Velika svađa zbog mjere koja će uštedjeti nula kuna

U trenutku pisanja ovog teksta, prema informacijama Večernjeg lista, još uvijek su trajali vrlo teški pregovori između ministra financija Borisa Lalovca i ministra zdravlja Siniše Varge o izdvajanju HZZO-a iz riznice te sama činjenica da još nije riješen prijepor oko izdvajanja pretvara sve skupa u novi veliki skandal vlade Zorana Milanovića. Naime, Večernji list prikupio je dokumente iz kojih je jasno samo da je potpuno nejasno zašto uopće ministri u Vladi sada troše vrijeme na nadmudrivanja i svađanja jer se radi o vrlo riskantnom potezu s nepredvidljivim posljedicama. Šokantno je da ministar financija u ovako teškoj ekonomskoj situaciji ne radi s drugim ministrima na konkretnim mjerama uštede i pravim reformama, nego se spori oko kontroverznog poteza koji bi mogao donijeti puno problema. Krenimo redom.

Ako se pogleda na stranicu 73. Nacionalnog programa reformi koji je usvojila Vlada RH, jasno je da izdvajanje HZZO-a nije reforma, nego tek tehnička mjera, a još od sukoba Varge s bivšim ministrom Rajkom Ostojićem Vlada je sigurno potrošila više vremena na tu tehničku mjeru nego na razgovore o supstancijalnim reformama.

Povjerljiva bilješka

Nadalje, Večernji list je u Europskom semestru poslanom Europskoj komisiji pronašao projekcije o uštedama koje će izlazak HZZO-a iz riznice donijeti u razdoblju 2014.-2017. godine. U sve četiri godine upisano je da je procijenjena ušteda točno nula kuna.

Večernji list u posjedu je i povjerljive “Bilješke o posjetu g. Servaasa Derooosea, zamjenika glavnog ravnatelja Glavne uprave ECFIN-a” koja je otišla na nekoliko desetaka adresa u vrhu vlasti. U toj bilješci raspravlja se niz osjetljivih pitanja, kao što su mogući lokalni otpori i politički konsenzus o pitanju master plana bolnica i ušteda od 400 milijuna kuna te se doslovno navodi: “EK je nejasno koje konkretne uštede i na koji način će se one postići mjerom izdvajanja HZZO-a iz državne riznice. Naime, ono što je prema riječima g. Deroosea bitno za EK kod ocjene i prihvaćanja određene predložene mjere kao realne je postojanje materijalnog temelja/dokaza da će se nešto i dogoditi.”

Zaključno, o tome koliko inicijative ministra Varge unose nemira u odnose svjedoči i dopis ministra financija Lalovca HZZO-u u kojim ih upozorava da su još od siječnja 2007. ukinuti računi državnog proračuna u državnim bankama jer sve treba ići u riznicu te ih upozorava da ne smiju ići s projektom cash poolinga, odnosno objedinjenog vođenja računa preko banaka. Oni su ipak krenuli. Ključna bojazan Lalovca je da će izdvajanje HZZO-a zapravo donijeti gubitke zbog težeg upravljanja likvidnošću proračuna i naknada banaka. Dojam je da je ministar Varga poprilično podcijenio moguće probleme izdvajanja. Dobro upućeni tvrde da je ministar Lalovac bio toliko zabrinut zbog loše pripreme tehničke mjere izdvajanja da je u jednom trenutku bio spreman ponuditi mandat na raspolaganje, ali tu informaciju kod ministra nismo uspjeli provjeriti.

Pet otvorenih pitanja

Večernji list dobio je na uvid dokument u kojem su Vladini stručnjaci procijenili kako bi mogući godišnji minusi zbog izdvajanja HZZO-a mogli premašiti milijardu kuna. Ta je procjena napravljena uz tezu zadržavanja postojećih prava osiguranika te iste participacije.

Postoji barem pet otvorenih organizacijskih i financijskih pitanja koja se sasvim sigurno neće riješiti preko noći kao što to ministri trenutačno pokušavaju:

Prvo, ne zna se koliko će se izgubiti jer će izvlačenjem 22 milijarde kuna iz državne riznice biti puno teže upravljati likvidnošću proračuna. Odgovorni još šute o mogućim dimenzijama problema. Država će se morati češće kratkoročno zaduživati. Procjene o minusu s te osnove vrlo su raznolike, ali sigurno mogu doseći više stotina milijuna.

Drugo, ako se izdvoji za potrebe svoje likvidnosti, morat će se zaduživati i HZZO, ali je također nejasno hoće li zajmove tražiti od države ili od poslovnih banaka te koliko će to poskupiti financiranje sustava.

Treće, do sada je HZZO financirao rodiljske naknade, dio invalidnina, bolovanja i određeni broj djece s posebnim potrebama. Nakon izdvajanja otvara se pitanje tko će snositi te troškove te je li izdvajanjem 22 milijarde kuna Varga zapravo krenuo smjerom veće rastrošnosti, a ne ušteda. Naime, tko bi se, prema Varginom, ubuduće bavio tim specifičnim transakcijama vrlo je nejasno, a sve to košta.

Četvrto, ako HZZO bude vrtio milijarde preko poslovnih banaka, može se otvoriti i pitanje naknada koje će se plaćati. I tu bi se, s obzirom na volumen transakcija, moglo raditi o stotinama milijuna kuna.

Peto, ako su do sada u Ministarstvu financija vodili brigu o naplati doprinosa, potpuno je nejasno tko bi radio taj posao za HZZO.

Iako se ministar Varga pohvalio da za svoje namjere ima podršku HNB-a, njegove ideje ozbiljno je napao guvernerov savjetnik Ante Žigman, a guverner nam je poručio da se ne namjerava miješati u rad Vlade jer to nije u njegovoj nadležnosti.