Obilne oborine pogodile su proteklih dana Hrvatsku te uzrokovale poplave u više krajeva zemlje. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) analizirao je uzroke poplava na području Gračaca gdje je zabilježena velika materijalna šteta. Za Gračac su, naime, premašeni apsolutni dnevni i mjesečni maksimumi količine oborine. Kako ističe DHMZ, izražena ciklonalna aktivnost tijekom prve polovine svibnja uzrokovala je nestabilno i promjenjivo vrijeme s čestom kišom diljem Hrvatske.
"Visinska sinoptička situacija omogućavala je stalni dotok vrlo vlažnog zraka s juga, odnosno od sjevera Afrike, a iste putanje imale su i prizemne ciklone koje su se preko Sredozemnog mora premještale do našeg dijela Europe te dalje prema sjeveru i sjeveroistoku kontinenta. Najintenzivnija kiša u noći u ponedjeljak, 15. svibnja 2023., padala je na području južnog Velebita, a uzrokovalo ju je južno-jugozapadno strujanje na prednjoj strani termobaričke doline u kojem pritječe vrlo vlažan i nestabilan zrak. Pri tome je najviše oborine na mreži meteoroloških postaja DHMZ-a izmjereno na širem području Gračaca i Obrovca", pojašnjava.
GALERIJA Pogled iz zraka na poplavljeni Gračac
Naime, na klimatološkoj postaji Gračac prvih 17 dana svibnja zabilježeno je ukupno 500,3 mm oborine. To je gotovo četiri puta veća količina od prosječne mjesečne količine oborine za svibanj, a 1,5 puta veća od dosadašnjeg mjesečnog maksimuma za svibanj iz 2016., odnosno 329,5 mm.
Što se tiče količine oborine, 15. svibnja u 8 sati izmjereno je 256,4 mm, što je najveća dnevna količina izmjerena ikad u Gračacu. Stari dnevni maksimum za ovu postaju, na kojoj se mjeri od 1960. godine, bio je od 21. listopada 1974. kada je izmjereno 246,4 mm. Prosječno se u svibnju, prema podacima DHMZ-a, javljaju po dva dana s količinom oborine većom od 20 mm, a do ovog svibnja, bilo ih je najviše pet tijekom kišnog svibnja 1984. godine.
VEZANI ČLANCI:
Relativno odstupanje oborine u proteklih mjesec dana, odnosno od 16. travnja do 15. svibnja, u odnosu na dugogodišnji prosjek (1981 – 2020.) iznosilo je 369 posto, navodi DHMZ. Zbog izuzetno velike svibanjske količine oborine, akumulativna oborina je i u proteklih šest mjeseci bila veća od 100 posto. Suficit kumulativne oborine prevladavao je unazad 24 mjeseca.
"Premda na ostalim postajama DHMZ-a nisu premašeni dnevni i višednevni maksimumi, tijekom prve polovine svibnja su u cijeloj Hrvatskoj prevladavale kišne do vrlo kišne prilike, a na području južnog Jadrana, Like i Gorskog Kotara kumulativna količina oborine bila je ekstremno velika", ističe se.
VIDEO Dramatična HGSS-ova snimka bujice na području Gračaca
Državni hidrometeorološki zavod osvrnuo se i na sliv rijeke Zrmanje koji, kako se navodi, najvećim dijelom drenira područje južne Like, planinu Poštak i dio Ravnih kotara.
"U gornjem ličkom dijelu taj prostor obuhvaća okolinu naselja Sv. Rok, Lovinac, Udbina, Bruvno i Gračac sa slivovima bujičnih rijeka Otuče, Opsenice i Ričice. Te rijeke teku od svojih izvora prema Gračacu gdje se njihova voda zadržava u akumulacijama Štikada i Opsenica. U slučajevima obilnih oborina dio riječnih voda koji ne stane u umjetne akumulacije slijedi stare prirodne puteve do ponornih zona gdje ulazi u velebitsko krško podzemlje i izvire na nižoj razini sliva - desnoj obali Zrmanje i priobalnim izvorima kod Rovanjske. Uz gornji dio vodotoka Zrmanje postoji dokazana hidrogeološka veza s izvorištem Miljacka u susjednom slivu Krke, s kojim je povezan do izlaska Zrmanje iz kanjona kod Ervenika. Susjedni slivovi su sliv priobalnih izvora (uz jadransko more ispod Velebita), Like, Une, Krke i sliv Bokanjačkog blata", ističe DHMZ te pojašnjava kako su ove karakteristike podzemnog i površinskog tečenja vode u samom slivu Zrmanje i susjednih slivova dovele do poplavljivanja Gračaca s okolicom i Obrovca.
VEZANI ČLANCI:
Otuča se tijekom večeri i noći 14. na 15. svibnja izlila iz korita i poplavljivala okolinu uzrokujući brojne štete. Na hidrološkoj postaji Gračac 2 je 14. svibnja zabilježen novi maksimalni relativni vodostaj od +236 cm.
Direktna oborina na nižem horizontu sliva, dodaje se, bila je pojačana podzemnim dotjecanjem s gornjeg horizonta što je pak naglo podiglo razinu same Zrmanje na donjem horizontu i uzrokovalo poplave uz vodotok. Na rijeci Zrmanji su 15. srpnja zabilježeni novi maksimalni relativni vodostaji na hidrološkim postajama Obrovac (+302 cm), Muškovci (+ 526 cm) i Žegar nizvodni (+540 cm). Dio vode se podzemno prelio u sliv rijeke Krke koja je također 15. svibnja narasla do novih najvećih zabilježenih relativnih vodostaja na hidrološkim postajama Roški slap (+201 cm, Sl. 5) i Nacionalni Park (+254 cm).
GALERIJA Ministar Davor Božinović obišao poplavljeni Gračac
I na susjednom izvoru Une na hidrološkoj postaji Donja Suvaja je 15. svibnja zabilježen novi maksimalni relativni vodostaj od +204 cm. Rijeka Una je cijelim svojim tokom sljedećih dana poplavljivala i uzrokovala brojne probleme. Kulminacijom velikih voda u donjem dijelu sliva, odnosno na hidrološkoj postaji Hrvatska Kostajnica, rijeka Una je dosegla izvanredno stanje obrane od poplava s maksimalnim dosegnutim vodostajem od +497 cm 17. svibnja što je tek za desetak centimetara niže od apsolutnog maksimalnog vodostaja iz katastrofalne poplave iz svibnja 2014. godine.
Puno kise uzrokuje poplave. Suncano i suho vrijeme uzrokuje sušu.