Rat. Istina. Virus. Europa. Mržnja. Trač. Vjera. Brend. Talent. To su samo neke od riječi koje obilježava tisućiti broj Večernjakova tjednika Obzor koji je izašao ovu subotu. Riječi su to koje su obilježile proteklih nekoliko godina kojima su urednik Obzora Goran Gerovac i njegova zamjenica Vesna Šaško željeli opisati vrijeme u kojem živimo i dati autorima prostor da se izraze esejom. Nisu željeli govoriti o sebi, reći će Vesna, već dati čitateljima "sadržaj s potpisom", što je i slogan ovog tjednika.
– Sa svakim od autora dogovorili smo riječ i dali im potpunu slobodu, da izraze, ako žele, i svoj osobni doživljaj te riječi. Sadržaj ovakvog Obzora za neke će biti iznenađenje, ali time smo željeli pokazati da jubilarni brojevi ne moraju biti zaokružene cjeline ni kraj ili početak, već kontinuitet koji se pruža prije i poslije nas. U svakom slučaju, novi broj Obzora donijet će izvanredne tekstove – govori Goran Gerovac.
Novi tiskarski stroj
Koliko se novi, redizajnirani Obzor promijenio od samih početaka, od prvog broja koji je izišao prije gotovo dvadeset godina – 27. rujna 2003.? Pita li se glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića, novi izgled Obzora, koji je nastao u pandemiji, a dizajnirao ga je Večernjakov art direktor Zoran Birman, samo je nadogradnja onoga što je Obzor bio cijelo vrijeme – relevantan, utjecajan, s jakim autorima.
– U prvim brojevima još je bio dominatan pristup newsu – radila se nadogradnja, ali je vijest bila dominantan sastojak tih tekstova, današnji Obzor je analitičniji, gleda iza zavjese, traži drugi kontekst, radi analize aktualnih događaja i ima puno veću novinarsku i intelektualnu težinu – govori Klarić i dodaje da Obzor otvara nove, drukčije poglede te teme za koje se čini da nije politički korektno ih otvoriti.
– U novinarstvu nema zabranjenih tema, nema tema koje su toliko politički korektne da ih mi ne bismo preispitivali. Upravo to je Obzor – spoj različitih mišljenja, mjesto na kojem različiti ljudi različitih stavova vode polemike, a sve u službi budućnosti – kaže Klarić te se prisjeća vremena koje je prethodilo prvom broju Obzora.
– U to vrijeme napuštam televiziju i dolazim u Večernji list nekoliko mjeseci prije pokretanja Obzora na poziciju urednika unutrašnje politike, pa potom i izvršnog urednika Večernjeg lista, na poziv tadašnje glavne urednice Ružice Cigler. Sjećam se pokretanja političkog tjednika i prvog urednika Obzora Žarka Ivkovića koji je zajedno sa svojim zamjenikom Želimirom Žankom te ekipom Večernjaka koji su brusili teme i sadržaj pred sam prvi broj. Činili su to i izvan radnog vremena, pa i u kafiću. Bila su velika očekivanja od tog prvog broja, a eto, tisuću brojeva kasnije, Obzor je najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj – govori Klarić, dok Ružica Cigler dodaje da je Obzor osmišljen tragom već postojećih priloga subotom u Večernjem listu, odnosno revijalnog sadržaja, kojeg je na taj dan uvijek bilo najviše u tjednu.
– Subotu smo uvijek koristili kao dan kad smo mogli čitateljima ponuditi znatno bogatiji sadržaj, tekstove duljeg formata, koji su obrađivali aktualne događaje ili su analizirali kakve će posljedice imati u našim životima – kaže Cigler i dodaje da su ime "ukrali sami sebi" budući da je prije toga u Večernjem listu izlazio kulturni prilog koji se zvao "Kulturni obzor" koji je netom prije ugašen.
– Nisam bio sasvim za ime "Obzor" upravo zbog toga što je asociralo na taj kulturni prilog, predlagao sam više opcija, između ostalog i "Vidici" te "Pogled", ali na kraju je ipak prevagnuo "Obzor" – govori Žarko Ivković, danas zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista, ujedno i prvi urednik Obzora. Jedan od razloga nastanka Obzora, prisjetit će se Cigler, bio je i novi tiskarski stroj u tiskari na zagrebačkom Žitnjaku koji je omogućavao da se novine tiskaju potpuno u boji.
– Radilo se o četverobojnom tisku, što je bila zgodna prilika da pokrenemo novi prilog subotom – govori Cigler. Obzor je u dvadeset godina uređivalo – sedam urednika. Ekipa koja ga je radila bila je, naravno, puno šira, samo ćemo spomenuti neke, bili su tu urednici, art direktori i grafički urednici, grafičari – Veselko Knezović, koji je ujedno bio i najdugovječniji grafički urednik Obzora, Željko Valentić, Ivica Glad, Branimir Klarić, Tomislav Botić, Jure Ilić, Branka Osmec, Zoran Opalić... Nakon Ivkovića, Obzor su uređivali i Zvonimir Despot, koji je jedno vrijeme Ivkoviću bio i zamjenik, zatim Borna Keserović, danas dnevni urednik na RTL-u, Vladimir Barišić koji trenutačno uz urednika Roberta Bubala uređuje Večernjakovu Nedjelju, Vojislav Mazzocco, koji trenutačno radi na Indexu, Zdravko Milinović, danas urednik Globusa, te sadašnji urednik Goran Gerovac. No temelje je postavio upravo Ivković koji je koncept osmislio zajedno s radnom skupinom koju je imenovala Cigler.
– U njoj su bili Želimir Žanko, kasnije moj prvi zamjenik, Branka Primorac, Željko Krušelj, Deana Knežević, Mladenka Šarić i ja. U ožujku 2003. napravili smo koncept i to prezentirali glavnoj urednici – art direktor bio je Zoran Opalić, prilog je išao na 24 stranice, bio je rubriciran, a teme su bile iz politike, ali bilo je i komentara, analiza, intervjua, jakih društvenih tema, jedan dio bio je posvećen svjetskim i kulturnim temama, a imali smo i prostor predviđen za popularnu znanost, pisao nam je i Korado Korlević o tome što se radi u Višnjanu, Ante Radonić koji se bavio svemirskim temama... Sve u svemu, trebalo je oko pola godine od predstavljenog koncepta do prvog broja – govori Ivković. Temu na prvoj naslovnici "Kakav vođa treba Hrvatima" ilustrirao je mladi ilustrator Davor Pavelić koji je nacrtao svojevrsnog Supermana, a on je kasnije postao i stalni vanjski ilustrator.
– Obzor su novine u kojima su mnoga današnja poznata imena počela svoje karijere. Na samim počecima angažirali smo Antu Kotromanovića koji je tad počeo pisati kao vojni analitičar, to je bilo i prije nego što je postao ministar. Inaš Hassan Haidar Diab upravo se u Obzoru počeo afirmirati kao specijalist za Bliski istok. Objavljivali smo i reportaže Davora Rostuhara... – prisjeća se Ivković. Pita li se Despota, Obzor je najozbiljniji prilog po temama, bilo je tu niza intervjua s raznim akterima koji su krojili državnu politiku, pa tako pamti jedan intervju s Ivicom Račanom nakon što je izgubio izbore i nakon što je otišao s funkcije premijera.
– Radila ga je Jasmina Popović koja je, između ostalog, pratila i SDP. U sustav su mi tada došle svježe fotografije koje su snimili tijekom tog intervjua. Sjećam se kako mi na njima Račan nije izgledao dobro, koža mu je bila siva... Vrlo brzo nakon toga dijagnosticiran mu je tumor, od kojeg je i umro – govori Despot koji je Obzor gledao kao natjecanje sa sličnim prilozima u drugim novinama, ali i unutar redakcije zbog kojeg se uvijek iznjedrio jači i bolji sadržaj od prethodnog broja. Bilo je iznimno stresno, pogotovo prije tiskarskih rokova, pa su morali naći načina kako da se relaksiraju.
– Imali smo "obred" u kojem smo uživali četvrtkom predvečer, kad bi većina Obzora bila pri kraju i čekali smo posljednje tekstove. Tada bi Žarko, tadašnji urednik, te Veselko Knezović, grafički urednik, uzeli stanku i otišli na ćevape ili pizzu u blizini Vjesnikova nebodera, gdje smo radili – govori Despot. Kao urednik koji je uređivao Obzor dok je po opsegu bio jedan od najopširnijih pamti se Borna Keserović, u njegovo doba Obzor je znao dosezati 64 stranice, dakle opseg jednih cijelih novina.
– Te 64 stranice svake subote su donosile najveće i najvažnije intervjue, istraživačke analize i kolumne, ekskluzivne reportaže iz cijelog svijeta, a npr. sekcija kulture bila je najveći kulturni prilog u zemlji. Novog, džambo Obzora ne bi bilo bez Vlade Barišića, ali ni bez art direktora Branimira Klarića, grafičkog urednika Veselka Knezovića, urednika za sve Željka Valentića, kao ni plejade izvanrednih novinara Večernjaka od Jasmine Popović i Diane Glavine do mlađih snaga poput Vojislava Mazzocca. Pored kućnih kolumnista Milana Ivkošića, Igora Flaka i niza ajajnih autora, Obzor je objavljivao i prve kolumne Nine Raspudića, Srećka Horvata i niza protagonista društvene scene u Hrvatskoj. Jedan od prvih velikih intervjua, što je tada bila rijetkost, s obzirom na to da su te prilike uglavnom imali samo političari, bio je životni razgovor sa Slavenom Bilićem – ističe Keserović, te dodaje da je Obzor i preuzeo s idejom da se stvori najveći političko-društveni tjednik u Hrvatskoj, na dvostruko više stranica od dotadašnjeg Obzora. Napuniti 64 stranice, govori Keserović, bilo je dosta naporno, ali sa "sjajnim ljudima kojih je uvijek bilo u Večernjaku" te godine pamti kao neke od najljepših u karijeri. Uređivanje je na jedan period preuzeo njegov zamjenik Vlado Barišić nakon Keserovićeva odlaska.
– Uređivati Obzor u profesionalnom smislu vrhunac je karijere, u Večernjem listu to se tako smatralo, a za većinu je to urednika bio najveći izazov i najveća odgovornost koju može dobiti, možda čak u profesionalnom smislu veći izazov nego biti glavni urednik novina. Obrađivali smo teme koje nitko nema, zapravo nametali smo ih, o njima se razgovaralo nakon objave u Obzoru. I to iz svih sfera života, pokrivali smo sve relevantne stvari iz cijelog svijeta – kaže Barišić koji pamti novogodišnji broj koji se sastojao od 12 intervjua najznačajnijih hrvatskih književnika, političara, gospodarstvenika... koji su u u tom trenutku donosili odluke u Hrvatskoj. Barišić još uvijek čuva primjerke Obzora iz njegova vremena s prepoznatljivim velikom slovom "O" na naslovnici. Jedna od naslovnica iz 2008. godine tematizira i priču o euru te prognozira uvođenje te valute. Vojislav Mazzocco poznat je pak kao urednik koji je, uz Natašu Vlašić-Smrekar, uređivao Obzor u najmanjem formatu.
– Trebao je izgledati kao 24Express, ali su tjedan dana prije lansiranja ipak odlučili da bude format Bloomberga, vodećeg američkog poslovnog tjednika. Čudili smo se u početku koliko teksta stane u tako mali format, gotovo kao u današnji veliki. Omjer teksta i fotografije bio je neizmjerno veći u korist teksta, neki nisu ni imali fotografija – prisjeća se Vojo. Zdravko Milinović svoj prst u izgled novina dao je time što je uveo ilustracije Milana Trenca, po kojima je Obzor i danas poznat.
– Time su se njegove ilustracije vratile u Hrvatsku sa stranica najvećih američkih novina. Višegodišnje uređivanje Obzora ostalo mi je u sjećanju ponajprije po zadovoljstvu u radu. Slobodu u odabiru tema i radu mogu zahvaliti ponajprije dvojici glavnih urednika Večernjeg lista, Goranu Ogurliću i Draženu Klariću. Oni su shvaćali da politički tjednik unutar dnevnih novina ima svoje specifičnosti i zakonitosti. Bio sam više nego zadovoljan suradnjom s najboljim novinarima Večernjaka i nizom kompetentnih vanjskih suradnika. Zajedno smo pokazali čitateljima da dobivaju više ako na istim stranicama čitaju autore koji su neistomišljenici, čiji su stavovi u rasponu od lijevih do desnih, od konzervativnih do liberala – kaže Milinović te dodaje da tjednik nije lako raditi usprkos dojmu koji ostavlja sedmodnevni ritam. Presudno je, kaže, dobro planiranje i svakodnevno, ali baš svakodnevno izvršavanje zacrtanog. Ključni problem je što kao urednik ovisite o autorima od kojih većini tjednik nije poslovni prioritet.
– Naime, novinari dnevnih novina po prirodi stvari ponajprije moraju izvršavati tekuće obveze koje su se s procesom digitalizacije samo povećavale. Uloga portala postupno je postala presudna, ma koliko to mi ljudi iz doba printa teško priznavali. Nakon pisanja za portal slijede priče za sutrašnje izdanje, a tek onda tjednik. Da bi autor pronašao zadovoljstvo u pisanju za Obzor nije dovoljno utvrditi radnu obvezu. Mora ga privući tema, prostor koji ima na raspolaganju, razuman rok... Iza svega toga mora stajati dobar urednik – govori Milinović.
Prilagodba izgledu
Da je prepoznati pravu temu koja će "izdržati tjedan" presudno za dobar sadržaj slažu se i sadašnji ljudi na čelu Obzora Gerovac i Šaško. Oboje rade na ovom tjedniku punih sedam godina. Uz njih, grafički Obzor uređuje i Vladimir Mirčeta koji se, kako kaže, morao prilagoditi njegovom specifičnom, decentnom izgledu kao grafički urednik koji je prije toga uređivao Scenu, Living i druge, kako ih naziva, "šarene" priloge i rubrike. Proces stvaranja počinje kad Gerovac ili Šaško Vladi predstave idući broj i daju svoj prijedlog izgleda koji ponekad Vlado grafički malo preokrene.
– Obzor osmišljavamo kontinuirano jer tjednik ima prokletstvo da ga uvijek aktualni događaji sustižu. Čim završimo jedan broj, počinjemo osmišljavati drugi, a zna se dogoditi da u srijedu ili četvrtak mijenjamo stranice, kao kad je buknuo rat u Ukrajini, jer želimo biti aktualni – govori Šaško, a Gerovac dodaje da uređivanje tjednika zapravo nikad ne prestaje jer unatoč već predviđenom konceptu uvijek se može dogoditi nešto drugo što onaj prvi događaj baca u drugi plan.
– Nastojimo i uvijek pronaći neka nova imena, neke nove sugovornike čijoj afirmaciji možemo pridonijeti mi, a oni mogu pridonijeti afirmaciji Obzora da dobije neku svježinu – kaže Gerovac. Ideja je, dodaje Vesna, da se u svijetu prepunom površnih informacija protumače stvari te da daju kvalitetan sadržaj publici koja želi i voli čitati, jer radi se o tekstovima dugima dvadeset i više tisuća znakova. Uz Trenca, koji je dosad u Obzoru objavio 500 ilustracija, danas taj tjednik surađuje i s vanjskim suradnicima poput Mirka Galića, Ljube Jurčića, Marijane Grbeše, Bože Skoke, Danka Plevnika, a pisao je za Obzor i pokojni Đorđe Balašević.
Da "spoj različitih mišljenja" Jedna ideologija zastupljena 80%, druga 15, treća 5%. pa da, nitko nije rekao spoj ravnopravno i u narodu zastupljenih mišljenja. Nego eto, dopuštena sva mišljenja ali dominira samo jedna ideologija. Uz to u komentarima ako se netko predstavi kao Slovenac ili Srbin onda ima pravo na vrijeđanje Hrvata, Hrvati ne smiju ni približno odgovoriti. Slika i prilika kako ta jedna dominantna ideologija u hrvatskom novinarstvu dozvoljava "različita mišljenja".