni precijeniti. Svaki su vam izbori dijeljenje karata ispočetka. I ne mogu se uspoređivati lokalni, parlamentarni i europski izbori. To su tri različite razine izbora. Došlo je vrijeme da građani shvate da ih Bandić drži na dnu i ne dopušta da Zagreb prodiše, pretvori se u metropolu 21. stoljeća, za što ima potencijala i kakav treba biti. Duboko se nadam da će izbori u svibnju biti Bandićev kraj. Voljela bih da Bandić bude pobijeđen na izborima, no ne treba zaboraviti da na toj listi svojih uspjeha koju je Plenković ovih dana pokazao u tom sjaju vlastite bahatosti, stoji i to da bi on htio imati i gradonačelnika ili gradonačelnicu Zagreba. Znači, tu se očekuje ozbiljna priča, a kako žene uvijek vode ozbiljne priče onda mislim da ovdje vidite takve tri žene.
OREŠKOVIĆ: Tu imam malo izdvojeno mišljenje. Voljela bih da Bandić bude poražen od strane institucija. Odnosno, da se problem Milana Bandića riješi kroz pravosuđe jer ako to ne napravimo samo ćemo potvrditi da mi još nismo država u punom i pravom smislu te riječi. Ovo je profesionalna deformacija zašto tako mislim. A moj osobni dojam je da je Bandić već ovog trenutka politički mrtav, ali ne kao Carrie koji može gurnuti svoju ruku iznad zemlje. Bandić to više ne može, ali bojim se scenarija u kojem bismo mi imali Milana Bandića i nakon ovog Milana Bandića, da bismo imali nasljednika sustava kojeg je Bandić uspostavio, samo u liku neke druge osobe koja bi još uvijek imala jednaku poslovnu i interesnu povezanost s onim koruptivno-klijentelističkim strukturama koje su Bandića i izmislile kao jedan negativan projekt.
PULJAK: Važno je pobijediti Bandića, ali je jako važno i s čim ćete ga pobijediti. I s kim. Da se to klupko skroz odmota kako se ne bi dogodio drugi Milan Bandić koji će to isto klupko nastaviti plesti samo pod nekim drugim imenom.
Ni Split nije imao baš nešto sreće s gradonačelnicama. Bilo je i tu svega i svačega. Očekujete li da će se i Splićani osvijestiti?
PULJAK: Iskreno se nadam jer je dosad bila zaista serija svakakvih gradonačelnika. Kada pomislite i kažete: "Evo, ovo je najgori gradonačelnik", dođe još gori. Split za razliku od Zagreba često mijenja gradonačelnike, no ne sjećam da je dva puta u nizu netko bio gradonačelnik Splita. Split danas ima etiketu "privremenog grada" jer sva rješenja koja su se u gradu nudila, privremena su. Nema strategije razvoja, nema vizije gdje taj grad želi biti. On je turističko središte, ali ne nečijom i nekom strategijom i vizijom već zbog nedostatka bilo koje druge industrije. Građani su se sami snašli i iskoristiti ono što im se nudilo. Ova mreža uvezanosti gradskih javnih poduzeća koja se u Zagrebu mjeri u nekoliko desetaka tisuća ljudi, u Splitu je to u manjem omjeru, ali je isto tako razorno za grad. Zaista je vrijeme da iduće godine i građani Splita iskoriste priliku na lokalnim izborima i kažu dosta svemu tome.
Zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto danima jedina uporno u Saboru odbija nositi masku. Smeta li i vas takvo njeno ponašanje?
MRAK-TARITAŠ: Postoji neka elementarna pristojnost koja kaže - ako svi nosimo masku i ako je zaključak da ta maska štiti druge - onda bi i ta gospođa koja to ne nosi, iz pristojnosti prema nama, svojim kolegama i kolegicama, trebala staviti masku. Ona na ovaj način zapravo pokušava dobiti dio pozornosti. Koju poruku ona šalje svim onim ljudima koji rade u trgovinama, javnom prijevozu, koji na svom poslu moraju nositi masku? Te poruke su joj krive. Svi mi možemo u Sabor doći bez maske, no to je kriva poruka. Ako maska štiti druge, onda to treba poštovati i nositi masku. Jer može se dogoditi ono najgore, a to je da vam netko naredi da nosite masku. Naređenje bi bilo apsolutno krivo. Ali kada napravite krive odluke onda ovako nešto možete i očekivati, a jedna od odluka našeg Nacionalnog stožera, odnosno Krunoslava Capaka, koja je bila apsolutno kriva, jest ona koja se odnosila na gradonačelnika Bjelovara. On se zalaže za transparentnost, ali ta ista transparentnost za njega ne vrijedi. Možemo mi biti u različitim klubovima, možemo se svjetonazorski razlikovati, možemo se razlikovati i u nekim drugim temama, ali 'ajmo se jedni prema drugima odnositi pristojno i s poštovanjem.
VIDEO: Pravni stručnjaci odgovaraju na pitanje: Mogu li se kazniti oni koji ne nose maske?
OREŠKOVIĆ: Ne podržavam ponašanje Karoline Vidović Krišto i ne slažem se s njom, ali činjenica jest da ona svojim ponašanjem, koliko god ono bilo neopravdano, ukazuje na nešto. A to je da je Stožer takav kakav jest izgubio povjerenje građana. I predlaganje, odnosno preporuka nošenja maski, ima čitav niz spornih elementa. Jedan je taj da je Stožer donedavno tvrdio da maske ne štite. Drugi je element taj da smo u provedbi ovih sadašnjih preporuka negdje možda prerestriktivni, a nismo vodili računa što ona znači onima kojima tu obavezu namećemo. Primjerice, svaki dan nakon posla kući idem tramvajem i svaki put kada kupim kartu popričam s vozačima koji mi se žale zašto oni koji su u onim svojim vozačkim kabinama ionako izolirani i nemaju dovoljno zraka, čitav dan moraju nositi masku. Tu apsolutno nema nikakve logike. U čitavom nizu drugih djelatnosti i sektora nošenje maske zapravo je više jedan psihološki privid nego mjera koja stvarno pomaže, tim više što je Stožer sa svojim mjerama izgubio povjerenje da su te mjere utemeljene isključivo na ekspertizama znanosti i struke. Sve se više stvara određeni bunt građana koji se u Saboru kanalizira kroz te performanse Karoline Vidović Krišto. Ne podržavam je i slažem se s ovim što je rekla Anka, ne samo iz poštovanja jednih prema drugima već iz poštovanja prema svim građanima trebalo bi se u Saboru nositi masku jer bismo mi morali biti primjeri, ali to ne znači da ipak ne treba progovarati i o ovim drugim temama koje itekako mogu biti bitne. No je li Karolina Vidović Krišto odabrala baš dobar način? Nije, no nismo ni svi mi ostali pronašli neki bolji način da kažemo - čekajte malo, je li baš sve s tom preporukom nošenja maski u redu.
PULJAK: U tome i jest problem što smo svi dovedeni u situaciju da propitujemo odluke jednog Stožera, koji bi trebao biti stručan i neovisan, jer se taj Stožer u jednom trenutku od stručnog pretvorio u predizborni HDZ-ov stožer. Vidjeli smo i praktično da se preporuke na jedan način daju elitama, dužnosnicima vladajućih. Premijeru, primjerice. Jedan je naš vijećnik u gradskom vijeću Splita na jednom turniru od zaražene osobe bio udaljen stotinjak metara, no morao je ići 15 dana u samoizolaciju. A imali smo premijera koji je dodirivao zaraženu osobu, a nije bio ni blizu samoizolaciji. Sad imamo gradonačelnika Bjelovara Daria Hrebaka koji je imao preporuku za samoizolaciju, ali je ipak došao u Sabor na glasanje. I Capak mu je osobno to dozvolio. Zato podržavam inicijativu GLAS-a koji je tražio Capakovu ostavku. Zbog ovakvih sumnjivih odluka i preporuka Stožera na način da jedno vrijedi za običan narod, a drugo za sudionike vlasti, gubi se povjerenje.
MRAK-TARITAŠ: Stožer je definitivno izgubio povjerenje. Čovjek koji je bio u samoizolaciji i orao je njivu dobio je kaznu od osam tisuća kuna. Nije vidio nikoga. A kompletno gradsko vijeće Bjelovara, svi su bili u samoizolaciji, osim gradonačelnika. Znači, Hrvatski zavod za javno zdravstvo pretvorio se u HDZ-ov zavod za javno zdravstvo i na taj je način izgubilo svoj integritet i svoju stručnost. Mi ćemo progovarati i inzistirati na stručnosti.
OREŠKOVIĆ: Kad smo već kod Capaka, treba razmisliti je li Hrebak ostvario neko pravo ili povlasticu korištenjem svog privilegiranog položaja. I to je pitanje i tema za neku od nadležnih institucija. Je li baš svatko mogao na ovaj način ishoditi dozvolu u ubrzanoj proceduri, jer u tom trenutku nije bilo nikoga da mu potpiše dopuštenje da može glasati? To je pitanje za nadležne institucije i tijela, jer je to zloupotreba pozicije moći.
MRAK-TARITAŠ. Tu nema dvojbe. Jedan gradonačelnik jednog grada koji se "zalaže" za transparentnost iskoristio je svoju poziciju gradonačelnika. I to najprije da dođe do Capaka, a onda da mu Capak osobno daje potvrdu da je iznimka od svih drugih.
OREŠKOVIĆ: Tim više što je Hrebak dužnosnik koji podliježe Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Što bi se reklo - pametnome dosta.
Rocky Horror Picture Show