Program MEDIA

Velike mogućnosti za hrvatske filmaše u Europskoj uniji

Foto: pixsell
Velike mogućnosti za hrvatske filmaše u Europskoj uniji
21.09.2012.
u 13:49
Program MEDIA program je EU čiji je cilj povećati optjecaj i broj gledatelja europskih audiovizualnih djela unutar i izvan EU te osnažiti konkurentnost europske audiovizualne industrije na svjetskom tržištu
Pogledaj originalni članak

Svi smo u osnovnoj školi imali priliku čitati roman za djecu Koko i duhovi poznatoga hrvatskog književnika Ivana Kušana. Odnedavno imamo i mogućnost pogledati u hrvatskim kinima film istoga naslova, redatelja Daniela Kušana, koji je ostvario velik uspjeh posebice među najmlađim gledateljima.

Vrijednost iskrene i tople priče o prijateljstvu, prožete napetim i zanimljivim segmentima detektivskoga žanra, što je lako pronašla put do malih srca, nije prepoznala samo domaća publika već i Europska unija, koja je putem Programa MEDIA sudjelovala u financiranju razvoja filma. Koko i duhovi postao je tako prvi hrvatski film koji je sufinancirala Europska unija i to putem fonda Programa MEDIA.

Program MEDIA program je Europske unije putem kojega se pruža potpora audiovizualnom sektoru. Njegov je cilj povećati optjecaj i broj gledatelja europskih audiovizualnih djela unutar i izvan Europske unije te osnažiti konkurentnost europske audiovizualne industrije na svjetskom tržištu. Potpora u okviru Programa MEDIA namijenjena je neovisnim tvrtkama i organizacijama u audiovizualnom sektoru te se pruža izravnim financiranjem filmskih i televizijskih djela i projekata koji pridonose promidžbi i distribuciji europskih audiovizualnih djela.

Nadalje, Program MEDIA podupire aktivnosti kao što su transnacionalna distribucija europskih filmova, razvoj audiovizualnih projekata s europskom dimenzijom te programe usavršavanja za stručnjake u audiovizualnom sektoru.

Program je pokrenut 1991. godine i trenutno se provodi njegova peta generacija, koja je stupila na snagu odlukom Europskog vijeća u studenom 2006. godine. Njezin je naziv MEDIA 2007, a raspolaže ukupnim proračunom od 755 milijuna eura za razdoblje od 2007. do 2013. godine.

Hrvatska je od 2008. godine punopravna članica Programa MEDIA, što mnogobrojnim filmskim djelatnicima, organizatorima filmskih festivala, distributerima i samim hrvatskim kinima omogućuje ravnopravno natjecanje s ostalim korisnicima iz čak 32 zemlje članice (27 zemalja Europske unije uz dodatnih pet zemalja s posebnim statusom: Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska i Hrvatska) spomenutoga Programa kao i osiguravanje financijskih sredstava.

Rezultati natječaja iz 2009./2010. godine Hrvatsku pozicioniraju na visoko osmo mjesto u pogledu potpora za razvoj projekata. Da je moguće biti dijelom europske festivalske priče, svojim primjerima dokazali su Animafest Zagreb, Motovun Film Festival, ZagrebDox i Zagreb Film Festival. Festivali redovito ostvaruju potporu na natječajima Programa MEDIA te su zahvaljujući uspješnom osiguravanju sredstava iz Programa MEDIA Hrvatsku pozicionirali na visoko drugo mjesto u odnosu na 32 zemlje članice Programa. U razdoblju od 15. rujna 2008. do 31. prosinca 2010. povučen je ukupan iznos od 791.869 eura.

Hrvatski su projekti putem sustava potpora razvoju, festivalima, distribuciji, i2i Audivisual te mreži EUROPA CINEMAS na natječaju 2010./2011. g. uspjeli steći iznos od 684. 850 eura. Ukupna je stopa osiguravanja europskih sredstava iznosila tako 537 %, što znači da je u odnosu na uloženi iznos članarine koju Republika Hrvatska uplaćuje na godišnjoj razini dobiveno čak 5,37 puta više sredstava iz Programa MEDIA.

Noćni brodovi redatelja Igora Mirkovića (Studio dim d.o.o.), Razred redateljice Vesne Čudić (Nukleus film d.o.o.) i Trampolin redateljice Zrinke Matijević Veličan (Studio dim d.o.o.) samo su neki od filmskih projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije, koje ćemo moći gledati u hrvatskim kinima i na malim ekranima.

MEDIA podupire samo one projekte koji udovoljavaju uvjetima navedenima u pozivima za prijavu projekata. Za financijsku potporu u okviru Programa MEDIA mogu se prijaviti tvrtke (pravne ili fizičke osobe), organizacije ili institucije – ali ne i pojedinci. Tvrtke moraju biti registrirane u nekoj od država članica Programa MEDIA te biti u izravnom ili većinskom vlasništvu državljana tih država. Pozive za prijavu projekata objavljuje Europska komisija za sve vrste financiranja unutar Programa MEDIA s unaprijed utvrđenim rokovima, i to obično jednom godišnje. S tim u svezi važno je istaknuti da MEDIA osigurava financijsku potporu do 50% proračuna predviđenog za pojedini projekt; iznimno 60 do 85%. Financijska potpora osigurava se ili u obliku predujma ili bespovratne pomoći.

Svaka zemlja članica ima svoj MEDIA desk. Glavna je zadaća ureda promicanje Programa MEDIA na nacionalnoj razini te savjetovanje potencijalnih podnositelja projekata za financijsku potporu iz sredstava Programa.

MEDIA desk Hrvatske osnovan je 15. rujna 2008. godine pri Hrvatskom audiovizualnom centru temeljem potpisanog Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Hrvatske u Programu Zajednice MEDIA 2007 (2007. – 2013.).

Osnovna je zadaća MEDIA deska Hrvatske voditi brigu o prezentaciji Programa MEDIA u Hrvatskoj, pružati adekvatne informacije o natječajima Programa te pripomoći u pravilnom i kvalitetnom ispunjavanju prijavnica. Izobrazba, odnosno organiziranje stručnih radionica, također predstavlja jednu od ključnih aktivnosti MEDIA deska Hrvatske.

Svima onima koji trebaju detaljnije informacije o Programu, kriterijima njegovih natječaja te pomoć u pravilnom i kvalitetnom ispunjavanju prijavnica na raspolaganju stoji MEDIA desk Hrvatske (www.mediadesk.hr), ured koji sustavno vodi brigu o prezentaciji i provedbi Programa MEDIA u Hrvatskoj.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

DM
dominator_milanovic
15:12 21.09.2012.

bjezi europo od hrvatskog "filma". ako nije totalni trash, onda je kvazi intelektualni preser. cast iznimkama kojih je u 20 godina bilo valjda jedna. ili dvije ali ih se za vraga ne mogu sjetiti.

MA
maraosta
14:21 23.09.2012.

Mediji kao glavna masonska poluga protokolske elite odigrali su krucijalnu ulogu u percepciji zla Tuđmanovog doba i percepcije „demokracije“ u postuđmanovskom dobu. Sustavom đavolje inverzije (dobro = loše i loše = dobro) teze su izokrenute u javnosti. Tuđmana se proglasilo autokratom, destruktivcem, rigidnim desničarom, pa čak i zločincem. Doba njegove vladavine proglašava se dobom deset mračnih godina, deset godina fašistoidnosti i govora mržnje, deset godina diktature i lopovluka. Kompozicije „umnih“ povjesnika, sociologa, filozofa i drugih raznoraznih nadahnutih eksperata za ideološko zastranjenje, upregnulo se u izokretanje činjenica i krivotvorenje povijesti. Upravo kako su proročki Protokoli sionskih mudraca još 1897. godine predvidjeli važnost informacije, informacija je s vremenom postala najubojitije oružje osvajanja svijeta i vladanja metafizikom čovjeka. Jer tko je vlasnik medija, taj raspolaže „istinom“. Tko raspolaže „istinom“, taj ima moć i vladat će ljudskim umom i naumom. Osvajanjem hrvatskih medija vrlo lako su se prodavale floskule kako kapital nema nacionalnost, kako je država loš gospodar

MA
maraosta
09:14 24.09.2012.

kao i velika većina informacija u hrvatskim medijima tako i ova, je velika pokvarena laž.99% hrvatskih građana, kao i hrvatska država, u europskoj uniji nemaju nikakve šanse. ulaskom u zlokobnu EU, shvatit če hrvatski narod šo je protokolska elita..poželjet če ponovno svog Tuđmana.