Istraživanje Instituta za turizam

Velike promjene među našim gostima: Turisti dnevno troše 140 eura, čak 42 eura više nego prije korone

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Split: Skokovi i picigin obilježili popodne na splitskoj plaži Firule
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Split: Skokovi i picigin obilježili popodne na splitskoj plaži Firule
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Split: Skokovi i picigin obilježili popodne na splitskoj plaži Firule
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Split: Gužva na splitskom Peristilu
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Split: Gužva na splitskom Peristilu
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Split: Gužva na splitskom Peristilu
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Split: Gužva na splitskom Peristilu
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Split: Gužva na splitskom Peristilu
storyeditor/2023-12-26/PXL_151023_104678919.jpg
27.12.2023.
u 15:09
U 2019. je oko 50 posto gostiju već bilo kod nas tri ili više puta, a sada se hrvatski turizam ponovo može pohvaliti iznadprosječno visokim udjelom povratnika od 70 posto
Pogledaj originalni članak

Da se naš turizam ubrzano mijenja nekoliko posljednjih godina, mnogi su na Jadranu svjedočili uživo, a zahvaljujući novom Tomas istraživanju Instituta za turizam, sada znamo kako i koliko. Najočitije je i najduže se pamti ono što gosti osjete na džepu, a da poskupljenja nije manjkalo, sada potvrđuje i podatak o skokovitom rastu turističke potrošnje. Istraživanje provedeno od lipnja prošle do lipnja ove godine među gotovo 15.000 gostiju hrvatskih hotela, hostela i obiteljskog smještaja pokazalo je, naime, da je prosječna dnevna potrošnja naših turista od 2019. naovamo skočila s 98 na čak 140 eura. Pritom su naši gosti 48 posto od tih 140 eura trošili na uslugu smještaja povezanu s hranom, 20 posto na hranu i piće izvan smještaja te 32 posto na sve ostale usluge.

Iako bi se moglo pomisliti da će rast dnevnih izdataka naših turista prvenstveno korelirati s poskupljenjem smještaja (hotelski je, recimo, u prosjeku skuplji 50 posto prema 2019.), to je samo djelomice točno. Naime, usporedba s Tomas istraživanjem iz 2019. potvrđuje da za odmor u Hrvatskoj sada svakako treba više novca, ali u ukupnim izdacima stavka smještaja smanjena je u korist izdataka za hranu i piće izvan objekta te drugih troškova. Prosječna dnevna potrošnja nije se previše razlikovala na kontinentu i primorskim destinacijama, u unutrašnjosti je tako po osobi iznosila 136 eura. U globalu, najviše su trošili hotelski gosti (195 eura na dan), a potom gosti u obiteljskom smještaju (139 eura), hostelima (90 eura) te kampovima (84 eura).

Gledano po nacijama, a istraživanje je obuhvatilo domaće i goste s 19 najvažnijih emitivnih tržišta, u prosjeku nitko dnevno nije trošio manje od 106 eura. Toliko, recimo, iznosi dnevna potrošnja i naših susjeda iz Slovenije, a kao najveći potrošači i dalje prednjače Amerikanci. I to s prosječnom dnevnom potrošnjom od 299 eura. Na listi ponajboljih potrošača slijede Britanci s dnevno potrošena 232 eura na odmoru u Hrvatskoj, potom Španjolci s 220 eura, Francuzi s 200, Skandinavci sa 198 eura, a neočekivano su visoko i gosti iz Srbije čija dnevna potrošnja iznosi 173 eura. Srbi su time preskočili i Švicarce, koji su na odmoru kod nas svakoga dana u prosjeku trošili 166 eura te, primjerice, goste iz azijskih zemalja s prosječnom dnevnom potrošnjom od 155 eura. Koliko su pak sami Hrvati trošili tijekom odmora, iz jučer dostupnih podataka nismo uspjeli doznati, no nema dvojbe da su i oni posezali dublje u džep nego prije tri-četiri godine.

Hrvatska definitivno više nije zemlja jeftinog odmora, a istraživanje o stavovima i potrošnji naših gostiju pokazuje da u njih 64 posto živi u kućanstvima s mjesečnim primanjima koja iznose ili premašuju 3000 eura. Za potvrdu da se paralelno s promjenama u domaćem turizmu mijenja i struktura naših gostiju treba reći kako ih je 2019. bilo 48 posto s takvim primanjima kućanstava.

POVEZANI ČLANCI:

Dakako, ta promjena gostiju prema onima dubljeg džepa nije se dogodila u dvije tri godine, traje duže, a u 2010. godini, recimo, svega je sedam posto naših gostiju dolazilo iz kućanstava s primanjima od 3501 i više eura. Već četiri godine kasnije, u 2014., njihov udio narastao je na 12 posto, u 2017. iznosio je već 24 posto, dok je u 2019. kod nas na odmoru bilo 36 posto gostiju iz kućanstava s primanjima iznad 3500 eura. Lani je pak njihov udio narastao na 45 posto. Istodobno se, logično, u Hrvatskoj znatno smanjuje udio turista s mjesečnim primanjima kućanstva do 2000 eura. U 2010. ih je bilo 47 posto, u 2014. 24 posto, u 2019. 21 posto, a lani svega osam posto.

No za dolazak na odmor u Hrvatsku većini su i dalje glavni motivi more (83%) i priroda (63%), a slijede city break (19%), gastronomija (19%), touring (11%), zabava i festivali (9%), kultura i umjetnost (9%), manifestacije i događanja (8%), sport i rekreacija (8%) te niz drugih usko specijaliziranih motiva. U odnosu na 2019. nema bitnijih razlika. Ali zato ima promjena kad je u pitanju odanost Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji. Naša je zemlja bila poznata po iznadprosječno lojalnim gostima, koji nam desetljećima dolaze na ljetovanje, ali to se u godinama prije korone počelo topiti. Recimo, 2019. je 'tek' nešto više od 50 posto gostiju već posjetilo Hrvatsku tri ili više puta, a sada se hrvatski turizam ponovo može pohvaliti s visokim udjelom povratnika od 70 posto. Otvorenost zemlje tijekom pandemije i novi osjećaj sigurnosti koji su mnogi Europljani na odmoru u Hrvatskoj tada stekli urodili su, očito, novim simpatijama i lojalnošću.

Primjedbe na promet

Inače, hrvatski su turisti danas socidemografski prilično nalik onima otprije pandemije. U prosjeku imaju 42 godine i godinu manje nego 2019., 60 posto ih je u dobi 30 do 49 godina (2019. ih je u tim godinama bilo 55 posto), a 42 posto ih je fakultetski obrazovano (43 posto u 2019.). Ne odstupaju puno ni po tome čime se bave na odmoru u Hrvatskoj. Kod nas na moru su im glavne aktivnosti plivanje, odlazak u restorane, razgledavanje gradova, klubova i noćni život, kupovina, posjet povijesnim građevinama, sportsko-rekreativne te druge aktivnosti, a 40 posto ih odlazi i na organizirane izlete.

Ljepota prirode i mjesta te osobna sigurnost i opća atmosfera tradicionalno su najbolje ocijenjeni elementi hrvatske turističke ponude, a vrlo je visoko i zadovoljstvo ukupnim boravkom. Točnije, čak 92 posto turista ocijenilo je svoj boravak u Hrvatskoj ocjenama 6 ili 7 na skali od 1 (jako loše) do 7 (odlično).

S druge strane, gosti imaju dosta primjedbi na promet i lokalni prijevoz, a zamjeraju i manjak biciklističkih staza te zabave i organiziranih izleta, ali i mogućnosti za šoping. Manji broj gostiju (između pet i šest posto) požalio se i na gužve, neprimjereno odloženo smeće, nemogućnost razdvajanja otpada, neugodne mirise iz kontejnera, buku i slično. A da gostima ništa ne prolazi nezamijećeno, potvrđuje i činjenica da je broj onih kojima su zasmetale gužve sada manji (u 2019. na to se žalilo između šest i osam posto turista), a gužve uistinu više i nisu velike kao zadnje dvije sezone prije korone.

VIDEO Zmajevac: Priprema jela u restoranu i vinariji Josić

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Avatar messerschmidt
messerschmidt
15:18 27.12.2023.

Ja ljetujem 5 tjedana godišnje na svom, dovučem klopu i pijaču od doma, tako da nema šanse da više trošim.

Avatar Blokiran
Blokiran
15:46 27.12.2023.

Ne troše oni više već su cijene otišle gore! (Sve što se može treba nositi od kuće)

DU
Deleted user
15:55 27.12.2023.

Pazi ti usporedbe prije korone...pa prije korone smo imali jos kune, uvodenjem eura i zbog inflacije sve je po nekoliko puta poskupilo i opet ce do nove tur.sezone i otuda je to bajno povecanje potrosnje turista od nevjerojatnih 42€, kao da su pustili silne milijune € vise! Nije sigurno zato sto dolaze turisti visoke platezne moci ili zato sto imamo bogatu tur.ponudu stani pani. Sta nudimo toj sirotinji koja dolazi tu sa svojom klopom, cugom i svime- sunce, more, plaze i da rigaju, seru i pisaju po trgovima i valjaju se pijani i nadrogirani po ulicima i bauljaju goli na javnim mjestima. Divna nam je klijentela nema sta, a kakva nam je ponuda nismo drugo ni zasluzili. Svi hoce zaraditi milijarde tijekom sezone, a nista ne uloziti niti ponuditi, a kvaliteta je na 0, a cijene kao u monte carlu. Sami sebi nabijamo cijene da opljackamo turiste, oni dodu i odu a cijene ostanu.