Već će u prvom razredu učiti štedjeti

Već od prvog razreda u matematici, kao jednom od omraženih predmeta, učenici bi trebali, zažive li izmjene u školama od 2019. godine, učiti obradu, analizu podataka, statistiku, vjerojatnost i financijsku pismenost.

Škola za život u 70-ak razreda

U ambicioznom planu izmjene nastavnog sadržaja predavačku nastavu, svladaju li nastavnici kroz edukacije ono što se od njih očekuje, trebala bi zamijeniti interaktivna, istraživačka i projektna nastava. Tako barem najavljuju u Ministarstvu obrazovanja.

Navedene izmjene eksperimentalno će se testirati već od ove jeseni kada 'Škola za život' praktično zaživi u sedamdesetak škola. Ipak, značajniji se iskoraci u našem školstvu očekuju u 2019./2020. godini kada su sve karte položene na Ekspertnu radnu skupinu koja najavljuje kako ipak nisu, a i je ne planiraju odustati od prvotno najavljene cjelovite kurikularne reforme koja uključuje cjelovitu izmjenu nastave i međupredmetnu povezanost gradiva. Do tada u prvom razredu osnovnih škola osnovci će u sklopu matematike znati nabrojiti koristi štednje, a kako im gradivo uključuje brojenje do 20, do toga će iznosa učiti i kako najbolje raspolagati s dvadeset kuna, što mogu, a što ne mogu kupiti.

Nasuprot njima učenici sedmih razreda, tek za godinu dana na satu matematike učit će koristiti se programima dinamične geometrije te kako primijeniti interaktivne računalne programe i alate. Prema trenutačnom planu iz prirode i društva, prvašići čije će škole biti uključene u eksperimentalni program učit će od prikupljenih prirodnih materijala (žirova, školjaka, kamenčića i sl.) oblikovati različite cjeline (kućice, životinje i sl.), pa će tako, kažu u Ministarstvu obrazovanja, djeca razviti zanimanje za prirodne i društvene pojave i odnose. Nasuprot njima, učenici petih razreda koji će na jesen u eksperimentalnu provedbu iz prirode će učiti prepoznavati da je cilj prirodnih znanosti objasniti pojave u prirodi navodeći primjere u svakodnevnome životu zahvaljujući prirodnim znanostima.

Energija u ekosustavu

Srednjoškolci prvih razreda iz biologije će učiti povezivati čovjekovo ponašanje s konceptom održivog razvoja, naime, morat će znati objasniti iskorištavanje energije u ekosustavu i obrasce čovjekova ponašanja pri korištenju energijom s aspekta održivoga razvoja.

– U edukaciji za eksperimentalnu fazu kurikularne reforme 'Škole za život' trenutačno sudjeluje više od 3700 učitelja i, prema informacijama koje imam, to je najveći takav pothvat u povijesti Hrvatske. Stalno smo u dvosmjernoj komunikaciji s ravnateljima 72 škole jer je priprema učitelja najvažniji korak u reformi. Usto, veliku nam podršku u pripremi daju međunarodni stručnjaci angažirani uz pomoć Europske komisije, a dolaze iz zemalja od Finske do Australije – kazala je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.