Vlasti etničkih Armenaca u utorak su izvijestile o velikoj eskalaciji sukoba u regiji Nagorno Karabah pošto je država Azerbajdžan pokrenula ofenzivu na tu regiju koja je u njezinu sastavu, ali je naseljena pretežito Armencima. Azerbajdžan je ranije u utorak objavio da pokreće "antiterorističke mjere lokalne prirode" u Nagorno Karabahu. Ta regija je planinska enklava međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali nastanjena je pretežito armenskim stanovništvom koje se početkom 1990-ih ratnim djelovanjem otrgnuo kontroli Azerbajdžana.
Tijek događaja:
22:20 - Šef američke diplomacije Antony Blinken pozvao je Baku da "odmah prekine" svoju ofenzivu u spornoj regiji Nagorno Karabah, a isti poziv uputio je i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
"Ove akcije pogoršavaju ionako tešku humanitarnu situaciju u Nagorno Karabahu i potkopavaju izglede za mir", rekao je Blinken u izjavi, ističući da je uporaba sile "neprihvatljiva" i pozivajući na "prekid neprijateljstava".
Emmanuel Macron je "najoštrije osudio upotrebu sile Azerbajdžana" u Nagorno Karabahu i pozvao Baku na "trenutni prekid ofenzive", objavilo je francusko predsjedništvo u priopćenju za javnost.
Tijekom razgovora s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, francuski je šef države također pozvao na "trenutni nastavak razgovora kako bi se pronašlo rješenje za humanitarnu krizu u Nagorno Karabahu, kako bi se postigao pravedan i trajan mir između Armenije i Azerbajdžana i zajamčila prava i sigurnost stanovnika Nagorno Karabaha, u skladu s preuzetim obvezama i međunarodnim pravom".
Francuska je već ranije u utorak zatražila hitno sazivanje sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Suočen s osudom Pariza koji je operaciju nazvao "ilegalnom, neopravdanom i neprihvatljivom", Baku je osudio francusku "islamofobnu i antiazerbajdžansku politiku".
20:42 - Turska je ocijenila nužnom vojnu akciju Azerbajdžana, pozivajući istovremeno Baku i Erevan da se vrate za pregovarački stol. "Azerbajdžan je bio primoran poduzeti mjere koje smatra potrebnima na svojem vlastitom suverenom teritoriju", objavilo je ministarstvo vanjskih poslova. Zatražilo je istovremeno "nastavak procesa pregovora između Azerbajdžana i Armenije".
Francuska je zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a i u uskoj je koordinaciji s europskim i američkim partnerima oko odgovora na neprihvatljivu ofenzivu, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Pariz je pozvao Azerbajdžan da odmah prekine operaciju, rekavši da nijedan izgovor ne može opravdati takvu jednostranu akciju, koja prijeti tisućama civila.
Armenija je već pozvala Vijeće sigurnosti UN-a da poduzme korake.
VIDEO U regiji Nagorno-Karabah snimljena velika eksplozija
20:40 - U borbama u Nagorno Karabahu poginulo je 25 ljudi, objavile su vlasti etničkih Armenaca te regije. Dosad je "25 žrtava terorističkog napada ...uključujući 2 civila", rekao je na X-u Gegham Stepanijan iz ureda za ljudskih prava te separatističke regije.
Ruska mirovna misija u Nagorno Karabahu pozvala je Azerbajdžan i armenske separatiste na "hitni" prekid vatre.
"Zapovjedništvo ruskog mirovnog kontingenta poziva strane u sukobu da odmah prekinu vatru, poduzmu mjere za smirivanje situacije i nastave pregovarački proces", priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
Ruske mirovne snage također su objavile da provode evakuacije civila u "najopasnijim područjima" regije gdje je Azerbajdžan ranije pokrenuo veliku vojnu operaciju.
"Tijekom dana 469 osoba, uključujući 185 djece, evakuirano je prema mjestu gdje se nalazi ruski mirovni kontingent", priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
“Medicinsko osoblje... pružilo je pomoć devetero ozlijeđenih građana, uključujući četvero djece”, dodalo je u priopćenju.
U Erevanu su pak prosvjednici okupljeni ispred sjedišta armenske vlade pozvali na ostavku premijera Nikola Pašinjana, koji je osudio pozive na "državni udar" u zemlji. Pojedini prosvjednici skandirali su: “Nikol, izdajice!” i “Nikol, ostavka!”. Suočena s nekoliko stotina prosvjednika, policija je zatvorila ulaze u zgradu vlade.
Prosvjednici su se okupili u Erevanu i ispred ruskog veleposlanstva, osuđujući nedjelovanje Moskve u sprečavanju ofenzive azerbajdžanske vojske. "Sve je ovo posljedica ruske politike, oni ne žele braniti" Nagorno Karabah, rekao je jedan od prosvjednika za agenciju AFP.
18:55 - Agencija Armenpress piše kako se stanovnici sela Yeghtsahogh, njih oko 150, ne mogu evakuirati s obzirom na to da je mjesto okruženo azerbajdžanskim snagama. Također, navodno je uništena seoska škola.
"Azerbajdžanske oružane snage uništile su školu. Nema mogućnosti za evakuaciju stanovnika, potpuno su okruženi", naveo je Gegham Stepanijan, pravobranitelj za ljudska prava Nagorno Karabaha.
17:50 - Ministarstvo obrane Azerbajdžana na svojoj je Facebook stranici objavilo više snimaka sukoba. Njihova autentičnost nije neovisno potvrđena. Prva snimka, kako tvrde, prikazuje "trenutak uništenja topovske instalacije armenskih oružanih snaga koja je ciljala azerbajdžansku civilnu infrastrukturu".
Iduća snimka prikazuje, ističu, trenutak "neutralizacije radio-tehničkog čvorišta vojne namjene armenskih oružanih snaga". Na trećoj snimci, kažu da je zabilježen trenutak uništenja skloništa i borbene opreme. Ove tri snimke, kao i još nekoliko njih, objavljene su u proteklih par sati.
17:45 - Azerbajdžanske vlasti objavile su da napadaju vojne postrojbe odgovarajući tako na "terorističke provokacije". Nadalje, službeni Baku ustvrdio je da će osigurati "humanitarne koridore" za civile. Civili mogu napustiti Karabah putem humanitarnih koridora duž ceste Lachin koja vodi do Armenije i u drugim smjerovima, poručio je Baku. Mir je moguće postići tek pošto armenski vojnici napuste to područje i raspusti se lokalna vlast, poručilo je ministarstvo vanjskih poslova iz Bakua.
Želimo "razoružati armenske oružane snage i osigurati njihovo povlačenje s našeg teritorija, te neutralizirati njihovu vojnu infrastrukturu", poručilo je ministarstvo obrane. Nadalje navodi da su gađani samo legitimni vojni ciljevi korištenjem "visokopreciznog oružja", a ne civili ili civilna infrastruktura u pokušaju da se "ponovno uspostavi ustavni poredak".
Armenska strana
Armenske vlasti u enklavi poručile su da Azerbajdžan napada njihove pozicije topništvom i dronovima duž čitave linije fronte i nastoji prodrijeti dublje u teritorij. Država Armenija tvrdi da nema svoje vojnike u Karabahu, regiji koju Armenci nazivaju "Artsakh".
VEZANI ČLANCI:
Ministarstvo vanjskih poslova iz Erevana pozvalo je ruske mirovne snage da zaustave "sveobuhvatnu agresiju" Azerbajdžana. Rusija je posredovala u postizanju prekida vatre u toj regiji 2020. pošto je Azerbajdžan oružanom silom preuzeo veće dijelove teritorija Nagorno Karabaha. Rusija je tada rasporedila gotovo 2000 svojih vojnika kao mirovnih snaga koji čuvaju cestu za Armeniju. Zadnjih nekoliko mjeseci Erevan je optužio Moskvu da ne ispunjava preuzete osobe jamca sigurnosti u regiji, a Moskva je odgovorila da će nastaviti ispunjavati zadaću.
Moskva poziva na dijalog
Rusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "duboko žaljenje zbog oštre eskalacije u Nagorno-Karabahu". "Ruska strana poziva sve strane u sukobu da prekinu krvoproliće, odmah prekinu neprijateljstva i vrate se političkom i diplomatskom načinu rješavanju spora", rekla je glasnogovornica ruskog MVP-a Marija Zaharova. Optužila je Azerbajdžan da je ruske mirovne snage upozorio na vojnu akciju tek nekoliko minuta prije nego što ih je započeo.
Europska unija je osudila vojnu eskalaciju u Karabahu i pozvala Azerbajdžan za prekine s vojnim aktivnostima, priopćio je šef europske diplomacije Josep Borrell u priopćenju. Dodao je da Unija ostaje predana poticanju dijaloga između Armenije i Azerbajdžana.
Armenija i Azerbajdžan koje su bile u sastavu nekadašnjeg Sovjetskog Saveza ratovale su zbog Nagorno Karabaha ranih 90-tih. U drugom ratu 2020., Azerbajdžan je svojim prihodima od prodaje nafte i plina uspio vratiti dijelove te regije s armenskim stanovništvom. Od tada je bilo kraćih vojnih kampanja i danas azerbajdžanske snage kontroliraju 150 četvornih kilometara teritorija čiji povrat zahtijeva Erevan. Azerbajdžan, čije je stanovništvo pretežito muslimansko, ima potporu Turske koja je s njim jezično i kulturno povezana. S druge strane pravoslavna Rusija, nekada tradicionalni zaštitnik pravoslavne Armenije, gubi utjecaj u toj zemlji.
Armenija će biti saveznik bilo s kim tko joj osigura teritorijalnu cjelovitost. Do sada je tu ulogu držala Rusija. Ali zbog iscrpljenosti u Ukrajini Rusija gubi tu ulogu. Moć Rusije opada. Na Kavkaz dolazi Turska.