Bandov o zanimljivom detalju iz pregovora: 'To znači da je Rusija svjesna da Krim nije njezin'

Rat u Ukrajini bio je tema večerašnje emisije Otvoreno na HRT-u, a u kojoj su gostovali Nika Pinter, odvjetnica, dr. sc. Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica, prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu, Ivan Šimonović, stalni predstavnik RH pri UN-u i Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a. 

- Situacija je krajnje zabrinjavajuća, dodatno zabrinjava neuspjeh s koridorima i neuspjeh evakuacije civilnog stanovništva iz najugroženijih gradova - rekao je Ivan Šimonović, a o prijedlogu Rusije da koridori idu prema njoj i Bjelorusiji kaže kako je cijelo ponašanje Rusije zabrinjavajuće.

- Nastavljeni su napadi na ona područja iz kojih je trebala biti i obavljena evakuacija, a ovo je još jedan dodatni faktor koji zabrinjava. Oni koji žele u Rusiju trebali bi imati mogućnost ići u Rusiju, no većina iz ovog područja želi ići u sigurne dijelove Ukrajine, odnosno izvan Ukrajine tražiti sigurnost u drugim zemljama, uključujući i europske države, među kojima i Hrvatsku - kaže Šimonović, piše HRT.  

Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a, govorio je o današnjem ročištu na kojem je Ukrajina na međunarodnim sudom pravde u Haagu pokrenula tužbu protiv Rusije te tražila prekid invazije. 

- Predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue rekla je što žali što se Rusija nije pojavila. Ukrajinski predstavnici su rekli zbog čega su podnijeli zahtjev, a to je zloporaba konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida. Rusija ju je zloporabila kao izgovor da bi pokrenula agresiju koju oni nazivaju specijalnom operacijom. Ukrajinski predstavnici iznijeli su rusku propagandu koju je nevjerojatno bilo slušati, kako se akcija pripremala. Od toga kako se vrši genocid nad ljudima koji govore ruski jezik u Ukrajini do toga da su dvije odmetnute oblasti Donjeck i Luhansk izložene genocidu i da ruska vojska zbog toga mora djelovati. Potom su Ukrajinci govorili o tome da se događa upravo suprotno, da se granatiraju ukrajinski gradovi bez obzira tko živi u njima. Tvrde da se genocid događa nad Ukrajincima - rekao je Vinković. 

Odvjetnica Nika Pinter o činjenici da se Rusija nije pojavila na ročištu rekla kako to ne može utjecati na odluku.

- Ako je stranka na sudu, Ukrajina, zatražila da se donese odluka bez obzira na nepojavljivanje druge strane, onda će sud donijeti privremenu mjeru, ne presudu jer se ona ne može donijeti na temelju jedne prijave. Privremena mjera mogla bi značiti da sud ako utvrdi da se radi o agresiji može donijeti mjeru da napadi trebaju napadi prestati. To jesu pravorijeci koji su nepobitni, ali nema sankcija ako se to ne provede - rekla je.

Odvjetnica Vesna Škare Ožbolt rekla je kako će biti problematično što u Ukrajini nema međunarodnih promatrača.

- Pravni putem se na Međunarodnom sudu pravde ukazuje se na to što se događa u Ukrajini. Rusija se nije pojavila i pokazuje da ga ne želi poštivati. To će sigurno imati reperkusija. Sama činjenica, kada govorimo o Međunarodnom kaznenom sudu, i prijavi za moguće potencijalne ratne zločine, tu će biti jako teško dokazati ratne zločine iz raznih razloga, a jedan od njih su i međunarodni promatrači kojih u ovom sukobu nema - kaže Škare Ožbolt i dodaje: 

- Sjetimo se naših situacija iz rata, imali smo "pink zones", ružičaste zone na kojima su se štitili civili od napada i uništenja. Toga ovdje nema. Pregovarati treba, to je bolje od bilo kakvog oružja. Osobno nisam očekivala velike rezultate od pregovora, ali bitno je da su krenuli, krenulo se od nižih razina dužnosnika i ide se prema višima, sad se najavljuju ministri vanjskih poslova. Otvara se tračak nade da će se sukob na neki način, usporiti. 

Prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu o ruskim zahtjevima za prekid vatre rekao je kako mu se čini strašno interesantnim da je Krim na stolu.

- To znači da je Rusija svjesna da Krim nije njezin nego o tome zapravo želi na neki način dobiti potvrdu od Ukrajine kao ratni plijen. Broj dva je pitanje neutralnosti, o koji se puno priča. Ona ne znači ništa, nju morate jako puno izdefinirati, a sama riječ neutralnost može značiti tisuću stvari. U prijevodu, ključno je pitanje tko će štititi tu neutralnost. Meni je teško vjerovati da kada Rusi kažu neutralnost misle išta drugo osim da oni štite neutralnost, a to je nešto na što Ukrajina teško može pristati. Kada Ukrajinci kažu da su spremni za neutralnost ona razgovara o neutralnosti koju bi štitili NATO ili Amerika. Tu su dva pitanja, žele li NATO i Amerika štititi tu neutralnost te drugo ima li ikakve šanse da Rusija prihvati takvu neutralnost koju bi štitili NATO ili Amerika - objasnio je Bandov.

Oko priznanja separatističkih regija Luhansk i Donjeck rekao je kako je ključno pitanje što se tu točno priznaje.

- Priznaje li se u okviru kada su bile separatističke regije ili se priznaje što su ono željele biti, a to je tri puta veći teritorij koji je bio ukrajinski teritorij, odnosno cijelo područje Donbasa. Zahtjevi su nedefinirani, ali ono što sam gotovo siguran je da će Krim ostati do kraja u pregovorima kao zahtjev Rusije i da će Rusija inzistirati na Krimu, a ostalo ćemo vidjeti kako će funkcionirati - naglasio je Bandov.

VIDEO Putin Ukrajini: Prestajemo s operacijom kad se ispune zahtjevi