BIVŠI KANCELAR

Veliki Helmut Schimdt: Merkel o ekonomiji nema pojma

Foto: Reuters/Pixsell
Angela Merkel (1)
Foto: Kay Nietfeld/DPA/PIXSELL
helmut schmidt
Foto: Britta Pedersen/DPA/PIXSELL
peer steinbrück
15.07.2013.
u 09:40
Kissinger: Ne želim umrijeti prije Helmuta Schmidta jer ne želim živjeti u svijetu u kojem njega nema
Pogledaj originalni članak

Glavni adut njemačkih socijaldemokrata na predstojećim saveznim izborima bivši je kancelar Helmut Schmidt (94). Ankete pokazuju da SPD nema prevelike šanse preuzeti vlast u Njemačkoj i smijeniti vladajuće demokršćane koje vodi Angela Merkel, ali bivši kancelar Schmidt preuzeo je na sebe glavnu ulogu u kritiziranju kancelarke i njezine politike u borbi s krizom koja, kako kaže, razara Europu. Schmidt je puno žešći kritičar Merkelove i od inače britkog govornika kancelarskog kandidata njemačkih socijaldemokrata Peera Steinbrücka. Uloga Helmuta Schmidta u predizbornoj kampanji za izbore, koji će se održati 22. rujna ove godine, tim je veća jer je on uvjerljivo najpopularniji živući političar u Njemačkoj, dok je Peer Steinbrück među najomraženijima.

Moralna vertikala

Čak 83 posto Nijemaca u jednoj je Spiegelovoj anketi kazalo da Schmidta smatra moralnom vertikalom Njemačke.

Rijetko koji političar kao Helmut Schmidt nalazi tako precizne riječi koje razumije svatko, da opiše krizu koja je potkopala temelje ujedinjenja Europe, projekta u koji je uložio sve svoje znanje tijekom dvaju kancelarskih mandata od 1974. do 1982. Helmut Schmidt prigovara Angeli Merkel da vodi politiku koja zadovoljava samo financijska tržišta. “Smiješno je da svijetom danas upravljaju tržišta koja ovise o raspoloženju 35-godišnjih zvijezda, koje sebe smatraju bankarskim menadžerima”, kazao je Helmut Schmidt. Iako je blizak prijatelj s nekim od najmoćnijih bankara, Schmidt je jedan od najglasnijih zagovaratelja regulacije financijskih tržišta.

“Zadatak države nije zadovoljiti financijska tržišta nego oduzeti im moć i vratiti je državi”, smatra Schmidt. U svim javnim nastupima omiljena meta mu je kancelarka Angela Merkel. Zamjera joj da vodi sebičnu politiku i gleda samo njemački interes te guši uzdrmane članice EU nametnutim “diktatom štednje”. On smatra da je Njemačka puno odgovornija za budućnost Europe od bilo koje druge zemlje.

– I to zato što smo tvornički, kao na tekućoj traci, ubili šest milijuna Židova – argumentira Schmidt. Njemački susjedi koji pamte nacističku okupaciju svoga teritorija imaju osjećaj da se Berlin i danas želi nametnuti kao jedina snaga u Europi i stvoriti Četvrti Reich, a taj dojam mora se što prije promijeniti novom njemačkom politikom, smatra Schmidt. Angeli Merkel predbacuje da u eurokrizi nastupa “nacionalegoistično” i stoga ga, kaže Schmidt, toliko i ne čudi ga što Merkel diljem Europe uspoređuju s Hitlerom i karikiraju s kukastim križem u naci-uniformi.

“Ona je za to dijelom i sama kriva”, kazao je Schmidt.

Diplomirani ekonomist i priznati financijski stručnjak Helmut Schmidt, uz političku kritiku ne štedi riječi pokude prema kancelarki ni kada se radi o gospodarskim pitanjima. “Merkel nema pojma o financijama”, bio je izravan Schmidt u nedavnom intervjuu Handelsblattu.

A tko je uopće Helmut Schmidt, čovjek kojega većina poznaje kao strastvenog pušača koji smije zapaliti cigaretu i u emisijama na javnim njemačkim televizijama ARD i ZDF?

Helmut Heinrich Waldemar Schmidt rođen je 23. prosinca 1918. u Hamburgu. Kao srednjoškolac oduševljavao se Adolfom Hitlerom i u ljeto 1936. sudjelovao je na maršu u čast Hitlera od Hamburga do Nürnberga na partijski dan NSDAP-a. Nakon mature Schmidt je pozvan u vojsku 1937. i služio je kao protuzračni artiljerac. U Drugom svjetskom ratu Helmut Schmidt 1941. godine postao je rezervni poručnik u Vrhovnom zapovjedništvu Luftwaffe u Berlinu. Od kolovoza 1941. do 1942. Schmidt je služio kao časnik u tenkovskoj diviziji na istočnoj fronti i bio uključen u opsadu Lenjingrada, za što ga je Hitler odlikovao “Željeznim križem 2. reda”.

Nakon povratka s ruskog fronta Helmut Schmidt je do 1944. bio referent za osposobljavanje protuzračnih artiljeraca u Reichovu ministarstvu zračnih snaga u Berlinu. U prosincu 1944. prebačen je na zapadni front u Belgiju. U travnju 1945. pao je u britansko zatočeništvo, odakle je pušten u kolovozu iste godine. Ubrzo nakon izlaska na slobodu Helmut Schmidt, pod utjecajem prijatelja iz zarobljeništva Hansa Bohnenkampa, upisao se u Socijaldemokratsku partiju Njemačke SPD.

Obožava filozofiju

Upisao je studij ekonomije, a 1947. i 1948. godine obnašao je dužnost predsjednika Socijalističkog studentskog zbora.

– Nisam bio ambiciozan. Naravno da mi je godilo javno priznanje, ali pokretač je bio negdje drugdje. Pokretačka snaga bila je tipična za moju generaciju: došli smo iz rata, doživjeli smo mnogo muke i užasa u ratu, i svi smo bili odlučni da damo svoj doprinos da se sve te užasne stvari nikada ne ponove. To je bila stvarna pokretačka sila – pojasnio je Schmidt zašto se našao u politici.

Od 1968. do 1984. Schmidt je bio zamjenik nacionalnog predsjednika SPD-a. Za razliku od druge dvojice socijaldemokratskih kancelara Willyja Brandta i Gerharda Schrödera, Schmidt nikada nije bio predsjednik svoje stranke na nacionalnoj razini. Nakon izborne pobjede SPD-a za Bundestag na izborima 1969., kancelar Willy Brandt imenovao je Schmidta ministrom obrane. Prvi potez bio mu je skraćivanje vojnog roka sa 18 na 15 mjeseci. Pokazao se jako sposobnim i ubrzo je postao ministar financija i gospodarstva.

Nakon ostavke Willyja Brandta kao šefa vlade, Schmidt je 16. svibnja 1974. izabran za petog saveznog kancelara. Najveći izazovi za vrijeme njegova mandata bili su globalna ekonomska recesija i naftne krize iz 1970-ih. Pod njegovim vodstvom Njemačka je krizu preživjela bolje od drugih industrijskih zemalja. Istaknuo se i u borbi s teroristima Frakcije Crvene armije (RAF) u takozvanoj “Njemačkoj jeseni“. Za savjete u političkom djelovanju često je pitao poznatoga filozofa Karla Poppera, a bio je, kaže, pod utjecajem Marka Aurelija, Immanuela Kanta i Maxa Webera. Zajedno s francuskim predsjednikom i osobnim prijateljem Valéryjem Giscardom d’Estaingom, Schmidt je poboljšao francusko-njemačke odnose i vukao odlučne poteze prema daljnjim europskim integracijama.

Analitičari ističu da je njegova politika bila posvećena etičkim i moralnim pitanjima. Od 1983. suizdavač je njemačkog tjednika Die Zeit. Čovjek koji je u Drugom svjetskom ratu rušio europske mostove postao je najveći zagovaratelj povezivanja europskih naroda. Ujedinitelj Europe danas je u Njemačkoj popularniji čak i od Helmuta Kohla, koji je ujedinio Njemačku. Ako SPD dobije izbore, Schmidtov udio bit će nemjerljiv.

Američki državni tajnik Henry Kissinger (90) jednom je prilikom kazao: “Želim umrijeti prije Helmuta Schmidta jer ne želim živjeti u svijetu u kojem njega nema.”

>> Schmidt: A. Merkel sama je kriva za to što je Europljani uspoređuju s Hitlerom

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.