U tijeku druge pandemijske obrazovne godine, kada se već na najvišoj obrazovnoj razini – onoj akademskoj - nije skupilo ni pameti (a trebalo je nje biti najviše) ni snage ni volje za nužne promjene kojima bi možda započele i promjene, već se sve svelo na mišiće nekoliko 70-godišnjaka koji tjeraju pravdu ugodnu samo njima i većini senatora, na ostalim obrazovnim razinama, onim srednjoškolskim i osnovnoškolskim, srećom, ne rade se iste pogreške.
Ovogodišnja generacija maturanata na vrijeme je, baš kao i prošlogodišnja, obaviještena o izmjenama pisanja obveznih ispita državne mature. Nije ih se prepustilo iščekivanju, nije se na srednjoškolskoj razini obrazovanja ni zanosilo prijašnjim najavama kako će nastavnici do ovogodišnje mature biti procijepljeni, a toplije vrijeme garantirati manje širenje virusa i među starijim učenicima, već se sve iznova postavilo kako bi se izbjegao najgori scenarij – masovno širenje virusa na najvažnijem ispitu maturanata. Obvezni ispiti razdvojeni su, pišu se po razinama u različite dane kako bi se dobilo dovoljno vremena za provedbu nužnih epidemioloških mjera, što više smanjile zdravstvene ugroze i osiguralo da maturanti na vrijeme upišu željene fakultete. Samo za primjer, u jeku prošlogodišnje pandemije za pisanja ispita državne mature nije se zarazio niti jedan učenik!
Štoviše, iz uređenog i mirnog srednjoškolskog obrazovanja, po završetku državne mature, prijeći će ti isti učenici, koji su, zbog pandemije sami sebi objašnjavali gradivo, u visoko školstvo, gdje će vrlo brzo, samo zato što prije nekoliko tjedana nije bilo volje među senatorima – njihovim, među ostalim, i budućim profesorima i dekanima, otkriti kako “intelektualci” autonomiju tumače kao naziv zasebne države u državi, gdje prava imaju jedni, a obveze drugi. Nažalost, otkrit će budući brucoši kako rijetki u tome akademskom svijetu imaju čast!
No možda su, da sve ne preuzme crnilo, oni generacija koja će donijeti toliko željene promjene i koja će već ovog lipnja možda iznenaditi – pa preokrenuti trogodišnji trend maturanata po kojem srednjoškolci bolje znaju engleski nego vlastiti jezik.
A što je s onom početnom razinom obrazovanja? Oni, baš kao i srednjoškolci, nastavljaju drugu školsku godinu u kojoj u borbi da se nastava uopće održi nema ni vremena ni prostora za nastavak nužnih reformskih procesa. Štoviše, ta najniža obrazovna razina u kontekstu pandemije nikada intenzivnije nije surađivala s osnivačima kao u korona-doba. Naime, i dalje je na snazi odluka da lokalni epidemiolozi i osnivači odlučuju o modelima nastave – upravo zato gotovo dva tjedna prije praznika jadranske regije sve više biraju ponovno modele c – isključujući iz njih učenike od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola koji nastavu prate u školama.
Tako će učenici od petog do osmog razreda kao i srednjoškolci od prvog do trećeg razreda u Dubrovačkoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Šibenskoj-kninskoj županiji od ponedjeljka nastavu pratiti online jer je riječ o županijama koje bilježe porast broja oboljelih. U Splitsko-dalmatinskoj na online nastavu uoči proljetnih praznika prijeći će samo srednjoškolci, dakle učenici od prvog do trećeg razreda dok će svi osnovnoškolci nastaviti polaziti fizičku nastavu. I dok se cjelokupno obrazovanje svelo na preživljavanje u koronakrizi, u statistici je zaključno sa 17. ožujkom na razini cijele zemlje evidentirano 640 COVID pozitivnih učenika.
Previse zarazene djece kojima se bolest moze jednako zakomplicirati. I tih 640 koliko je zarazilo drugih oko sebe? A roditelji kao da su si djecu nasli na cesti...