Na gotovo 300 pitanja župnik u Slavoniji mora odgovoriti kada mu u vizitaciju dođe biskup ili njegov izaslanik, tj. biskupski vizitator. Vizitacija je svojevrsna “biskupska inspekcija”, odnosno obveza svakog biskupa da barem jednom u pet godina obiđe dekanate i župe u svojoj biskupiji ili nadbiskupiji, kako bi sa župnikom i vjernicima razgovarao o stanju i prilikama u župi.
Koja je visina zvonika?
No zapisnik kanonske vizitacije, koji se, primjerice, može pronaći na internetskim stranicama Đakovačke i osječke nadbiskupije, najbolje pokazuje o kakvom se ozbiljnom poslu radi jer župnik mora odgovoriti na točno 292 pitanja o svojoj župi. Pitanja kreću od općih, na primjer, kada je župa osnovana, s kojim župama graniči i je li prostorno zaokružena, traže se podaci o vjerskom sastavu stanovništva i brojnosti samih vjernika, ali i vrlo detaljno ide u ispitivanje stanja same župne crkve za koju se čak mora navesti i visina zvonika, ali i od čega je pod, kakvo je stanje krovišta i žljebova (odvoda), ima li vlage u crkvi, tj. ako je ima, koliko je visoka i kada je posljednji put sanirana. Biskup također želi znati od čega je krstionica i gdje je postavljena te u kakvom je stanju, kao i to gdje se čuvaju sveta ulja i obnavljaju li se godišnje. A župnici moraju prijaviti i gdje nabavljaju misno vino.
U izvještaj se mora unijeti i podatak ima li crkva “jaslice”, “Božji grob” i “nebo”, koliko ima zvona te koliko su teška, jesu li elektrificirana, tko je bio ljevač zvona i koji su glasovi zvona. Biskupski vizitator vrlo pažljivo pregledava vode li se župne knjige uredno, a osim matice župnik mora imati i 17 knjiga za razne evidencije i statistike, od knjige katekumena i matice potvrđenih do knjige primljenih misnih nakana. Vodi li ih uredno, primjerice, neki župnik u velikoj župi dnevno mora izdvojiti nekoliko sati za njihovo ažuriranje. Posebno poglavlje posvećeno je župnoj imovini pa se mora odgovoriti na čitav niz pitanja, npr. posjeduje li župa zemljišta: navesti katastarsku općinu, broj zemljišnoknjižnog uloška, u kojoj površini, koristi li se u vlastitoj obradi ili se daje u zakup, ima li župa automobil i ima li taj automobil garažu...
Koliko je vjernika na misi?
Ekonomsko poslovanje posebno je poglavlje i jedno od ključnih pitanje jest je li gotovina pohranjena na sigurnom, a želi se znati i ima li župa dugova i kako ih otplaćuje, čuvaju li se potvrde o isplatama plaća i honorara, plaća li se redovito zdravstveno i mirovinsko osiguranje za zaposlene osobe te – ima li župnik sigurnu blagajnu. Župni uredi i domovi često su, naime, na meti provalnika i takva pitanja nisu bez smisla. Župnik je dužan predočiti i iscrpno stanje o sebi samome (zdravstveno stanje, duhovne vježbe, kako surađuje sa župnim vikarom), kao i o vjerničkoj zajednici, tj. koliko vjernika dolazi na misna slavlja radnim danima, nedjeljama i blagdanima, o stanju vjeronauka, rada s mladima, odraslima...
Kanonsku vizitaciju oživio je Tridentinski sabor u 16. stoljeću, na kojem je odlučeno da patrijarsi, primasi, metropoliti i biskupi neće propustiti redovito pohođenje svojih dijeceza bilo osobno, bilo, ako bi bili zakonito spriječeni, putem generalnog vikara ili vizitatora. Ako bi, zbog njezina opsega, bili spriječeni obići unutar jedne godine čitavu dijecezu, obići će njezin veći dio, tako da vizitaciju dovrše unutar dvije godine, bilo oni, bilo njihovi vizitatori. Pravo vizitacije imaju svi crkveni poglavari koji imaju redovitu javnu jurisdikciju nad osobama, a papa preko svojih izaslanika može obavljati vizitaciju po cijelome svijetu, dok patrijarsi, primasi, metropoliti, biskupi i apostolski vikari, te kapitularni vikar i administrator sede vacantis mogu obavljati vizitaciju na teritoriju za koji su odgovorni. Na kraju vizitacije i odgovora na svih iscrpnih 300 pitanja, zapisnik potpisuju i župnik i vizitator. Povjesničarima su ti zapisnici znali biti dragocjeni za neke davno učinjene vizitacije, jer su iz njih crpili autentičnu povijesnu građu.
Po kojoj ceni velecasni naplacju indulgenciju . Sobzirom da previse grehova ima u Hrvatskoj?