Veliki emotivac i sin slastičara: tko je čovjek koji zagorčava život Madridu

Premijer katalonske vlade Carles Puigdemont, iz slastičarske obitelji, zagorčava život vladi i kralju u Madridu. Bez obzira na to što Katalonci žele veću autonomiju, možda ne odcjepljenje od Španjolske, Puigdemont bi i njima mogao zagorčiti život bude li tvrdoglavo inzistirao na proglašenju neovisnosti Katalonije.

Jer ne samo što bi se na taj način Katalonija odvojila od Madrida, već bi Katalonci ostali bez europske monete, a banke već sele svoja sjedišta iz Barcelone u Madrid. Analiziranjem govora španjolskog kralja Filipa VI. s govorom Puigdemonta vidi se koliko su dvije točke gledišta udaljene. Filip je govorio pokraj zastava Španjolske i EU i odbacio bilo kakav dijalog s katalonskim vlastima te je naglašavao legitimitet i ustavni poredak. Govor je bio hladan i racionalan, ali je hladnima ostavio i sve koji su ga slušali. Puigdemont je stajao pokraj katalonske zastave i pozvao na jedinstvo Katalonaca. Želio je izazvati emocije. Za razliku od krutoga kralja, gestikulirao je te upotrebljavao toplije riječi. Puigdemont je desetak puta ponovio izraz “narod”, a kralj samo na kraju svoga govora jednom spomenuo narod.

Ne samo u sadržaju nego i u predstavljanju postoje razlike između Puigdemonta s jedne i kralja Filipa i španjolskog premijera Mariana Rajoya s druge strane. Carles Puigdemont rođen je 29. prosinca 1962. u Ameru pokraj Girone, novinar je koji je prešao u politiku. Studirao je, ali nije diplomirao, katalonsku filologiju na sveučilištu u Gironi. Radio je uglavnom za lokalne listove, potom je bio glavni urednik lista “El Punt” iz Barcelone, pa direktor Katalonske novinske agencije (Agencia Catalana de Notícies) i direktor lista na engleskom jeziku “Catalonia Today”. Za taj list radi i novinarka rumunjskog podrijetla Marcela Topor s kojom se oženio 2000. godine i s kojom ima dvije djevojčice.

Za vrijeme Olimpijskih igara u Barceloni (1992.) podupirao je zatvorene katalonske nacionaliste. Objavio je i nekoliko knjiga među kojima i “Katalonija viđena u stranom tisku”. Bio je u Gironi osnivač pokreta Katalonske nacionalističke mladeži (Joventut Nacionalista de Catalunya) i zatim član Katalonske demokratske stranke, a od 2006. ušao je u parlament Katalonije. Puigdemont se kandidirao 2007. na lokalnim izborima u Gironi, ali nije pobijedio i ostao je u oporbi, ali je 2011. uspio razbiti hegemoniju katalonske Socijalističke stranke koja je vladala 32 godine te postati gradonačelnikom Girone.

Na položaj gradonačelnika dao je ostavku u siječnju 2016. Godinu prije postao je predsjednikom udruge općina za neovisnost (Associació de Municipis per la Independència ), a u rujnu 2015. ponovno je izabran u katalonski parlament na independentističkoj listi Zajedno za “da” (Junts pel Sí). Za predsjednika vlade Katalonije (Generalitat di Catalunya) izabran je u siječnju 2016. zahvaljujući sporazumu između independentističkih stranaka Junts pel Sí (JPS) i Candidatura di Unità Popolare (CUP), na kojem je mjestu zamijenio Artura Masa, koji je bio 129. katalonski premijer. Sljedom ekonomske krize, Mas je tražio odcjepljenje Katalonije od Španjolske i u rujnu 2014. najavljuje održavanje referenduma 9. studenoga za neovisnost Katalonije.

Vlada španjolskog premijera Rajoya zabranjuje referendum zbog njegove neustavnosti. Na novim prijevremenim izborima za katalonski parlament raspušten 2015. Mas se pojavljuje s listom independentističkih stranaka, ali ne dobiva dovoljnu većinu za sastav vlade pa dolazi Puigdemontovo vrijeme. Zato što je 2014. sazvao konzultativni referendum o katalonskom odcjepljenju, Mas je 25. rujna 2017. morao platiti 5,2 milijuna eura kazne jer je iz državnih fondova organizirao neustavno izjašnjavanje. Carles Puigdemont je drugi od osmero djece u obitelji slastičara Xaviera Puigdemonta i Nurije Casamajóe. Njegov pradjed bavio se politikom i bio je gradonačelnik Amera, kao i njegov stric Josep Puigdemont od 1979. do 1983.