U zoru, oko 5 sati ujutro 4. kolovoza prije 20 godina, počela je vojno-redarstvena akcija Oluja kojom je Hrvatska u nešto više od jednoga dana uspjela povratiti najveći dio okupiranog teritorija. Večernji list je o ovom značajnom događaju izviještavao 6. i 7. kolovoza. Novinari i reporteri donijeli su priče iz oslobođenih dijelova Hrvatske – Gline, Petrinje, Slunja, Gospića, Plaškog, Obrovca, Knina, Drniša, Vrlike, Plitvica...
Naslovnicu je krasio tiskanim slovima ispisan naslov: Nema više tzv. Krajine!, a čitalo se i da će se kroz 10-ak dana do Splita moći vlakom – preko Knina. Ti isti tekstovi bi samo dan ranije zvučali kao znanstvena fantastika bilo kome izvan državnih i vojnih krugova; običan puk kao i svjetska javnost bila je iznenađena brzinom i učinkovitošću operacije.
Danas književnik Damir Karakaš i novinar Josip Bistrović bili su među prvim reporterima koji su ušli u Knin nakon što je oslobođen.
Dan kasnije, 6. kolovoza, Vlada je s UNCRO-om potpisala sporazum o privremenim mjerama u bišem sjevernom i južnom sektoru te da će UNCRO, UNHCR, Crveni križ i druge humanitarne organizacije nadgledati i podnositi izvještaje o poštovanju ljudskih prava te intervenirati u slučaju potrebe.
Nije se znala sudbina Milana Martića pa se u kratkim crticama prenosi vijest koju je emitirala prijedorska radio-postaja da je pri pokušaju bijega helikopterom iz Srba kninski šerif zaustavljen, i to od vlastitih paravojnih snaga te da je moguće i da je ubijen.
U Topusko je stiglo oko 10.000 izbjeglica koji su u subotu 5. kolovoza s područja Slunja krenuli prema BiH pod nadzorom bosanskih Srba.
Već u 17 sati 5. kolovoza krenulo je emitiranje Hrvatskog radija Knin, a uz obavijesti, rečeno je da će se pratiti uspostava civilnog života na kninskom području.
U isto vrijeme, kolega Miroslav Flego donosi priču iz Vinkovaca čiji stanovnici slave u skloništima; središte grada bilo je glavna meta srpskih topničkih projektila što su ih ispalili 4. kolovoza ujutro i tijekom dana. U dva dana ozlijeđeno je 20 civila, a dva su mladića iz Babine Grede poginula.
Brutalna razaranja iz okolnih srpskih uporišta, piše kolega Flego, napravila su znatnu meterijalnu štetu, isključivo na civilnim objektima, a jedan od projektila pogodio je i zgradu dopisništva Večernjeg lista. Najteže je bilo u Nuštru gdje su Srbi ispalili stotine topničkih projektila, a pokušali su, ali bez uspjeha, pješačke napade s ciljem osvajanja tog herojskog mjesta...
Sve vrijeme glavni grad Zagreb iščekuje povratnike i slavi – pjenušac, vino i drugi alkohol razgrabljen je. Trgovine zjape prazne. Zagrepčani su slavlje dočekali uz radio i televizore. Trg bana Jelačića bio je pust, tek pokoji Zagrepčanin šetao je s prijenosnim tranzistorom slušajući što se događa nekoliko stotina kilometara južnije.