78. OBLJETNICA OSLOBAĐANJA

Veleposlanik Glunčić s izaslanstvom u Mauthausenu u Austriji odao počast žrtvama nacionalsocijalizma

Foto: Veleposlanstvo RH, Beč
Veleposlanstvo RH, Beč
Foto: Veleposlanstvo RH, Beč
Veleposlanstvo RH, Beč
Foto: Veleposlanstvo RH, Beč
Veleposlanstvo RH, Beč
Foto: Veleposlanstvo RH, Beč
Veleposlanstvo RH, Beč
Foto: Veleposlanstvo RH, Beč
Veleposlanstvo RH, Beč
07.05.2023.
u 17:19
Među zatočenicima je bilo i oko 200 hrvatskih građana. Zadnje likvidacije izvršene su neposredno pred oslobađanje logora od američkih snaga, 05. svibnja 1945. godine. U logoru Mauthausen, koji je sa svojih 49 ispostava glasio za jedan od najzloglasnijih nacističkih logora u Drugom svjetskom ratu, stradali su pripadnici 72 nacije i različitih narodnosnih i drugih društvenih skupina.
Pogledaj originalni članak

Hrvatsko izaslanstvo predvođeno veleposlanikom Republike Hrvatske u Austriji Danielom Glunčićem danas je sudjelovalo na središnjoj komemorativnoj svečanosti povodom obilježavanja 78. obljetnice oslobađanja bivšeg koncentracijskog logora Mauthausen u Gornjoj Austriji, gdje je svečanim mimohodom, te polaganjem vijenaca žrtvama nacionalsocijalizma na središnjem spomeniku odana počast. Vijenac je položilo i hrvatski veleposlanik Glunčić, a u izaslanstvu su bili i prva tajnica u Veleposlanstvu RH u Beču Andrea Šelendić i predstavnici hrvatske zajednice u Linzu, pod vodstvom predsjednika udruge “Tkanica” Žarka Banovića. Prije toga je veleposlanik Glunčić u području vanjskog logorskog zida, položio vijenac i kod spomen ploče ubijenim hrvatskim logorašima, odavši im počast.

Prije početka službenog djela komemoracije hrvatski je veleposlanik zajedno sa svojim ukrajinskim kolegom, veleposlanikom Vasylom Khymynetsom i predstavnicima ukrajinskog diplomatskog zbora akreditiranog u Austriji, sudjelovao i na komemoraciji i odavanju počasti ukrajinskim žrtvama koncentracijskog logora u Mauthausenu, kod njihovog spomen obilježja. KL Mauthausen je osnovan 1938. godine, a u sedam godina u njemu je bilo zatočeno oko 200. 000 ljudi, od čega je njih oko 100.000 umrlo.

Među zatočenicima je bilo i oko 200 hrvatskih građana. Zadnje likvidacije izvršene su neposredno pred oslobađanje logora od američkih snaga, 05. svibnja 1945. godine. U logoru Mauthausen, koji je sa svojih 49 ispostava glasio za jedan od najzloglasnijih nacističkih logora u Drugom svjetskom ratu, stradali su pripadnici 72 nacije i različitih narodnosnih i drugih društvenih skupina. Veleposlanik Daniel Glunčić sudjelovao je i na komemoraciji žrtvama nacionalsocijalizma u logoru smrti Gusen, kao “vanjskog logora” ili ispostave KL Mauthausen, koja je održana jučer u St. Georgenu u Gornjoj Austriji. U Gusnu je bilo zatočeno preko 70.000 ljudi iz cijele Europe. Logoraši su radili u obližnjoj industriji oružja za “Dritten Reich” pod izuzetno teškim i za ljude nesnošljivim uvjetima, tako da na desetke tisuća njih, nije niti uspjelo doživjeti Dan oslobađanja logora.

Analiza Mirka Galića

Da je hvaljena ustaška država opstala, Split bi se zvao Spalatto, a Hajduk bi igrao u Italiji

Svaki put kad se neoprezno vraća u prošlost, Hrvatska se mora provlačiti između crnih točaka kao da plovi usred Bermudskoga trokuta. Jasenovac, Bleiburg i Goli otok djeluju i dalje kao neraščišćene ruševine iza velikih povijesnih potresa. Hrvatima se zbog ove ili one zaslijepljenosti prošlost vraća kao bumerang. Hrvati su (tek) prije 30-ak godina doživjeli svoju nacionalnu apoteozu; prije toga su uglavnom bili podstanari u tuđim državama, da bi imali što slaviti, ne računaju li se sitne pobjede nad Turcima i veliki porazi u obrani tuđih interesa. Kad se suoče s traumatičnom prošlošću iz prošloga stoljeća, onda se i generali lome oko toga tko je sve sudjelovao u najvećoj hrvatskoj pobjedi. Hrvati su pobili mišljenja da nisu povijesni narod. To obvezuje, prije svega hrvatsku elitu, da bude pravedna, najprije prema sebi, a onda i prema drugima.

Uz financijsku pomoć austrijske države sada je zemljište na kojem je nekada bio logor smrti Gusen kupljeno kako bi se moglo proširiti areal i osigurati da to područje ostane spomen područje sjećanja na žrtve nacionalizma, kao što je to i Mauthausen. “Time je upravo u današnje vrijeme, kada su populističke tendencije u mnogim društvima sve glasnije, važno jasno i neprekidno održavati sjećanje na žrtve nacionalizma i fašizma, jer kultura sjećanja je temelj za to da generacije koje dolaze razumiju i prepoznaju značaj slobode, demokracije i ljudskih prava, i koliko se je u današnje vrijeme za to značajno i vrijedno zalagati”, istakao je veleposlanik Glunčić danas nakon komemoracije u Mauthausenu.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.