EU i prava potrošača

Veća prava i bolja zaštita potrošača

Foto: 'Marko Jurinec/PIXSELL'
Veća prava i bolja zaštita potrošača
13.06.2012.
u 00:01
Sigurnostni standardi u području igračaka, elektroničke opreme, kozmetike itd. bit će puno stoži, a kupac će se moći i predomisliti u vezi s kupnjom
Pogledaj originalni članak

Europska unija polaže dosta napora kako bi potrošaču, njegovim interesima i dobrobiti na tržištu proizvoda i usluga dodijelila važno mjesto. Govoreći o dokumentima koji su u središtu politike zaštite potrošača, svakako treba spomenuti Strategiju o politici potrošača 2007. -  2013., koju je usvojila Europska komisija. Njezini su prioriteti usmjereni na povećanje povjerenja potrošača, jačanje njihove uloge u tržišnoj areni, ali i na osiguranje brige za njihove interese u stvaranju budućih politika EU. Osim toga, strategija promiče usklađivanje raznolikosti politika zaštite potrošača na nacionalnim razinama država članica te prikupljanje podataka koji omogućuju donošenje odgovarajućeg pravnog okvira. Osim toga, treba spomenuti Program EU u financijskoj perspektivi 2007.-2013., kojemu je cilj doprinijeti zaštiti zdravlja, sigurnosti, ali i ekonomskih te pravnih interesa potrošača. Program raspolaže proračunom od 156,8 milijuna eura, a svrha mu je unapređenje prava potrošača na informacije, njihovo obrazovanje i aktivno sudjelovanje u zaštiti njihovih interesa.

Politika zaštite potrošača u EU temelji se na deset osnovnih načela. Članstvo Hrvatske u EU donijet će unapređenje zaštite potrošača, uz daljnje inkorporiranje, ali i primjenu tih načela u hrvatskim okvirima. Ponajprije, nastoji se osigurati da potrošači kupuju ono što žele, gdje to žele diljem EU, u smislu "shop until you drop“. Pritom nije potrebno plaćati dodatne carine na povratku u svoju državu. Nadalje, ako kupljeni proizvod ne funkcionira, omogućen je njegov povrat, kako bi se popravio, zamijenio drugim, ili kako bi se dobio povrat novca koji je za proizvod plaćen. Osim toga, nastoje se osigurati visoki standardi kvalitete hrane i ostalih proizvoda. Postoji nastojanje da se EU potrošaču omoguće detaljne informacije o tomu što sadrže prehrambeni proizvodi.

Tako oznake na prehrambenim proizvodima, na vidljiv i čitljiv način, informiraju potrošače o nutritivnom sadržaju proizvoda, podrijetlu, alergenima, udjelu ulja i masnoća, odnosno udjelu kofeina, te roku trajanja. Duboko zamrznute namirnice također nose svoju oznaku, a na ovitku suhomesnatih proizvoda obvezna je naznaka da ovitak nije jestiv. Sigurnosni standardi EU u području igračaka, elektroničke opreme, kozmetike itd. dosta su strogi. Tako primjerice, ako proizvođač utvrdi da  njegov proizvod može štetiti potrošačima, dužan je o tomu izvijestiti nadležna tijela države članice, ali i povući ga s tržišta ako stvara značajnu prijetnju za sigurnost potrošača na tržištu. Osigurava se i sklapanje ugovora koji nisu nepošteni prema potrošačima (primjerice, ugovori u kojima su sitno tiskanim slovima određeni nepošteni uvjeti, kao npr. ako u ugovoru stoji odredba da plaćeni depozit neće biti vraćen potrošaču i u slučaju da ponuditelj proizvoda ne ispuni svoje obveze iz ugovora te ne isporuči proizvod po dogovorenim uvjetima).

Daljnje načelo zaštite potrošača traži osiguranje mogućnosti da se potrošač predomisli u vezi s kupnjom dotičnog proizvoda. U slučaju prodaje od vrata do vrata, odnosno trgovine na daljinu (kupnja putem interneta, telemarketinga i sl.) dana je mogućnost da se potrošač predomisli i raskine ugovor u roku od sedam dana. Osigurava se mogućnost usporedbe cijena proizvoda i usluga. Tako se traži isticanje cijena proizvoda u odnosu na mjernu jedinicu proizvoda (npr. cijena po litri, tj. kilogramu proizvoda), zbog što lakše usporedbe cijena proizvoda iste vrste. Zabranjena je praksa trgovaca kojom se potrošači na bilo koji način dovode u zabludu, ali se nastoji osigurati njihova zaštita za vrijeme blagdana. Primjerice, ako turistički aranžman ne odgovara onomu što je ponuđeno u turističkoj brošuri za rezervaciju tog aranžmana, ponuditelj usluge dužan je osigurati naknadu.

Konačno, načelo učinkovitog rješavanja potrošačkih sporova, omogućuje potrošačima brzo rješavanje sporova. Kod tog veliku ulogu igra Mreža europskih potrošačkih centara (engl. European Consumer Centres Network ECC-Net) koja promiče pojednostavljeno i brzo rješavanje sporova potrošača koji sudjeluju u prekograničnoj trgovini. U pogledu raznovrsnih aktivnosti informiranja potrošača, treba spomenuti europski online projekt Dolceta, kojim se podiže razina obrazovanja potrošača. Program je dostupan na svim službenim jezicima EU, a obuhvaća područja potrošačkih prava; usluga u sektoru energetike, telekomunikacija, vode, pošte i transporta; sigurnosti proizvoda; financijskih usluga. Članstvom Hrvatske u EU, hrvatski potrošači dobivaju mogućnost dostupnosti informacija na ovom portalu i na hrvatskom jeziku.

Europski potrošači kao putnici imaju mogućnost informiranja o zrakoplovnim tvrtkama kojima su zabranjeni letovi u EU, ali i iz EU, odnosno o tvrtkama na tzv. crnoj listi, i to na stranicama Europske komisije (http://ec.europa.eu/transport/air-ban/). Nadalje, u slučaju otkazivanja leta, tj. uskrate ukrcaja, moguće je dobiti povrat pune cijene karte, odnosno osiguranje putovanja u najskorije moguće vrijeme. Moguće je dobiti i naknadu zbog izmjena do kojih na taj način dođe (riječ je o iznosu od 250 eura do 600 eura), ali i zbog kašnjenja. Nužna je i informiranost putnika o razlozima novonastalih okolnosti, uz osiguranje jela, pića i noćenja ako je potrebno. Posebice se vodi računa o osobama s invaliditetom i poteškoćama u pokretljivosti, na način da im se pruži besplatna pomoć prije, tijekom i nakon putovanja. Dosadašnja zaštita hrvatskih potrošača kao putnika bit će unaprijeđena članstvom u EU.

U području sigurnosti proizvoda, svakako treba spomenuti tzv. RAPEX (engl.Rapid Alert System for Non-Food Dangerous Products) sustav, kojim se osigurava brza razmjena informacija o opasnim proizvodima (s iznimkom prehrambenih i farmaceutskih proizvoda, te medicinskih pomagala) između kontaktnih točaka država članica EU i Europske komisije. Stjecanjem EU članstva, ovakva razmjena informacija bit će moguća i za područje hrvatskog tržišta.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

PO
poluprovokator
07:52 13.06.2012.

Većina toga je već ugrađeno u HR zakone i pravilnike ali je problem što se neke stvari mogu dvoznačno tumačiti i normalno da ih trgovci tumače na jedan a inspektorat na drugi način. Kada se pošalje upit u MINGO i u DI za jednoznačno tumačenje dobije se iz MINGO nebuloza od odgovora u stilu "Dajte molim Vas i nama prosljedite odgovor Državnog Inspektorata jer to i nas zanima...". ...a nalaze se u istoj zgradi:-( Druga stvar što svi koji rade u velikim dućanima znaju je tlačenje od stare garde inspektora/ica u stilu "znate baš mi treba jedan foto aparat/laptop/klima..."