'Cijela Hrvatska je pod ovrhama, a vi bježite iz Sabora dok ja govorim'

Viceguverner Relja Martić danas je u Saboru predstavio Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, a budući da je riječ o prvih šest mjeseci prošle godine, zastupnici su mu zamjerili što se tek sad raspravlja o tom zastarjelom izvješću, kao i to što nije komentirao ništa od aktualnih, gorućih tema.

– Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj, nakon pada 2013. godine, u prvom polugodištu 2014. je stagnirala, a u uvjetima pada investicija i započetog smanjenja državne potrošnje rast izvoza nije bio dostatan za pokretanje gospodarskog oporavka – objasnio je Martić te dodao kako je zaustavljanje pada gospodarske aktivnosti u prvih šest mjeseci prošle godine pratilo slabljenje nepovoljnih kretanja na tržištu rada.

U tom se razdoblju saldo tekućeg računa platne bilance pogoršao, pa je ostvaren manjak od 1,8 milijardi eura ili 10,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Bruto inozemni dug tada se povećao za 0,2 milijarde eura, a na kraju lipnja iznosio je 46,3 milijarde eura ili 107 posto BDP-a. Neto inozemni dug iznosio 26,2 milijarde eura ili 60,6 posto BDP-a – nabrajao je Martić.

Nezavisni Branko Vukšić prigovorio mu je da govori "bankarskim metajezikom" te da bi trebao govoriti jasnije.

– Twain kaže da je bankar tip koji posudi kišobran kad sije sunce i traži da mu ga vratite kad počne padati kiša. U Hrvatskoj se to stalno događa pa bih volio da nam kažete kako vi u HNB-u razmišljate o deviznoj klauzuli? Što HNB poduzima da Hrvatska iziđe iz krize, osim što s visoka dijeli političke lekcije – zanimalo je Vukšića, no odgovor nije dobio. I HDZ-ov Ivan Šuker zamjera viceguverneru što ne govori o aktualnim temama, pa traži da se osvrne na problem dužnika u švicarskim francima, ali i na priču oko Raiffeisen zadruga.

– Na žalost nas u Saboru, ovo je izvješće passé. Prošlo je već 9 mjeseci od razdoblja o kojem mi raspravljamo – dodao je Šuker.

SDP-ov Draženko Pandek prigovorio je da hrvatski poduzetnici ne mogu biti konkurentni na zajedničkom tržištu kad im se nude "nerealne, gotovo lihvarske kamate". Martić mu je odgovorio da cijena kredita ovisi o percepciji rizika, prije svega o kreditnom rejtingu zemlje.

– Ne možemo očekivati da cijene kredita u Hrvatskoj budu jednake onima u Austriji i Njemačkoj – tvrdi Martić.

Nezavisni Slavko Linić ustvrdio je da novac u Hrvatskoj nije problem.

– Monetarna politika u tom dijelu pomaže gospodarstvu i osigurava dovoljnu likvidnost. Čak je to razlog i nižih kamata. Neovisno o tome što nismo zadovoljni visinom kamata, to je ipak niža kamata. Čak i s obzirom na onu problematika o kojoj već desetljećima govorimo, a to je tečajna politika, vidimo da nije problem za gospodarstvo jer jedini rast koji bilježimo jest rast izvoza. Što znači da svi oni koji pokušavaju reći da ćemo rast izvoza ostvariti kad srušimo tečaj, nisu u pravu – komentirao je Linić te dodao da Hrvatska može biti zadovoljna jer ima i stabilan bankarski sustav. Bankama zamjera što u predstečajnim nagodbama nisu bile spremne otpisati stare kredite.

– A ono što posebno zamjeram i bankama i Narodnoj banci jest prošla godina u vezi s pitanjem švicarca. Golema količina novca koja je u bankarskom sustavu rezultirala je vraćanjem kredita majkama bankama van Hrvatske. Ne treba im novac, zašto nisu vraćeni svi švicarci? To je morao biti nalog Narodne banke i to je morao biti zahtjev, pa makar na štetu profita poslovnih banaka. Mi smo se morali riješiti švicarca – naglašava Linić te dodaje da ove godine ne bismo imali problema da se to riješilo lani.

– Vjerojatno dobit ne bila 1,6 milijardi, bila bi nešto manja, ali bi bili odnosi između građana i banaka bili daleko bolji. Ali onda bismo mogli reći da je monetarna politika odradila i svoj posao kako treba. I to je poruka za danas. Još uvijek, nažalost, nemamo investicija, još uvijek imamo povrat kredita. Narodna banka treba naložiti vraćanje švicarskog franka i trebamo se riješiti tog zla koje nije trebalo ni ući u RH. To je, prema mome mišljenju,  jedini problem koji je ostao otvoren kod monetarne politike – jasan je Linić.

HDSSB-ov Krešimir Bubalo ne slaže se s Linićevom tvrdnjom da tečaj nije problem.

– Ja bih rekao da upravo problem naše politike dolazi polako na naplatu i vidjeli ste u siječnju da je upravo izvoz pao 7%, uvoz 15%. Ne mislim samo na tečaj eura za koji smo se gotovo fiksno vezali nego itekako na tečaj švicarca. Ali kad govorimo u zadnje vrijeme posebno o energentima, onda nas sigurno brine i tečaj dolara – kazao je Bubalo. 

Relja Martić završno je u Saboru ustvrdio kako je glavni problem Hrvatske izostanak rasta, a monetarna politika tu može jedino osigurati dovoljnu primarnu likvidnost, djelovati na poticanje inflacije i na djelovanje poticanja na rast. A da bi monetarna politika bila uspješna, dodaje on, trebaju je pratiti i ostale politike sa strukturnim reformama.

– Naš je glavni problem u izostanku investicija. Sve treba napraviti da bi se stimulirale i privukle privatne investicije i to prije svega u industrijsku proizvodnju i u proizvodnju koja je namijenjena izvozu i onda će taj izvoz pokrenuti rast BDP-a, pokrenuti zaposlenost i onda će kroz to i pokrenuti potrošnju i to će biti onda spirala u pozitivnom smislu koja će dovest do rasta – objašnjava Martić koji se osvrnuo i na švicarski franak te dodao da se nada da će se taj problem riješiti unutar radne skupine u kojoj, naglašava, sjede sve relevantne grupe.

– HNB je često upozoravao na rizik zaduživanja u švicarskim francima, a sada možemo i isto tako upozoriti i na rizik euribora i libora kao parametra korekcije promjenjivih kamatnih stopa. Tko zna što će bit za 3, 4, 5 ili 6 ili 10, 15 godina s liborom, euriborom, a on je sad postao parametar za mijenjanje kamatnih stopa. Sve je to jedan dio – i švicarci i sve ovo drugo širi je problem koji se zove eurizacija, a mi smo na neki način talac eurizacije. To je i psihološki problem – uvjerava Martić te poručuje da HNB nema ovlast da ukine valutnu klauzulu jer se to može napraviti samo zakonskim aktom. No i tu treba biti oprezan, smatra te dodaje da bi zabrana valutne klauzule značila i zabranu devizne štednje.

Dotaknuo se i RBA zadruga koje sada plijene kuće brojnim građanima koji zbog čudnih kreditnih uvjeta nikada nisu uspjeli vratiti kredite.

– HNB obavlja superviziju onih kreditnih institucija kojima je dana dozvola za rad. Mi jednostavno nemamo ovlasti ni mandat da djelujemo, da lovimo i sprečavamo one koji su ilegalno na tržištu.

Pritom bi bilo jako dobro i pomoglo bi da takve negativne aktivnosti prijavljuju oni kojima se prilazi s takvim ponudama, da prijavljuju i drugi sudionici oko tih poslova koji sudjeluju u sklapanju ugovora koje ste spomenuli, poput advokata i javnih bilježnika – zaključio je viceguverner Relja Martić.

Njegova su objašnjenja uzrujala HDZ-ova Gorana Marića koji se zbog viroze u Saboru pojavio tek krajem rasprave, i to jer nije mogao izdržati, a da ne dođe "slušati Martića kako obmanjuje hrvatsku javnost i služi se podvalama".

– Zar vi nemate zakonsku osnovu spriječiti ilegalno kreditiranje po Republici Hrvatskoj? Pa tko izdaje suglasnosti za kreditnu aktivnost? Zar vi samo upozoravate na negativne pojave i rizike koji se mogu pojaviti u financijskom sustavu? Vi niste tu da upozoravate, vi ste tu da ih sprečavate, ali vi to ne činite – započeo je HDZ-ov Marić te viceguvernera pitao i zar ne vidi problem u visini kamatnih stopa na koje HNB utječe svojom monetarnom politikom.

– Ne vidite li vi da mi imamo najveće troškove financiranja u Europi i zbog toga smo najnekonkurentniji? Ne vidite li da zbog promjene, jednostrane promjene već ugovorenih kamatnih stopa dovode se u nepriliku svi gospodarski subjekti u Republici Hrvatskoj? Ne vidite li vi da zbog 227 naknada koje su banke uvele, a vi ih odobrili, dolazi do problema stagnacije hrvatskog gospodarstva? Ali vi prijetite, vi prijetite stalno i obmanjujete nekim nejasnoćama. Recite mi jednu mjeru koju ste donijeli u interesu hrvatskog naroda i za razrješenje krize? Recite mi jedno djelo, jednu proturecesijsku mjeru? Ništa niste učinili jer vas Hrvatska ne interesira, ni hrvatski narod, a ovrhe što li se tek s njima se radi... – ljutit je bio Marić, a dok je on to izgovarao, viceguverner je odlučio napustiti sabornicu.

– Cijela je Hrvatska pod ovrhama, a vi bježite iz Sabora dok ja govorim. Sjajno! – prigovorio je Marić, a predsjedavajući Milorad Batinić viceguverneru je rekao da nije bilo potrebe da odlazi prije nego što kolega završi.

– I molio bih ubuduće da i kao predlagatelj saslušate do kraja – poručio je Batinić Relji Martiću.

>> I Mladen Bajić mogao bi biti žrtva HDZ-ova bojkotiranja