Prvi ugovori o zajedničkoj kupnji plina na razini EU bit će prije ljeta, a Europska komisija (EK) pozvala je poduzeća da svoje potrebe za energentom prijave putem mehanizma AggregateEU, upravo kako bi se znalo koliko plina treba kupiti za sljedeću zimu. Ideja je napuniti skladišta, i to na način da se zajednički tržišni utjecaj koristi za pregovaranje boljih cijena plina s međunarodnim dobavljačima, a poduzeća, u ovom prvom valu, imaju vremena javiti se do 2. svibnja.
- Nakon podnošenja zahtjeva pojedinačnih poduzeća potrebne količine će se objediniti, a zatim će se na globalnom tržištu zatražiti ponude za opskrbu. Nakon što mehanizam AggregateEU za zajedničku europsku potražnju pronađe odgovarajuće ponude međunarodnih opskrbljivača plinom, uključena poduzeća započet će pregovore s dobavljačima o ugovornim uvjetima za kupnju i isporuku plina. Komisija neće imati nikakvu ulogu u pregovorima - objašnjavaju u EK pa dodaju kako će se, u sljedećih godinu dana, redovito provoditi daljnji postupci nabave, i to svaka dva mjeseca.
Trenutačno je na AggregateEU registrirano 76 poduzeća, a 11 ih je spremnih posredovati kao središnji kupac ili zastupnik. Inače, države članice EU obvezale su se sudjelovati u agregiranju potražnje za najmanje 15 posto svojih nacionalnih ciljeva za skladištenje plina, što odgovara oko 13,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Ciljevi skladištenja i zajedničke nabave plina dogovoreni su 2022. kao hitne mjere zbog ruskog korištenja opskrbe energijom kao oružja i nikad viših cijena energije uslijed ruske invazije na Ukrajinu.
- Poduzimamo velik korak kako bismo zajedničku nabavu plina na razini EU proveli u djelo. Energetska kriza naučila nas je da je EU uspješniji ako djeluje jedinstveno i solidarno. Omogućavanjem poduzećima iz EU-a da objedine nabavu plina AggregateEU će iskoristiti gospodarski utjecaj Unije i pomoći nam da osiguramo dovoljne količine plina u skladištima kako bismo prebrodili sljedeću zimu. Jednako je važno doprinijeti u ponovnoj uspostavi punog proizvodnog kapaciteta energetski intenzivne industrije EU-a rješavanjem problema visokih cijena energije, što je ključno za našu konkurentnost - kazao je potpredsjednik EK Maroš Šefčovič.
S druge strane, Eurostat javlja da su cijene plina, ali i struje lani dosegle svoj rekord. U povijesti njihovih analiza, kažu tamošnji stručnjaci, nikad energenti po kilovatsatu nisu bili toliko skupi kao u drugoj polovici 2022., a diljem EU aktivirao se državni intervencionizam.
- U drugoj polovici 2022. prosječne cijene električne energije za kućanstva u EU nastavile su pokazivati nagli rast u usporedbi s istim razdobljem 2021.; s 23,5 eura za 100 kWh na 28,4 eura. Prosječne cijene plina također su porasle u usporedbi s istim razdobljem 2021.; sa 7,8 eura za 100 kWh na 11,4 eura. Te su cijene najviše u Eurostatovoj evidenciji - poručili su stručnjaci pa dodali kako su se zemlje EU odlučile za različite mjere doskoka visokim cijenama. Smanjenja poreza i pristojbi, privremena porezna izuzeća za potrošače, ograničenja cijena, davanja paušalne potpore ili dodjele bonova krajnjim potrošačima, kao i regulirane cijene bile su neke od metoda u Europi.
- U usporedbi prve s drugom polovicom 2022., udio poreza u računu za struju naglo je pao s 36 posto na 16 posto, a u računu za plin s 27 posto na 14. Vladine mjere za snižavanje cijene energije krajnjem potrošaču opteretile su državne račune - kažu u Eurostatu. Što se Hrvatske tiče, ona je među tri zemlje EU (uz Slovačku i Poljsku) u kojoj su cijene prirodnog plina, uspoređujući s drugom polovicom 2021., u drugoj polovici 2022. rasle između nula i 25 posto, a isti se postotak bilježi i za struju.
>> VIDEO Hrvatski sabor tužio tajnicu, pa izgubio na sudu
Očito se ekipi iz EU omilila zajednička nabava lijekova pa to sad nastoje i s plinom, valjda nisu dosta zamračili.