NERED NA TRŽIŠTU

Većinu zarade od metala i dalje odnose ilegalni sakupljači

Foto: Vjeran Žganec-Rogulja/PIXSELL
Većinu zarade od metala i dalje odnose ilegalni sakupljači
06.10.2014.
u 07:59
Čakovečki Čakom je cijele godine od prodaje otpada zaradio 641.000 kuna, a od metala svega 21.800 kuna. Najviše novca zarade od prodaje papira, no i tu imaju "konkurenciju"
Pogledaj originalni članak

Iako su postroženi uvjeti otkupa sekundarnih sirovina, najviše novca od prodaje željeza, čelika, bakra i drugih vrsta metala i dalje ubiru ilegalni sakupljači! Tvrde to u čakovečkom komunalnom poduzeću Čakomu, koji je tijekom cijele prošle godine od prodaje i preuzimanja raznih vrsta otpada uprihodovao svega 641.000 kuna. I to najviše od prodaje – papira.

Direktorica Snježana Tkalčec-Avirović u odgovoru na vijećničko pitanje napominje da se objektivna slika o kvaliteti gospodarenja otpadom ne može steći isključivo praćenjem prihoda od prodaje raznih vrsta otpada, bez da se  sagledaju i troškovi zbrinjavanja otpada koji se ne može plasirati na tržište. Zanimljivo je da je Čakom najviše zaradio od prodaje papira, oko 283.000 kuna, iako im i tu dio kolače odnose ilegalni i legalni skupljači.

Od prodaje miješane ambalaže poput gajbi, stolica, kanistara, boca i čepova zaradili su oko 100.000, od prodaje folija 82.000 kuna, a od elektroničkog otpada svega 1200 kuna. Metal im je donio samo 21.800 kuna. - Većinu metala skupe ilegalni sakupljači. Čakom je prikupio manju količinu metala i nema veće zarade od prodaje - navodi Tkalčec-Avirović. Među prihodima od preuzimanja odvojeno skupljenog otpada od trećih osoba uprihodovali su 152.000 kuna, od čega 95.000 od nesortirane plastike.

Od ravnog stakla naplatili su 36.000, a od lampaša 21.100 kuna. Skupljači sirovina žale se da su uvjeti prodaje stroži nego ikad, pa su mnogi odustali. - Sad svi traže legitimacije, a ako zarađujemo, moramo imati žiro račun - kaže Đuro Oršuš, povremeni sakupljač sirovina. "Zeznulo" ih je, dodaje, i pravilo da vlasnici kuća glomazni otpad komunalcima odlažu unutar dvorišta, pa im je otežano "prebiranje".

Otkupljivač mora zatražiti na uvid OIB osobe od koje otkupljuje otpad, izjavu o porijeklu te broj žiro računa za uplatu ako je veći iznos. Inače, kilogram bakra se prodaje od 25 do 35 kuna, mesinga od 15 do 20 kuna, aluminijskih profila pet do osam kuna, olova pet kuna, a otpadnog željeza, poput peći, ograda, radijatora i bicikala od kune do 1,30. Nešto više dobije se za željezo prve klase, poput šipki i ploča.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.