POKVARENI MOTOR EUROPE

Većina Nijemaca želi prijevremene izbore, je li Friedrich Merz čovjek koji će spasiti državu?

Foto: LIESA JOHANNSSEN/REUTERS
Friedrich Merz, leader of the conservative CDU party, arrives for a closed-door meeting with Chancellor Olaf Scholz in Berlin
Foto: LISI NIESNER/REUTERS
Germany's opposition leader Merz gives a statement before a session of the Bundestag, in Berlin
Foto: LISI NIESNER/REUTERS
Germany's opposition leader Merz gives a statement before a session of the Bundestag, in Berlin
12.11.2024.
u 07:00
Friedrich Merz, veteran demokršćanske političke scene i “vječni” protivnik Angele Merkel, trenutačno ima 48 posto podrške za vođenje Njemačke, a Olaf Scholz 37 posto
Pogledaj originalni članak

Njemačka Semafor koalicija je povijest! Na redu je crveno-zelena koalicija SPD-a i Zelenih. No pitanje je koliko će dugo ona opstati s obzirom na to da, prema najnovijim anketama, većina Nijemaca želi prijevremene izbore, a isto želi i kancelarski kandidat i glavni njemački oporbeni čelnik Friedrich Merz. Merz je i u razgovoru s kancelarom Olafom Scholzom ostao pri svome, traži da se 15. siječnja u Bundestagu glasuje o povjerenju vladi, nakon čega bi uslijedilo raspisivanje prijevremenih izbora. Iako je Merz izjavio kako je održavanje tih izbora moguće već u drugoj polovini siječnja, neki njemački analitičari smatraju kako će izbori najvjerojatnije uslijediti krajem ožujka iduće godine, kako je to predvidio i kancelar Olaf Scholz. Sam Scholz kaže kako se sredinom siječnja želi suočiti s glasanjem o povjerenju svojoj vladi kako bi dobio parlamentarnu većinu za važne zakonske prijedloge poput “isplata mirovina i slično”.

Ako kancelar zatraži glasanje o povjerenju i ne dobije većinu, zatražit će od saveznog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera da raspusti Bundestag. Predsjednik države za to ima najviše 21 dan, i ako to učini, izbori se moraju održati u roku od 60 dana. Neovisno o tome kada će se novi izbori zaista i održati, odluke koje su važne za stranke bit će donesene sljedećih tjedana kako bi se čuli svi prijedlozi za spas najvećeg europskog gospodarstva. A taj spas javno traže i predstavnici njemačkog gospodarstva koji se također zalažu za brzo održavanje novih izbora.

”Svaki dodatni dan s ovakvom saveznom vladom izgubljen je dan”, rekao je predsjednik Njemačkog vanjskotrgovinskog udruženja (BGA) Dirk Jandura. Sličan stav iznijeli su i predstavnici Udruga automobilske industrije (VDA), Udruga kemijske industrije (VCI) te Udruga elektro i digitalne industrije (ZVEI). Svi su oni zatražili brzo održavanje novih njemačkih izbora koje zazivaju i neki europski čelnici poput finskog premijera Antti Petteri Orpa. “Europi je potrebna snažna njemačka vlada”, rekao je Orpo na marginama summita Europske političke zajednice (EPG) u glavnom gradu Mađarske Budimpešti. S njim su se složili i belgijski premijer Alexander De Croo, njegov švedski kolega Ulf Kristersson te danska premijerka Mette Frederiksen jer smatraju kako je u ovom trenutku svjetske krize “jaka Njemačka iznimno potrebna Europskoj uniji”.

VEZANI ČLANCI:

Mnogi smatraju kako je raspad njemačke Semafor koalicije došao u teškom trenutku za tu zemlju i njezino gospodarstvo koje se suočava s drugom godinom pada, a tvrtke strahuju od daljnjeg gubitka konkurentnosti. Uz nabrojeno, sve se to događa u vrijeme najveće energetske krize, kada je plin u Njemačkoj navodno pet puta skuplji nego u SAD-u, kada rastu vanjskopolitički izazovi, kada se dogodio ponovni izbor Njemačkoj nesklonog američkog predsjednika Donalda Trumpa i kada traje njemački carinski rat s Kinom.

Imajući sve to u vidu, nije ni čudno kako prema anketi ZDF-a većina Nijemaca, njih čak 84 posto, misli kako su prijevremeni izbori u Njemačkoj dobra ideja, dok ih svega 13 posto ne misli tako. S obzirom na stabilnu podršku uniji CDU – CSU koja je veća od 35 posto, njihova kandidata Fridricha Merza mnogi već sada vide kao budućeg kancelara. U najnovijem ispitivanju javnog mijenja televizije ZDF, veteran demokršćanske političke scene i “vječni” protivnik Angele Merkel Friedrich Merz dobio je potporu 48 posto glasača za vođenje Njemačke, dok je aktualnog kancelara Olafa Scholza podržalo njih 37 posto. Najvjerojatniji budući kancelar, koji je obiteljski čovjek i otac troje odrasle djece, u svojim izjavama već je nagovijestio kako će u njegovoj vladi biti jednak broj muškaraca i žena. Što se tiče migracijske politike, on je već odavno iz svoje stranke odbacio nasljeđe Angele Merkel koja je tijekom velike migrantske krize 2015. godine otvorila vrata Njemačke stotinama tisuća migranata, među kojima je i velik broj onih koji su u zemlju stigli ilegalno.

Za formiranje nove njemačke vlade nakon izbora, kršćanskim demokratima (CDU – CSU) postotak glasova koji osvajaju u anketama neće biti dostatan ne nađu li još nekog koalicijskog partnera. Budući da je Merz već izjavljivao kako ni u kom slučaju neće surađivati sa Alternativom za Njemačku (AfD), preostaje mu “stari koalicijski partner” liberalni FDP.

Predsjednik njemačkih Liberala i smijenjeni ministar financija Christian Lindner najavio je kako će pri glasanju o povjerenju crveno-zelenoj vladi u Bundestagu biti protiv. Tako će se FDP naći na istoj strani s unijom CDU – CSU. Lindner se nada da će izlaskom iz Semafor koalicije poboljšati ugled FDP-a za koji se nada da će prijeći prag od 5 posto. A ispod tog praga nalaze se već dulje u svim anketama. Ne prijeđe li FDP taj prag, glavnom favoritu za njemačkog kancelara, 69-godišnjem Friedrichu Merzu, naizgled će biti teško sastaviti vladu. Ali samo naizgled.

>>FOTO Sestra Melanije Trump objavila je njezinu fotografiju prije estetskih zahvata, evo kako je izgledala>>

Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Foto: Reuters

STRAVIČAN ZLOČIN

Majka učenice koja je bila u razredu za vrijeme napada ispričala detalje: Uletio u razred, djeca su se sakrila ispod klupa

Dječak koji je zadnji ostao u razredu je preminuo, a drugi dječak je ozlijeđen i prevezen u KBC Rebro. Bogović je ispričala kako njena djevojčica teško razgovara o napadu. "Trebalo je vremena da ona uopće poveže događaj. Iz svega se moglo saznati da je vidjela napadača, da je vidjela krv, da je vidjela napad na učiteljicu, nije vidjela nož" rekla je majka djevojčice.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.