Večernjakov kolumnist Igor Rudan među 0,1 % najcitiranijih znanstvenika na svijetu

I ove je godine tvrtka Clarivate objavila godišnju listu najcitiranijih svjetskih znanstvenika, listu koja se drži i najrelevantnijom u svijetu. Lista koja se službeno zove Highly Cited Researchers 2020. prepoznaje znanstvenike koji su ostvarili znatan utjecaj u svojim poljima znanstvenih istraživanja višestruko citiranim radovima tu posljednjem desetljeću.

Prepoznavanje institucija i zemalja

Radovi znanstvenika čija su imena objavljena na popisu moraju biti među jedan posto najcitiranijih u Web of Science, bazi koja je dio tvrtke Clarivate. Ova baza povlači podatke iz vodećih svjetskih časopisa iz svih područja znanosti. Svakako, ova lista ne umanjuje kvalitetu znanstvenika koji se ove godine ne nalaze na listi najcitiranijih. Popis najcitiranijih znanstvenika sačinjavaju stručnjaci iz Clarivateova Institute for Scientific Information. Ova lista također omogućuje i prepoznavanje najuspješnijih institucija i zemalja u kojima ovi znanstvenici rade. Ove je godine na prestižnom popisu 6167 istraživača koji rade u više od 60 zemalja. Kao i svake godine, i ove na popisu nalazimo nekoliko naših uglednih znanstvenika.

No, treba ovdje također reći kako lista ne prepoznaje nacionalnost znanstvenika, dakle i ovdje se potvrđuje kako je iznad takvih limita, pa je potrebno temeljito prelistati 639 stranica ovog popisa. Nekoliko je naših znanstvenika dakle i dalje na popisu. Prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu treću je godinu zaredom uvršten na popis najcitiranijih znanstvenika, kao i prošli, i ovaj je put u polju molekularne biologije i genetike. Njegovo sveučilište tim je povodom izdalo i priopćenje u kojem se navodi kako je na toj listi još šest Đikićevih kolega. Uz imena znanstvenika na listi povezan je i njihov kratak profil. Tako se kod prof. Đikića može pronaći da se referiralo na njegove 322 objavljene publikacije koje su citirane ukupno 34.852 puta.

U kratkom životopisu stoji kako je prof. Đikić vodećim stručnjakom u polju biologije ubikvitina i istraživanja raka. Ističu se i njegova priznanja poput članstva u njemačkoj akademiji znanosti Leopoldina, Europskoj akademiji znanosti te počasno članstvo u Američkoj akademiji znanosti i umjetnosti. Prof. dr. sc. Igor Rudan sa Sveučilišta u Edinburghu, koji i član tamošnjeg Kraljevskog društva, gotovo je veteran na ovom popisu. Ovo mu je četvrti puta da je uvršten, najprije je 2017. i 2018. godine uvršten zbog objavljivanja na poljima molekularne biologije i genetike, a onda u posljednje dvije godine bio je uvršten za interdisciplinarna područja znanosti. Ukupno se lista referira na njegova 582 rada koji su citirani 60.526 puta.

Za prof. Rudana navodi se kako je savjetnik pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, UNICEF-u, Svjetskoj banci… Dva najcitiranija njegova rada citirana su više od dvije tisuće puta. Prof. dr. sc. Marinu Soljačiću s Massachusetts Institute of Technology ovo je drugi put da se pojavio na popisu najcitiranijih znanstvenika. Oba je puta to za radove objavljene u fizici. Našem znanstveniku, kojemu mnogi tepaju da je novi Tesla, ubrojeno je 338 radova koji su citirani ukupno 24.296 puta. Savršeno je jasno kako mu je i dalje najcitiraniji rad u kojem se opisuje bežični prijenos energije zbog kojega je i dospio u svjetske medije.

Treba podsjetiti kako je prof. Soljačić uz ostalo i jedan od tri dobitnika Blavatnik Awards for Young Scientists, američke nagrade za najbolje znanstvenike mlađe od 42 godine. Također, svake godine u suradnji s našim Ministarstvom znanosti i obrazovanja dodjeljuje stipendiju, Nagradu Soljačić, najboljim maturantima iz matematike i fizike. Dr. sc. Ivica Letunić također je veteran ove liste, uvršten četvrti puta zaredom zbog dostignuća u biologiji i biokemiji. Dr. Letunić radi u Njemačkoj, gdje ima tvrtku Biobyte Solutions. Netom prije pandemije njegovo se ime zajedno s još nekoliko uglednih hrvatskih znanstvenika pojavilo i na popisu autora nekih od čak 23 znanstvena rada objavljenih u uglednom časopisu Nature, koji su činili do sada najveću studiju genoma tumora.

Na popisu je i dr. sc. Zora Modrušan, molekularna biologinja koja radi za poznatu tvrtku Genentech, prije toga još u dvije biotehnološke kompanije. U njezinu službenom životopisu nalazimo i kako je diplomirala i magistrirala biologiju na Sveučilištu u Zagrebu, a doktorirala na University of British Columbia u Vancouveru. Prof. dr. sc. Vlado Perković izuzetno je uspješan hrvatski znanstvenik koji karijeru ostvaruje u Australiji i također se nalazi na ovogodišnjoj listi. Riječ je liječniku i znanstveniku koji je danas i dekanom Medicinskog fakulteta Sveučilišta New South Wales u Sydneyu. U njegovu je životopisu zabilježeno kako je imao izuzetno zapažene radove u uglednim znanstvenim časopisima poput New England Journal of Medicine, Lancet, PLoS Medicine…

Bio je 2017. godine imenovan i u uređivački odbor The New England Journal of Medicine kao prvi znanstvenik iz Australije.

Najviše citiranih radi u SAD-u

Rođeni Zagrepčanin prof. dr. sc. Tomislav Rovis također je uvršten na ovogodišnju listu najcitiranijih znanstvenika. Gotovo je cijelu svoju znanstvenu karijeru ostvario u inozemstvu diplomiravši i doktoriravši najprije na Sveučilištu u Torontu, a profesuru ostvario na američkom Sveučilištu Colorado State. Uz njegovo ime na samoj listi gdje je uvršten zbog radova na području kemije nema podrobnijih podataka, no nalazimo, recimo, da je na popis najcitiranijih ove liste koja se tada izrađivala pod okriljem Thomson Reutersa dospio već 2015. godine. Što se općenitih podataka o ovoj listi tiče, i dalje njome dominiraju Sjedinjene Države, u toj zemlji radi čak 2650 ove godine uvrštenih znanstvenika, što je 41,5 posto od ukupnog broja.

No, to je ipak manje od proteklih godina, prošle je godine SAD imao 44 posto. Prema ovoj listi i dalje je najbolje sveučilište na svijetu Harvard, gdje radi 188 znanstvenika s ovog popisa. Kineski je utjecaj na svjetsku znanost i dalje u porastu. Ove godine oni imaju 770 znanstvenika (12,1%), što je povećanje u odnosu na lani kada su ih imali 636. Sveučilište Tsinghua iz Pekinga probilo se među deset najboljih u svijetu prema ovom kriteriju. Njemačka i Nizozemska vodeće su europske zemlje. Sveučilište Max Planck peto je najbolje sveučilište u svijetu.

Posebna je zanimljivost što ovogodišnja lista uključuje čak 26 nobelovaca, i to troje ovogodišnjih laureata. To su Emmanuelle Charpentier, koja je dobila Nobela za kemiju zajedno s Jennifer A. Doudnom, koja je također među najcitiranijm svjetskim znanstvenicima. Tu je još i Reinhard Genzel, koji je ove godine dobio Nobela za fiziku. Na listi je i devet znanstvenika koji su na listi zbog objavljivanja u tri ili više kategorija. Ističu se i postignuća australskih znanstvenika kojih na ovoj listi ima čak 305, pri čemu se ističe kako se radi o zemlji od tek 25 milijuna stanovnika.

To se pripisuje dolasku velikog broja citiranih znanstvenika iz drugih zemalja, ali i dobrom radu tamošnjih znanstvenih institucija. No, neki su i izostali. Primjerice ove godine na listi nije Thomas Piketty, što dokazuje koliko je ova lista prestižna. I ove i prošle godine na listi je David J. Nutt, britanski znanstvenik koji je osporavan svojim stavovima o drogi i alkoholu zbog kojih je gubio i mjesto savjetnika u vladi.