Saborski zastupnici danas raspravljaju o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarivanja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvih šest mjeseci 2012. godine, koju im predstavlja Relja Martić, viceguverner Hrvatske narodne banke.
– HNB već desetljeće provodi jednu zaista kontracikličku politiku i u ovoj krizi radi isto što rade i druge središnje banke samo to radi u skladu sa svojim instrumentarijem, okolnostima u kojima djeluje i s hrvatskim specifičnostima. Ne možemo doslovno kopirati FED ili ECB iz niza manje ili više očiglednih razloga, ali u suštini radimo isto – objasnio je Martić odmah na početku te dodao kako rast u Hrvatskoj već petu godinu zaredom ograničavaju nepovoljna kretanja u okruženju, ali još više i slaba konkurentnost hrvatskog gospodarstva, loša poslovna klima i izostanak investicija.
"Jednostavno nema drugog izbora nego smanjiti proračunski deficit"
– Rast dodatno usporava i smanjivanje fiskalnog manjka – Hrvatska se približava granici od 60 posto BDP-a javnog zaduženja, a teret otplata kamata je sve teži, posebno nakon pada rejtinga. Uvjeti i mogućnosti financiranja deficita proračuna su teži i upitni. Jednostavno nema drugog izbora nego smanjiti proračunski deficit, i to ne preko prihodovne strane jer se prihodovna strana teško više može povećavati – poručio je Martić. Hrvatskoj za izlazak iz krize trebaju reforme i mjere kojima će se poboljšati poslovna klima i otkloniti prepreke, ali i stvoriti poticajni, privlačni uvjeti za investiranje privatnog kapitala, u prvom redu u izvozne poslove.
HNB je otpustio monetarne kočnice i ukinuo niz restriktivnih mjera te na taj način smanjio regulatorni trošak banaka, kaže on. Primarna kunska likvidnost vrlo je visoka, strukturni višak likvidnosti već dugo se kreće oko 4 do 5 milijardi kuna, a u ovom trenutku je oko 6 milijardi kuna.
U slučaju da se na računima za namjenu banaka brže počnu trošiti sredstva za kreditne programe, HNB će odmah, bez ikakvog odlaganja i ustezanja, osloboditi dodatna likvidna sredstva. Banke su nakon četiri godine krize opterećene sve većim slabo naplativim i nenaplativim potraživanjima i vrlo oprezno ulaze u nove rizike, a oklijevanje je vidljivo i kod mogućih zajmoprimaca u uzimanju novih kredita i poslovnih rizika. No, još je veći problem što su poduzeća generalno u Hrvatskoj slabo kapitalizirana i bez vlastitih izvora s kojima bi participirali u takvim projektima – tvrdi Martić.
"HNB ne može biti izuzeta od odgovornosti"
U ime Hrvatskih laburista Branko Vukšić zahtijevao je da HNB u roku od mjesec dana službeno objavi stopu inflacije koju smatra stabilnom i da prema tome definira i svoju odgovornost.
– Bilo bi logično s obzirom na naša stremljenja da se HNB ugleda na Europsku središnju banku koja je obznanila da joj je cilj imati stabilnu inflaciju od dva posto godišnje, dok je naša dostigla već pet posto, te da slijedi tu praksu jasno postavljenih ciljeva – kazao je Vukšić te primjetio da se i u ovoj Polugodišnjoj informaciji prema već ustaljenoj navadi kritizira fiskalna politika Vlade te dijele savjeti za izlazak iz gospodarske depresije bez volje i potrebe da se HNB aktivno uključi u rješavanje tih velikih, za opstojnost koliko toliko samostalne Hrvatske, najvažnijih problema.
– HNB sebe proglašava neutralnom i bez ikakve odgovornosti za ovu nimalo komotnu situaciju. Pa nije jedina zadaća HNB-a očuvanje stabilnosti cijena, već i pogledajmo malo šire što rade središnje banke u Europi i one izvan Europe. Znači treba podrška gospodarskom rastu i razvoju. U tom pravcu HNB nije učinila gotovo ništa i ne može biti izuzeta od odgovornosti za ukupnu gospodarsku situaciju. Rast inflacije, visoke kamatne stope u vrijeme depresije, ogromna nelikvidnost gospodarstva samo su neki od problema za čije je rješenje neophodan snažniji angažman HNB-a. Ispada da je ključna zadaća HNB-a obrana tečaja, obrana interesa banaka i obrana interesa uvoznika, o čemu sam govorio na početku današnjeg zasjedanja – zamjerio je Vukšić te dodao kako je jedan od najvećih hrvatskih problema u tome što i prethodne, a i sadašnja Vlada ne znaju kako uključiti HNB u program izlaska iz krize ni kako da posluži u poticanju rasta, odnosno zapošljavanja.
"Ljudi jednostavno nemaju pa ni ne troše"
Nezavisni zastupnik Damir Kajin primjetio je da je Hrvatska u velikoj krizi te trebamo potaknuti potrošnju, a da bi to napravili moramo potaknuti izvoz i investicije. – Ljudi jednostavno nemaju pa zato ne troše, a ne zato što ne bi trošili. Trošili bi, samo nemaju. Ali, padom trgovine koja je nekako predzadnja u tom potrošačkom lancu, iza nje su ovi kupci po nekoj mojoj logici, pada i proizvodnja, pada promet, padaju usluge, pada aktivnost banaka. Banke jednom riječju danas bježe iz realnog sektora, a udio loših kredita vidimo da je bio 14,9 posto. Vjerojatno će u ovoj godini biti i još veći. Prema tome, gospodo, nemojmo se radovati lošoj sreći hrvatskih banaka koje su za prvih 6 mjeseci 2012. ostvarile dobit od 2,1 milijarde kuna. Ako banke ostaju bez dobiti, privatni sektor će ostati bez novaca. Ostat će naprosto bez zajmova – brine se Kajin.
Je li politika mogla bolje i više?
HDZ-ova Martina Dalić zamjerila je pak što izvješće ne donosi odgovor na pitanje je li legitimna politika mogla bolje i više. – Smatramo da izvješće nije sasvim potpuno, jer iako podržavamo nezavisnost HNB-a, ta nezavisnost nosi obvezu nezavisne prosudbe i zaključaka kako i kojim instrumentima Hrvatska može brže izići iz krize. HNB zna i može prepoznati uzroke problema jer je to ekonomski najekipiranija institucija. Izvješće sadrži vrlo profesionalnu faktografiju koja nam nije tako nepoznata, no nedostaje joj stručna ocjena i obavijest zašto je stanje ovako loše te koji su tome razlozi – prigovorila je Dalić dodavši kako su predstavnici HNB-a voljni svoje stavove izreći na različitim konferencijama, ali ne i u Hrvatskom saboru, pa tako ni ovaj put izvješće nije došao predstaviti sam guverner.
HNS-ov Srđan Gjurković zatražio je da se da povjerenje stranim investitorima, no reagirao je HDSSB-ov Dinko Burić koji smatra da je problem hrvatske ekonomske politike što ima povjerenja u strane investirore, ali oni nemaju povjerenja u politiku hrvatske Vlade.
– Ekonomska politika Sanaderove i bivše vlade dovela je Hrvatsku u bananu, ali politika ove vlade dovela je Hrvatsku u gajbu punu banana – poručio je Burić vladajućima, a njegov stranački kolega Boro Grubišić zamjerio je HNB-u što ništa nije napravio da se poboljša hrvatski BDP i smanji nezaposlenost. – HNB uopće ne zanima svekoliko i sveopće siromaštvo građana Hrvatske. HNB ne zanima stopa nezaposlenosti, ne zanima ga sudbina Hrvatske i hrvatskog naroda. HNB je ustanova potpuno otuđena od svih tokova života u Hrvatskoj – kritizira Grubišić.
Vec u prvoj polovici 2008 sam upozoravao da je neophodno devalvirati kunu najmanje 20-30% da bi se izbjegla masovna nezaposlenost i "smanjila cijena birikracije" i troskovi drzave. Uopce mi nije jasno zasto se to nije sprovelo. Vec tada je bila prognoza pad standarda od 50% i nezaposlenost do 400000. Sve se znalo,...nista nije bila nepoznanica. Tko je o-o-o-dgov-o-o-voran?