Večernjakov izbor: Tko je osoba godine?

Tko je osoba godine, tko je taj koji je u 2013. najviše pridonio napretku hrvatskoga društva, promidžbi hrvatske države i izgradnji njezina imidža? Jedni će reći da je to sudac Radovan Dobronić, koji je u povijesnom sudskom postupku između moćnih banaka i udruge Franak presudio u korist građana, drugi su uvjereni da to laskavo priznanje zaslužuje zlatna olimpijka i svjetska prvakinja u bacanju diska Sandra Perković, trećima je favoritkinja predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, četvrti tipuju na poduzetnika Ivu Usmianija, čija je tvrtka uspješan izvoznik unatoč šestoj godini recesije... Ima li u takvoj konkurenciji izglede da osobom godine postane obična građanka, mlada Vinkovčanka Dubravka Glavaš, koja je dobrovoljno dala otkaz da bi posao sačuvala svojoj prijateljici, samohranoj majci dvoje djece?

O tome će 19. prosinca odlučiti 11 članova žirija Večernjeg lista, koji su, u skladu s kriterijima i pravilima za izbor Večernjakove osobe godine, za to priznanje nominirali 11 hrvatskih državljanki i državljana. Na njihovu odluku mogli ste utjecati i vi, dragi naši čitatelji, na našem portalu gdje ste do 19. prosinca u podne mogli glasati za svoga favorita.

Ovo je treći put zaredom da Večernji list bira osobu godine. U prvom našem izboru, 2011., pobijedio je državni odvjetnik Mladen Bajić, a lani je pobjednik bio general Ante Gotovina. Ovogodišnjeg laureata proglasit ćemo u siječnju 2014. u Esplanadi.

Zrinka Cvitešić, glumica

Poznata hrvatska glumica uspjela je ostvariti sjajnu karijeru u Londonu te zasjati kao jedno od najvećih glumačkih iznenađenja, koje hvale mediji, kritičari i javnost. I sve to na iznimno konkurentnim kazališnim daskama u britanskome glavnom gradu. Među brojnim priznanjima koje je osvojila, ove se godine može pohvaliti nagradom Broadway World UK koju je dobila u kategoriji za najbolju glavnu glumicu.

Ulogu je ostvarila u mjuziklu ‘’Once’’ na West Endu. Kandidate za nagradu odabrala je kazališna publika te je očito da je Zrinka Cvitešić osvojila srca i tamošnje publike. U rujnu ove godine nagrađena je i za najbolju debitanticu.

Radovan Dobronić, sudac

Nepravomoćna presuda suca Dobronića u slučaju Franak prodrmala je hrvatski bankarski sustav. Riječ je ne samo o prvoj presudi u povodu kolektivne tužbe kojom su udareni temelji potrošačkog prava u Hrvatskoj već i pravno, financijski i politički iznimno važnoj presedanskoj presudi. Od početka spora do objave presude na 180 stranica proteklo je samo godinu dana, a i po sadržaju se može reći da je riječ o prvoj europskoj presudi jednog hrvatskog suca, jer se Dobronić pozvao na relevantnu sudsku praksu u zemljama članicama EU i u svijetu. I ako mu presuda bude ukinuta činjenica je da su stavovi izneseni u njoj promijenili ustaljena i nedodirljiva stajališta u odnosu banaka i potrošača.

Dubravka Glavaš, nezaposlena

Mlada Vinkovčanka koja je u veljači ove godine dobrovoljno dala otkaz u tvrtki Unidal kako bi posao zadržala samohrana majka dvoje djece Đurđica Švigač. Ni sindikalisti se ne sjećaju da je netko svoje radno mjesto prepustio drugome. Takav je izraz radničke solidarnosti rijedak, posebice danas i osobito u gradu u kojemu je gotovo 8000 nezaposlenih. Dubravka nije puno razmišljala kad je čula da joj prijateljica ostaje bez posla te je direktoru odmah ponudila da otkaz dobije ona. “Kad sam čula Đurđičino ime, bilo mi je jako teško jer znam njezine obiteljske prilike i životnu priču. Nešto se u meni prelomilo i u trenutku sam odlučila”, rekla je poslije Dubravka. I danas je nezaposlena.

Mirela Holy, političarka

Politička dosljednost i odanost ideji, načelu ili znanju toliko su rijetki na našoj političkoj sceni da Mirela Holy, s odlukom da iziđe iz SDP-a zbog nepoštovanja politike zaštite prirode na temelju koje je njezina bivša stranka dobila izbore, zaslužuje istaknuto mjesto kao izniman primjer političkog poštenja. Hrvatskoj politici nedostaju takve snažne individue koje vraćaju povjerenje u politiku i političare. Riječ je o političarki kojoj je stalo do vlastite vjerodostojnosti, koja je, dok je bila ministrica, upozoravala da se Vlada ne pridržava vlastitog predizbornog programa. Činila je to i kad je otišla s dužnosti, što je kulminiralo napuštanjem matične i osnivanjem nove političke stranke.

Slavko Linić, političar

Ministar financija Slavko Linić zasigurno je jedan od najjačih aduta vlade Zorana Milanovića. Upravljajući financijama, dao je pečat zbivanjima u 2013. Jedan je od rijetkih hrvatskih ministara financija koji je iskoristio moć svoga položaja. Dobro se postavio u pregovorima s bankama i spustio kamatne stope na kredite u francima. Čvrst, često i grub pristup pri uspostavi porezne discipline donio mu je titulu najefikasnijeg ministra, ali kruta porezna politika u nedostatku drugih poteza može biti problem. Unatoč prigovorima sudaca, predstečajne su nagodbe jedini oblik državne intervencije u gospodarstvo koji je donio rezultate, mjereno brojem spašenih tvrtki i radnih mjesta.

Jasna Omejec, sutkinja

Ustavni sud nametnuo se kao važan kontrolor samovolje izvršne i zakonodavne vlasti. Ukinuo je kurikulum zdravstvenog odgoja zbog nepoštovanja demokratske procedure i vjerskih shvaćanja građana. Ukinuo je i Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, pri čemu je prvi put interpretirao ustavnu odredbu o slobodi znanstvenog stvaralaštva i odnosu države prema znanosti. Suspendirao je i zakonski kriterij o 25.000 riječi za porez od pet posto za nakladnike medija. Ograničio je samovolju saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav u vezi s referendumom o braku, čime je izbjegnuta ustavna kriza. Stručna javnost zasluge za sve to pripisuje predsjednici Ustavnog suda Jasni Omejec.

Sandra Perković, sportašica

Premda je pred bacačicom diska Sandrom Perković mnogo godina uspješne sportske karijere, njezini dosadašnji uspjesi nesumnjivo je kandidiraju za osobu godine. Olimpijska je pobjednica u 2012., svjetska prvakinja u 2013. te pobjednica dijamantne lige u 2012. i 2013. U ovogodišnjoj dijamantnoj ligi Sandra je bila ukupna pobjednica discipline diska s maksimalna 32 boda, pri čemu je pobijedila na svih sedam ovosezonskih mitinga. Njezin sportski uspjeh utoliko je veći ako znamo da se međunarodni sportski uspjesi hrvatskih sportaša ne događaju zbog sustavnog rada u zemlji, već se događaju uglavnom zahvaljujući njihovu iznimnom talentu, ustrajnosti i obiteljskoj podršci.

Vernesa Smolčić, znanstvenica

Mlada i međunarodno uspješna hrvatska znanstvenica, nakon deset godina u inozemstvu, vratila se u zemlju i nastavila svoj rad na PMF-u u Zagrebu unatoč opskurnim uvjetima za rad u hrvatskoj znanosti. Iako su joj samo 33 godine, astrofizičarka i docentica već je sada jedna od pet najcitiranijih naših znanstvenika. Ove je godine od Europskog istraživačkog vijeća, najuglednije europske znanstvene zaklade, dobila 1,5 mil. eura namijenjenih istraživačima početnicima. Njezin petogodišnji projekt zove se “Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba”.

Zvonko Šitum i Ivan Ivanković, piloti

Kapetan Zvonko Šitum i kopilot Ivan Ivanković postali su junaci Croatije Airlinesa kad su u rujnu ove godine u Zürichu uspješno prizemljili zrakoplov hrvatske zračne kompanije kojemu je zakazao prednji kotač. “Odličan posao, Croatia 464!” pohvalio ih je švicarski kontrolor leta koji je iz tornja gledao kako zrakoplov sa 64 osobe slijeće na “nos”. Šituma i Ivankovića proslavila je smirenost i koncentriranost u kritičnom trenutku, vrhunskom sabranošću, stručnošću i hrabrošću spasili su desetke ljudskih života. Poslije prometnih nesreća obično se govori o kobnoj ljudskoj pogrešci, a njih dvojica zaslužni su što se u izbjegavanju nesreća može govoriti o spasonosnom ljudskom umijeću.

Ivo Usmiani, poduzetnik

Iako je Hrvatska već u šestoj godini recesije, postoje poduzeća koje i u recesijskim uvjetima inoviraju, izvoze i šire svoja tržišta. Takva poduzeća i njihovi menadžeri, koji naglasak u svom poslovnom modelu stavljaju na konkurentnost, inovativnosti i izvrsnost, služe kao primjer i poslovnoj zajednici i javnosti. Takvo je poduzeće Jadranski Galenski laboratorij (JGL), čiji je vlasnik i predsjednik uprave Ivo Usmiani. Od svog osnutka 1991. JGL kontinuirano je svake godine ostvarivao rast od 25 posto. Svojih 540 proizvoda izvozi u 35 zemalja te 75 posto prihoda ostvaruje od izvoza. Radi širenja na nova tržišta, JGL je najavio gradnju novih proizvodnih kapaciteta na Svilnom pokraj Rijeke u vrijednosti od 45 milijuna eura.