'Važno je da svaki radnik u Uniji ima pristojnu minimalnu plaću'

Luksemburžanin Nicolas Schmit dugo je godina bio ministar u vladama koje je vodio Jean-Claude Juncker i njegov nasljednik Xavier Bettel, a sada je povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava u Europskoj komisiji. Prošloga tjedna započeo je niz konzultacija o akcijskom planu Europskog socijalnog stupa te o minimalnoj plaći sa socijalnim partnerima iz država članica, a prva na redu je bila Hrvatska. Fer plaće i odnosi na tržištu rada u pandemiji koronavirusa dobivaju i novu dimenziju.

Kako plan oporavka i novi europski proračun podupiru 20 načela socijalnog stupa te građanima EU osiguravaju učinkovita prava?

Ako ne prionemo brzo i odlučno, postoji rizik od dubokih ožiljaka koje će ova pandemija ostaviti. Te posljedice već se osjećaju zbog vjerojatnosti porasta siromaštva, nezaposlenosti i nejednakosti i stoga je ključno da naš odgovor bude jak i dalekovidan. Put smo već utabali ambicioznim prijedlogom dugoročnog proračuna EU i velikim planom oporavka u srcu kojeg leže radna mjesta i socijalna politika. Sada je vrijeme za ulaganja u vještine i obrazovanje, za davanje podrške radnicima i boljim uvjetima rada te zaštitu najranjivijih. Ključno je ulagati i u našu budućnost te ubrzati ekološke i digitalne tranzicije. Europski zeleni plan i digitalizacija pomoći će povećati broj radnih mjesta, otpornost naših društava i zdravlje našeg okoliša. Načela utkana u Europski stup socijalnih prava naš su putokaz k ostvarenju jednakih mogućnosti i socijalne uključenosti svih građana EU, a taj nam stup može biti smjerokaz za usmjeravanje ulaganja u prave prioritete.

Što će točno biti definirano u akcijskom planu i u kojoj je mjeri pod utjecajem krize izazvane koronavirusom?

Komisija namjerava predstaviti akcijski plan za provedbu načela Europskog stupa na svim razinama upravljanja početkom sljedeće godine. U njemu će biti prikazane mjere koje će biti potrebno provesti na razini EU, kao i obveze koje su predložili nacionalni, regionalni i lokalni dionici. Npr., unapređenje aktivnih politika tržišta rada, poboljšanje uvjeta rada za radnike na platformama, ulaganje u kvalitetno zdravstvo i poduzimanje zajedničkih napora u suzbijanju beskućništva na razini EU. Zbog pandemije izazvane koronavirusom te su ambicije važnije nego ikada prije. Trenutačno se savjetujemo s ključnim partnerima o definiranju njihovih stajališta i njihovi će doprinosi biti presudni u donošenju odluka o sljedećim koracima. Planirao sam posjetiti države članice ovih dana, ali to, naravno, sada nije moguće. Srećom taj posao mogu obaviti virtualno.

U četvrtak ste održali konzultacije s hrvatskim partnerima. Koje su vam poruke prenijeli?

Trenutačno na čelu Predsjedništva EU, Hrvatska je bila prva zemlja s kojom je započela serija virtualnih konzultacija o akcijskom planu. Sada organiziramo niz webinara u raznim državama članicama, koji će nam omogućiti da od dionika diljem Europe prikupimo povratne informacije o tome kako provesti Europski stup socijalnih prava. Naši partneri u Hrvatskoj, uključujući sindikate, poslodavce, trustove mozgova (think tanks), civilno društvo i dionike iz državnog sektora aktivno doprinose raspravi o izgradnji jake socijalne Europe. Nadamo se da će akcijski plan pobuditi na djelovanje i dijalog na svim razinama. Naravno da će uspješnost ovog stupa ovisiti o doprinosu svih na europskoj, nacionalnoj, regionalnog i lokalnoj razini.

U svim državama članicama najviše plaće imaju IT sektor, financijaši... Zdravstveni radnici nagrađeni su pljeskom za vrijeme pandemije, ali njihove su plaće uglavnom ostale iste. Je li ova kriza pokazala da je došlo vrijeme da se razmotre socijalne vrijednosti rada, pravednost plaća i minimalne plaće?

Mnoga radna mjesta u našemu društvu nisu vrednovana na način na koji bi trebala biti iako su nam milijuni ljudi baš u tim zanimanjima omogućili opstanak i sigurnost za vrijeme ove krize. Moramo iskreno porazgovarati o socijalnoj vrijednosti rada, posebice ako želimo ojačati otpornost naših društava. Na istom tragu, ova je kriza pokazala koliko je važno da svaki radnik u Uniji ima pristojnu minimalnu plaću. Ne bismo trebali prihvatiti da osobe koje imaju vrlo teške poslove ne mogu pristojno živjeti. Iako hvalevrijedan, naš pljesak naprosto nije dovoljan. Komisija je sada povećala proučavanje okvira EU koji se odnosi na minimalne plaće, što bi radnicima moglo pomoći da prebrode krize poput ove. Međutim, neće sve države članice razinama plaće pristupiti na isti način. Budući da su na mnogim istaknutim i važnim radnim mjestima žene koje su prekomjerno zastupljene i nedovoljno plaćene, to važnija postaje potreba da se riješe nejednakosti u plaćama između žena i muškaraca. I moja kolegica Helena Dalli radi na inicijativi obvezujućih mjera za transparentnost plaća u EU kako bi se riješile nejednakosti u plaćama i zajamčila jednakost plaća na jednak rad.

U svojim političkim smjernicama predsjednica Ursula von der Leyen obvezala se osigurati svim radnicima u Uniji zaštitu u vidu pravedne minimalne plaće. No velika je razlika između država članica – od najniže bruto plaće od 312 eura u Bugarskoj do sedmerostruko više plaće, 2142 eura, u Luksemburgu. Europski sindikati već su tražili da minimalac ne smije biti ispod 60 posto medijalne plaće u državi. U Hrvatskoj bi to bilo 4425 kuna. Kojim instrumentom bi se moglo postići uvođenje takve minimalne plaće?

Ni prije krize nije bilo prihvatljivo da sve veći broj ljudi koji imaju teške poslove ne zarađuje za pristojan život. Kriza je dodatno naglasila potrebu da se ponovno razmotri vrijednost rada. Pokazala nam je važnost fair-playa za radnike u osnovnim djelatnostima i na prvim linijama, a to su većinom žene. Impresivan je bio izljev poštovanja prema tim radnicama i radnicima, ali to neće platiti njihove račune. U isto vrijeme postoje goleme razlike između država članica u minimalnim plaćama. Uz pomoć okvira EU poduprijet ćemo konvergenciju naviše u ovom području, ali i ojačati kolektivno pregovaranje između socijalnih partnera. To ne znači da će minimalna plaća svugdje biti ista. Nema smisla da plaće u Rumunjskoj i u Nizozemskoj budu na istoj razini. Sada smo u drugoj fazi savjetovanja sa socijalnim partnerima i od njih prikupljamo povratne informacije o odabiru instrumenta koji bi se mogao koristiti. Taj je razgovor u tijeku. Želimo ih saslušati i kasnije ove godine staviti prijedlog na stol koji će svim radnicima u EU omogućiti pristup pravednoj minimalnoj plaći.

Sektor turizma posebice je zahvaćen krizom. Mnogi mladi zaposleni u ovom sektoru sada su nezaposleni. Što se može učiniti da se spasi turizam?

Turizam je vrlo važan za hrvatsko gospodarstvo. Kako vidim, sektor turizma u Hrvatskoj obavlja sve potrebne pripreme kako bi se osigurale sigurnosne mjere za ovu ljetnu sezonu. Ali mnogi su radnici u sektoru turizma sezonski radnici. Često su to mladi s ugovorima o radu za privremeno obavljanje poslova. Budući da mnogi mladi odlaze iz Hrvatske, u interesu je zemlje da unaprijedi mogućnosti za mlade i smanji nesigurnost radnih mjesta. U nadolazećim tjednima u kojima će Komisija predstaviti razne mjere koje će državama članicama pomoći riješiti sve veću hitnost u pogledu nezaposlenosti mladih. Primjerice, predložit ćemo jačanje jamstava EU za mlade, vrijedni oblik potpore za mlade, koja bi trebala potaknuti zaposlenost mladih. Ne možemo si priuštiti još jednu izgubljenu generaciju.