Zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu danas je bila u znaku kravate. Nakon postrojavanja Počasne satnije Kravat pukovnije održana je i izložba 'Izazov kravate - kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi', u organizaciji zastupnika Tonina Picule i Academije Cravatice. S obzirom da je Sabor još 2008. godine proglasio 18. listopada Danom kravate, cilj je pridonijeti proglašenju 'Europskog dana kravate'.
Kako je na stručnom skupu održanom prije večernjeg programa rekao hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, preko kravate Hrvatska ima potencijal ponuditi nešto što bi moglo zainteresirati i druge.
–Kravata nije samo modni dodatak, ona je i simbol koji znači puno više od onog što čovjek nosi na sebi - rekao je Picula i dodao kako je hrvatska priča o kravati važna i zbog snage brendiranja zemlje.
'Europljani nas doživljavaju kao zemlju mora i sunca'
A brendiranje zemlje se pak direktno odražava na njezin politički i gospodarski položaj, rekao je Božo Skoko sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
– Države daju milijune kako bi otkrile po čemu su u svijetu prepoznatljive. Ključni izazov u međunarodnoj komunikaciji je otkriti što imamo, a da je i drugima zanimljivo – rekao je Skoko i dodao da kultura na najbolji način utjelovljuje kvalitete nacije te da djeluje sporije, ali zato pridonosi više od brendova.
– Nije važan teritorij i snaga države, što pokazuje i primjer Luksemburga, već njezina šarmantnost - istaknuo je Skoko i naveo kako Europljani Hrvatsku doživljavaju kao zemlju mora i sunca. - Uspjeli smo da nas vide kao lijepu zemlju s plažama, ali još nas ne prepoznaju po kulturnoj baštini, a kultura može biti sjajan alat – rekao je.
Voditelj projekta Muzeja kravate Nikola Albaneže rekao je kako identitet više nije krut, već mekan i prilagodljiv te da s kravatom i nastojanjem da bude identitet Hrvatske nema inzistiranja da ona bude isključivo hrvatska. - Vjerujem da smo na dobrom putu da realiziramo potencijal kravate, a zanimljivi su i umjetnički odazivi – rekao je Albaneže.
Laki konjanici u Tridesetogodišnjem ratu nosili čvorovane rupce
Jasna Čapo Žmegač s Instituta za etnologiju i folkloristiku istaknula je da kravata nije izravno postala dio odjeće Hrvata, već se mjenom vraća ponovno u Hrvatsku.
– Kravata je europski proizvod kojii je bio regionalno prisutan, a zbog kulturnog kontakta do kojeg je došlo ratom, došlo je do kulturnog miješanja. Projekt kravate koja povezuje hrvatsku naciju s drugima sjajan je primjer onoga što nam svaka kultura uvodi – navodi.
Kako je objasnio povjesničar Vladimir Brnardić s HRT-a najstariji poznati prikaz kravate seže u 210. godinu prije Krista, u grobnici kineskog cara Qin Shi Huanga. U Tridesetodogodišnjem ratu (1618. - 1648.) koji je zahvatio čitavu Europu sudjelovali su i Hrvati, laki konjanici u službi carske vojske dinastije Habsburg koji su nosili šarene čvorovane rupce kao dio svoje vojničke odore. Prve tri pukovnije Hrvata ustrojene su 1635. godine, a danas u čast prvotno njima, ali i svim drugim hrvatskim časnicima koji su sudjelovali u ratovima imamo počasnu satniju Kravat pukovnije.
Nas voljeni vodja Karadjordje ocito ima jako razvijen njuh, kad osjeti iz daleka , smrad , satorasa . Nije ni cudo kad ima tako lijepu facu, ulovljenog misa