Svaka članica NATO-a ima pravo doći u sjedište NATO-a i aktivirati članak 5 koji kaže da je napad na jednu članicu napad na sve, svaki put kad vjeruje da joj se sigurnosno okruženje promijenilo i da je "napadnuta". Posljednjih godina NATO se bavio i različitima načinima primjene članka 5 u novim domenama, poput kibernetičkog prostora. Naši saveznici razumiju da smo svi predani članku 5 i da tu obvezu shvaćamo vrlo ozbiljno i spremni smo priteći u pomoć zemlji koja aktivira članak 5. Članice su sigurne da će NATO biti uz njih, kazala je u utorak američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith na brifingu za novinare pred sutrašnji ministarski sastanak u NATO-u.
VIDEO: Ruski projektil može doći do Londona u pet minuta, Rusi navode da ga se ne može detektirati
Razgovori o članku 4
Odgovarala je na pitanje o tome što za NATO konkretno predstavlja napad na pojedinu državu članicu u situaciji kad razni dronovi ulaze u zračni prostor Rumunjske i Poljske, a neki i padaju na teritorij NATO članica, odnosno gdje je granica između napada ili nenamjernog ili slučajnog zadiranja u zračni prostor kao posljedica greške u ratnim sukobima. U tom kontekstu nije niti spomenuto, niti se odgovorilo na pitanje o Hrvatskoj, gdje je prije manje od tjedan dana pao dron od šest tona.
Govoreći o zoni zabrane letenja nad Ukrajinom, veleposlanica Smith je istaknula kako je ta opcija isključena.
- Poruka iz NATO saveza i iz Washingtona, od predsjednika SAD-a, jest da zona zabrane letenja trenutno nije na stolu. Naš je cilj trenutno prekinuti ovaj rat, natjerati Rusiju da napusti Ukrajinu i zaustaviti napade na ukrajinsku vojsku i neselektivne napade na civile. Ne želimo širiti ovaj sukob i ne želimo da se konflikt širi iznad i izvan trenutačnog konteksta. Ako uzmemo u obzir nešto poput zone zabrane letenja, to bi nas odvelo u krivom smjeru - istaknula je veleposlanica.
No postoji i šire pitanje, a to je uopće koliko bi zona zabrane leta bila korisna.
VIDEO: Nastavak očevida nakon pada letjelice na Jarunu
- Prije nekoliko dana Rusi su napali vojnu bazu za poduku u zapadnoj Ukrajini, otprilike 15 km od poljske granice. Iz toga smo doznali da je Rusija može napasti iz bombardera u ruskom zračnom prostoru, pa se postavlja pitanje bi li zabrana letenja zapravo imala veliki utjecaj na sposobnost Rusije da napada ukrajinski teritorij - objasnila je.
Komentirajući poljsku inicijativu o borbenim zrakoplovima koji bi preko SAD-a biti predani Ukrajini, što je Washington odbio, kazala je kako svaka članica NATO saveza trenutno pokušava razmisliti o tome što može učiniti - neki nude oružje, neki humanitarnu pomoć, a većina oboje.
- U slučaju Poljske očito su imali neke zahtjeve. Preko svojih kontakata u Kijevu dobili su jasan i glasan zahtjev za Migovima iz sovjetskog doba koje imaju u Poljskoj. Raspravljali smo o toj opciji. Na kraju, SAD je ocijenio da je ova konkretna opcija neodrživa. Bilo je brojnih i još uvijek postoje otvorena pitanja o mehanici stvarnog premještanja ovih zrakoplova iz Poljske u Ukrajinu. Postoje otvorena pitanja o pilotima, o gorivu, o projektilima - kazala je.
Ako dođe do prelijevanja sukoba i ruske agresije na NATO, Washington se drži čvrste linije - članka 5 da se napada na jednu članicu, smatra napadom na sve. No, otkrila je veleposlanica, vode se razgovori vezani za članak 4 koji kaže da će se "članice savjetovati kad god, po mišljenju bilo koje od njih, bude ugrožen teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje od članica".
- Skupina zemalja srednje i istočne Europe javila se odmah nakon 24. veljače i podnijela službeni zahtjev za konzultacije kroz taj članak. I imali smo ih. I zapravo, oni se vode cijelo vrijeme kako bi se odgovorilo na njihovu zabrinutost vezano s promjenama situacije na njihovom teritoriju i oko njega. A taj je članak posebno koristan jer omogućuje Savezu da se okupi i čuje od saveznika te odredi koje korake, ako situacija to zahtijeva, treba poduzeti u tom trenutku da odgovori na bilo kakvu vrstu mijenjanje sigurnosnog okruženja s kojim se suočavaju - naglasila je J. Smith.
VIDEO: Dron se srušio i u Rumunjskoj: Navodno je riječ o bespilotnoj letjelici ruske proizvodnje.
Nešto ranije, američki državni tajnik Antony Blinken je u razgovoru s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem izrazio duboku zahvalnost za snažnu potporu premijera i njegove vlade Ukrajini, uključujući pružanje sigurnosne pomoći i prihvat izbjeglica, te za aktivnu ulogu Hrvatske u NATO-u, objavio je State Department.
"Ključna uloga Hrvatske"
Kako se navodi u priopćenju koje potpisuje glasnogovornik Ned Price, Blinken je u razgovoru s Plenkovićem ponovno potvrdio potporu SAD-a Ukrajini u suočavanju s nastavljenim ratom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Državni tajnik je izrazio duboku zahvalnost za snažnu potporu premijera Plenkovića i njegove vlade Ukrajini, uključujući pružanje sigurnosne pomoći i prihvat izbjeglica, te za aktivnu ulogu Hrvatske u NATO-u - navodi se u priopćenju.
- Blinken je istaknuo ključnu ulogu Hrvatske u osiguravanju europske budućnosti cijelog zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Također je pozdravio Strateški dijalog između SAD-a i Hrvatske 17. ožujka, koji će okupiti međuagencijske timove na visokoj razini kako bi razmotrili zajedničke napore za unaprjeđenje zajedničkih prioriteta - navodi State Department. - navodi State Department.
Znaci da je dron "zalutao" pogreskom Ukrainaca. Jer da su ga poslali Rusi, ne bi se propustila ni jedna prilika da se spomene.