Večernjakov novinar Josip Bohutinski jedan je od četvero laureata nagrade „Europa“ koja se uz potporu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i u partnerstvu s Europskom komisijom ove godine dodjeljuje prvi put. Dobio ju je u kategoriji pisanog novinarstva, za tekst o izgradnji Pelješkog mosta u kojem je, istaknuo je stručni žiri, pokazao snagu autoriteta novinara koji dubinski poznaje svoj sektor i daje javnosti cjelokupnu sliku.
- Jako sam ponosan što sam među prva četiri ja prvi dobio ovu nagradu. Volim Europu, volim EU, volim taj osjećaj slobode. Sad stojim tu u Zagrebu, a kao da sam u Stockholmu, Lisabonu… Osjećam se povlaštenim što živim u sadašnjoj Hrvatskoj, barem zbog toga što smo dio EU. Osjećam se kozmopolitom, a građanin sam EU – istaknuo je Bohutinski u govoru zahvale te dodao da je Pelješki most, financiran sredstvima EU, povezivanje ljudi Dalmacije, ali ne samo da je spojio jednu županiju, nego dva dijela Hrvatske i dva dijela Europske unije.
- Dok sam studirao, često sam prelazio dvostruku granicu kroz Neum i maštao o tom mostu koji će nas spasiti od tih granica. Tad mi se činilo da nikad nećemo ući u EU, da ćemo uvijek ostati zarobljeni granicama. Zavidio sam na aerodromima onima na šalterima za EU. Za specijal sam napisao više od 650 tisuća znakova o Pelješkom mostu, dosad sam ga prešao deset puta i uvijek imam neki čudan osjećaj, kao da sam ja gradio taj most i te ceste – podijelio je Večernjakov novinar svoje emocije oko teme koja mu je donijela nagradu te poentirao riječima pjesme Tota Cotugna koji je prije 33 godine upravo na Euroviziji u Zagrebu pobijedio pjesmom „Insieme“: „Unite unite Europe“.
Nagradu za radijsko novinarstvo dobila je Ivanka Zorić s Hrvatskog radija za prilog o korupciji i lobiranju u emisiji „Dossier Europa“ te poručila da Europa nikako nije dosadna tema. Za internetsko novinarstvo nagrađena je Irena Frlan Gašparović, novinarka portala Telegram.hr, za tekst u kojem je obradila tko je odgovoran za slabo povlačenje europskog novca za potrebe obnove od potresa u Zagrebu na primjeru različite dinamike obnove dvije susjedne zgrade, jedne gradske i druge državne. Za televizijsko novinarstvo nagrađen je HRT-ovac Marko Stričević koji je kandidiran s TV prilogom „Ruski agenti slobode“ o ruskim disidentima nakon invazije na Ukrajinu.
- Ovaj posao je za razliku od drugih vidova novinarstva takav da sam nećeš napraviti ništa. To je kao sudjelovanje u nekom bendu. Možeš donijeti pjesmu, ali drugi koji znaju nešto drugo su oni koji će to učiniti posebnim. Rusija je donedavno bila jedna od najslobodnijih zemalja, ne politički, jer demokraciju nikad nije imala, ali u umjetnosti i brojnim drugim područjima. Ondje sam se susreo i s novinarstvom koje se radi s toliko slobode i hrabrosti kakva se rijetko sreće. Kad sam otišao iz Rusije, gdje sam neko vrijeme bio dopisnik, ti su mi ljudi bili prozor u taj svijet – komentirao je Stričević te napomenuo da je njima posvećen ovaj film kojim je htio predstaviti duh ljudi koji čine ovaj kontinent boljim mjestom za život.
- Ovaj film ne bi bio moguć da neki ljudi iz Rusije nisu poslali snimke koje nismo mogli potpisati zbog njihove sigurnosti. Posvećujemo ga tim hrabrim ljudima – istaknuo je novinar HRT-a.
Prije dodjele nagrada održana je i panel rasprava o Europskom aktu o slobodi medija (Media Freedom Act), s obzirom da o Europskom zakonu o slobodi medija kojim se akt implementira upravo traje rasprava u kojoj aktivno sudjeluje i Europska federacija novinara svojim amandmanima koji se odnose na inkluzivnu definiciju medija, transparentnost vlasništva, jačanje regulatornih tijela, procjenu testova javnog interesa spajanja medija…
- EFJ na dnevnoj bazi radi na ovom zakonu, objavili smo amandmane, naše prijedloge usmjerena prema snažnoj EMFA-i. Najavama o ublažavanju odmah smo se usprotivili – potreban nam je jak i učinkovit mehanizam s konkretnim alatima za zaštitu novinara – prokomentirala je Maja Sever, predsjednica EFJ-a i moderatorica panela.
Načelnica sektora za medije Ministarstva kulture i medija Nives Zvonarić ustvrdila je da ga je, od prvog trena kad je predstavljen, podržalo i Ministarstvo kojemu je, kaže, jako važno da bude jednakopravan za sve vrste medija, da ne bude izdvajanja bilo tiskanih, bilo pojedinih elektroničkih, jer ne vide dodanu vrijednost ako iste odredbe ne vrijede za sve medije.
- Važno je i da nema izuzeća ovisno o prihodima. Za to smo da pitanje državnog oglašavanja ima jače kriterije, kao i za izbacivanje ograničenja vezanih za broj stanovnika jedinica lokalne samouprave. Europska komisija je rekla da je ovaj akt minimum, mi ga kroz svoje zakonodavstvo možemo i pojačati. Ovaj akt je temelj i da uredimo stanje oko pitanja uredničke odgovornosti i statuta medija – istaknule je N. Zvonarić.
Odvjetnica Vesna Alaburić pohvalila je Hrvatsku u zakonodavstvu kojim se, smatra, kontrolira koncentracija svih poduzetnika pa i medija, bez obzira na veličinu. Unatoč brojnim raspravama o Zakonu o HRT-u, posebno u segmentu objedinjenosti funkcije uprave i uredništva, otkrila je kako je pobijedio stav na koji im je ukazalo jedan strani ekspert - da „moraju imati jednog kapetana na brodu“ koji je odgovoran za poslovanje.
- Ako se poslovanje temelji na proizvodnji i emitiranju programa, to je i u njegovoj nadležnosti. Tako smo došli i do današnjeg zakona. A kako osigurati neovisnost urednika u zemlji u kojoj su kumstvo, mito i prijateljstvo glavne vrijednosti, u kojoj je normalno da ćeš pogodovati nekome s kim si blizak, imamo mentalitet koji nazivamo dobrovoljnim služenjem vlasniku pa izabirete ljude na položaje koji su takvog mentaliteta, mislim da nam nema spasa… Tema uređivačke samostalnosti je jedna velika društvena tema – polemizirala je odvjetnica koja kaže da je Hrvatska u nekim segmentima zakonima uredila i više od onoga što donosi EMFA.
Maja Sever istaknula je kako bi se morali osigurati mehanizmi provedbe koji bi omogućili da financiranje i izbor menadžmenta u javnim medijima budu neovisni o političkim strukturama.
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko posebno se referirao na problem statuta medija koji bi trebali jamčiti uredničku neovisnost.
- Nakladnici su sklopili s redakcijama statute tek da dobiju PDV od 5 posto, tad su se kao uvjet pisali statuti. No statuti se ne provode, za što je najbolji primjer Novog lista. Nije predviđen mehanizam dokidanja ako ga jedna strana ne poštuje. HND će pokrenuti inicijativu o raskidanju tamo gdje se ne poštuju: Zbog čega bi neki nakladnici dobivali 5 posto PDV-a, a da od toga novinari nemaju koristi. To je jedna prevara, nakladnici uzimaju milijune, a ne poštuju redakcijska vijeća, niti novinare. Druga je stvar zaštita izvora. Premijer je objavio rat novinarstvu, „curenju podataka“ – oštar je bio Zovko koji je podsjetio da nema jasnih kriterija ni stručnih povjerenstva za financiranje medija.
- Državno financiranje medija još je jedan primjer nepoštivanja Zakona o medijima u kojem piše da će jednom godišnje država raspisati natječaj o dodjeli. No država novac dodjeljuje za razne marketinške kampanje proizvoljno – kaže čelnik HND-a koji nije zadovoljan ni sastavom Vijeća za elektroničke medije.
Vesna Alaburić se referirala uzrečicom o raskoraku teorije i prakse u srazu ideala uredničke neovisnosti i prakse u kojoj vlasnici interveniraju ili pritiskom na urednike ili drugim načinima.
- Cilj vlasnika je utjecaj ili zarada, on utvrđuje osnove uređivačke politike. Na drugoj strani imamo neovisnost urednika. Zato smo dogovorili da će im se odnosi urediti statutom. Nije mi poznato da je i u jednom mediju statut zaživio na način na koji je to zamišljeno – zaključila je odvjetnica.
Poljanak, svaka čast, kapa do poda!