Veliko zahladnjenje otjeralo je prve ljude iz Europe na 200.000 godina

Veliko zahladnjenje koje je dosad bilo nepoznato znanosti otjeralo je prve ljude iz Europe na 200.000 godina, ali prilagodili su se i vratili, pokazalo je novo istraživanje. Studija objavljena u časopisu Science otkriva da su prije 1,12 milijuna godina veliko zahladnjenje i promjene u klimi, vegetaciji i izvorima hrane prekinuli rano ljudsko naseljavanje Europe. Oceanski sedimenti pokazuju da su temperature iznenada pale za više od 5 Celzijevih stupnjeva.

Znanstvenici kažu da naši rani preci nisu mogli preživjeti jer nisu imali grijanje ni toplu odjeću. Do sada je postojao konsenzus da su ljudi živjeli u Europi neprekidno 1,5 milijuna godina, piše BBC.

Promjene u klimi

Dokazi o velikom zahladnjenju nalaze se u sedimentima u morskom dnu kod obale Lisabona u Portugalu. Svake godine talože se slojevi koji bilježe stanja mora tog razdoblja. Sadrže i peludna zrnca koja su zapis vegetacije na kopnu. Istraživači u IBS Centru za klimatsku fiziku u Busanu u Južnoj Koreji pokrenuli su računalne simulacije modela koristeći podatke iz sedimenata. Otkrili su da su prosječne zimske temperature pale u mnogim područjima u Europi znatno ispod nule, čak i na inače blagom Mediteranu.

Zahladnjenje ovih razmjera možda se ne čini prevelikim, ali treba uzeti u obzir da danas većina ljudi ima pristup grijanju, toploj odjeći i hrani, što tada nije bio slučaj.

– Prvi ljudi nisu bili dobro prilagođeni nositi se s tako ekstremnim vremenskim uvjetima. Nema izravnih dokaza o tome jesu li uopće mogli kontrolirati vatru u tom trenutku. Stoga su ekstremno hladno vrijeme i nedostatak hrane sigurno predstavljali velik izazov za opstanak – rekao je prof Axel Timmermann, direktor centra.

Najstariji poznati ljudski ostaci u Europi datiraju od prije oko 1,4 milijuna godina i pronađeni su na području današnje Španjolske. Oni sugeriraju da je vrsta ranih ljudi poznata kao Homo erectus, koja potječe iz Afrike, stigla u Europu preko jugozapadne Azije u to vrijeme.

Profesor Chronis Tzedakis sa Sveučilišnog koledža u Londonu, koji je vodio istraživanje, obratio se stručnjacima za rana ljudska naselja kako bi provjerio potvrđuju li fosilni i arheološki dokazi teoriju da ih je zahladnjenje istjeralo iz Europe.Nakon temeljitog pregleda, otkrili su da u Španjolskoj postoje ljudski ostaci koji datiraju čak od prije 1,1 milijun godina, zatim prazninu do prije otprilike 900.000 godina, iz kojeg su razdoblja pronađeni kameni alati i otisci stopala u drevnoj glini u Happisburghu u Norfolku u Engleskoj.

Zbog nedostatka fosilnih dokaza, nejasno je koje su vrste ljudi bile u Happisburghu, ali prema kasnijim ostacima pronađenim u drugim dijelovima Europe proizlazi da su je to možda bila naprednija vrsta zvana Homo antecessor.

Tehnološki napredak

Veliko zahladnjenje već je prošlo u vrijeme kad su prvi ljudi hodali Happisburghom, ali još uvijek je bilo hladnije nego što je danas u tom dijelu Europe. Prema profesoru Nicku Ashtonu iz Britanskog muzeja, smatra se da su se ti rani ljudi dovoljno prilagodili hladnijim uvjetima da bi mogli doći i ostati u Europi.

– Možda je veliko zahladnjenje pokrenulo evolucijske promjene kod ljudi, poput povećanja tjelesne masnoće kao izolacije ili povećanja dlakavosti. Možda je također dovelo do tehnološkog razvoja kao što su poboljšane vještine lova ili čišćenja i sposobnosti stvaranja učinkovitije odjeće i skloništa – rekao je Ashton za BBC News.

Možda je upravo taj napredak omogućio ljudima da se nose s idućim razdobljima ekstremne hladnoće i da od tada neprekidno zaposjednu dijelove Europe, smatra profesor Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja. – Europa je bila laboratorij za ljudsku prilagodbu. Otpornija vrsta vratila se u Europu ili zato što je naučila kako bolje preživjeti, ili je to bila druga vrsta koja je imala sofisticiranije ponašanje koje joj je omogućilo prilagodbu – rekao je Stringer.

Happisburška vrsta ljudi možda je evoluirala u neandertalce, koji su se etablirali prije 400.000 godina. Vjeruje se da je naša vrsta, Homo sapiens, evoluirala u Africi prije otprilike 400.000 godina. Nastali smo u Europi prije 42.000 godina, a nakratko smo živjeli zajedno s neandertalcima prije nego što su izumrli prije otprilike 40.000 godina.

VIDEO: Radonić: Hrvatska bi već iduće godine trebala u svemir poslati svoj prvi satelit