Dok pet velikih svjetskih medijskih kuća već dulje čeka na pozitivan odgovor za intervju s iranskim ministrom vanjskih poslova Hosseinom Amir-Abdollahianom, on je odlučio intervju dati Večernjem listu. U ekskluzivnom razgovoru iranski šef diplomacije otvoreno je govorio o preprekama koje priječe potpisivanje nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama i odgovarao na pitanja blokira li Rusija, kako to tvrde Amerikanci, potpisivanje tog sporazuma.
S ministrom smo razgovarali i o ratu u Ukrajini, a prvi put iznio je jasan stav Irana o tom ratu otkrivši kako su već tri europske zemlje kontaktirale s Iranom te su zainteresirane za iranski plin i naftu. Nezaobilazna tema bio je i Bliski istok. Između ostalog, ministar Hossein Amir-Abdollahian kritizirao je Inu zbog napuštanja projekta Moghan te povlačenja iz projekta istraživanja na bloku u Iranu, za razdoblje u kojem će međunarodne mjere ograničenja protiv Irana biti na snazi. S obzirom na to da Iran ima veliki utjecaj na sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, ministar Amir-Abdollahian kazao je da je Iran spreman pomoći Hrvatskoj i Ini u povratku naftnih polja u Siriji, ako hrvatska strana to zatraži.
Još ste u ožujku izjavili da je "bliže nego ikad" postizanje dogovora o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji je Teheran potpisao sa svjetskim silama. Međutim, sada je sve stalo i ponovno se vraćamo na početak. Što se doista događa i zašto se stalno odugovlači s potpisivanjem tog nuklearnog sporazuma?
Na Bečkim pregovorima o ukidanju sankcija, u posljednjem krugu pregovora u ožujku, približili smo se dogovoru više nego u bilo kojem drugom trenutku. No, američka strana nije realno reagirala i otvorila je neka nova pitanja. Nakon višemjesečnih pregovora u Beču s tri europske zemlje, Rusijom i Kinom, te vrlo dugih i detaljnih stručnih razgovora, kolege su postigli dobre rezultate, definirajući kojim fizičkim ili pravnim osobama treba ukinuti sankcije.
Američka strana iznenada je smislila novu izliku, rekavši da u tekst treba dodati da oni koji su uklonjeni s popisa sankcija kao rezultat ovih pregovora, mogu opet biti stavljeni na popis američkih sankcija iz drugih razloga, a ne iz nuklearnih. Pitali smo Amerikance preko Europske unije i nekih posrednika koji su razmjenjivali poruke s obje strane, žele li postići dogovor ili rastezati put dogovaranja. Neka pitanja, kako u smislu ukidanja sankcija tako i u pogledu gospodarskih jamstava, dovela su nas do ulaska u novu fazu pregovora Irana i Sjedinjenih Država uz posredovanje EU, koja još traje.
Kažete da su Amerikanci krivi za nepotpisivanje sporazuma, zašto taj ugovor ne potpišete sa zemljama članicama EU?
Sada smo u točki Bečkih pregovora za ukidanje jednostranih sankcija Amerikanaca, u kojima se neka pitanja moraju riješiti između nas i njih. Jer je pitanje na stolu ukidanje jednostranih američkih sankcija Iranu. Sada se ne bavimo pravnim sankcijama Europske unije, iako se Europljani u praksi, unatoč Sveobuhvatnom zajedničkom akcijskom planu, posljednjih godina nisu distancirali od jednostranih sankcija SAD-a i krenuli su istim smjerom. Naše iskustvo iz sporazuma pokazuje da ni Amerikanci ni Europljani, a mislim na Britance, Francujze i Nijemce, neće ispuniti svoje obveze. Od 2015. ponašanje Europljana to dokazuje. Naravno, to ne znači da su u trenutačnim pregovorima stavovi Sjedinjenih Država i Europe potpuno isti. Uloga gospodina Borrella, visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, i gospodina Mora, glavnog pregovarača u Beču, konstruktivna je, pokušavaju se približiti dogovoru.
Koliko je istina da iza nepotpisivanja sporazuma stoji Rusija, kojoj trenutačno ne odgovara ukidanje sankcija Iranu i povratak Irana na svjetsko naftno tržište?
Istodobno, tri europske zemlje i predstavnik Europske unije imali su zahtjev od nas. Napomenuli su eskalaciju krize u Ukrajini nakon ruske vojne invazije i mogućnost njezina proširenja. Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov dao je intervju koji je navodno izazvao zabrinutost na Zapadu. U zamjenu za ukidanje sankcija Iranu, Rusija može podnijeti zahtjev o pitanju Ukrajine i imati zahtjev od Zapada. Naravno, tada je Rusija također postavila zahtjev. Zahtjev Rusije bio je da, ako Iran želi ratificirati sporazum u završnoj fazi, kao i ako se sve strane žele vratiti svojim obvezama iz sporazuma, onda to mora biti učinjeno tako da i Rusija ima koristi, kao stranka koja je poduzela konstruktivne korake kako bi sve strane vratila na Sveobuhvatni zajednički akcijski plan.
Zapadne zemlje su nam rekle da Rusi nemaju motiva za oživljavanje Sporazuma i dogovor. Telefonski sam razgovarao s Lavrovom, a nekoliko dana kasnije razgovarali smo u Moskvi. Pojašnjeno je da, ako se dogovorimo s američkom stranom, Rusija neće stvarati prepreke. U razgovoru s gospodinom Lavrovom dogovorili smo se da to stajalište objavimo na zajedničkoj konferenciji za novinare. Dosad je u svakom kontaktu koji sam imao s Lavrovom ruska strana isticala da će, postignemo li dogovor, Rusija to podržati. Naravno, Zapad je Rusiju oslobodio sankcija u dijelu njezinih obveza vezanih uz Sveobuhvatni zajednički akcijski plan i interakciju s Iranom.
Večernjakov reporter Hassan Haidar Diab razgovarao je sa šefom diplomacije Irana Hosseinom Amir-Abdollahianom u njegovu uredu u zgradi iranske vlade u Teheranu
Ukinu li se sankcije Iranu, može li Iran nadomjestiti zemljama EU ruski plin i naftu?
Iran je jedna od najvažnijih zemalja u regiji koja ima velike rezerve energenata, kako na naftnim tako i na plinskim poljima. Ne želimo zamijeniti nijednu državu u oblasti energetike, ali svakako pozdravljamo aktiviranje naših kapaciteta u području energetike za veći izvoz i gospodarsku interakciju i suradnju sa svim zemljama svijeta. Europske zemlje uputile su nam usmene zahtjeve i razmatraju kako bi mogle surađivati s Islamskom Republikom Iran na području energetike. Naš pristup gospodarskoj suradnji neće biti protiv ijedne zemlje, a pozdravljamo proširenje suradnje s Europom i drugim dijelovima svijeta u području energetike.
Koji je stav Irana o ratu u Ukrajini, s obzirom na to da je vaš stav maglovit i nejasan?
Vjerujemo da je korijen tog rata pokušaj NATO-a da se proširi na istok, iz čega su proizišle provokacije protiv Rusije. Ali rat ne vidimo kao rješenje i vjerujemo da krizu u Ukrajini treba riješiti političkim pregovorima. Razgovarao sam s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova najmanje tri puta posljednjih mjeseci. S obzirom na dobre odnose između Teherana i Moskve, u dva navrata ministar vanjskih poslova Ukrajine predlagao mi je da od moskovskih vlasti tražim da uspostave prekid vatre i započnu političke pregovore. Odmah sam pokrenuo to pitanje. Gospodin Lavrov pozdravio je političke razgovore. No, nažalost, strane se međusobno optužuju da ne poduzimaju ozbiljne radnje i dogovore za pregovaračkim stolom. Nastavljamo s naporima da zaustavimo rat i vratimo sve strane u pregovore, a pogled na ukrajinske izbjeglice, rat i žrtve u toj zemlji vrlo je tužan. Kao što osuđujemo raseljavanje naroda Afganistana i drugih zemalja, osuđujemo i raseljavanje naroda Ukrajine. Rat nije rješenje ni u Ukrajini ni u Afganistanu, Jemenu ili bilo gdje drugdje.
Zašto Iran smatra da su odluke Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) politilizirane i tvrdi da kada god se povećaju napetosti između SAD-a i Irana, IAEA donosi odluke koje štete Iranu?
Napominjemo da je Iran jedina strana koja se pridržava svojih obveza u Sveobuhvatnom zajedničkom akcijskom planu od 2015. Mi još uvijek ispunjavamo mnoge naše obveze iz tog sporazuma. Ali suprotstavljene strane nisu ispunile ni jednu od svojih glavnih obveza. Sjedinjene Države povukle su se iz Sveobuhvatnog zajedničkog akcijskog plana, suprotno sporazumu i Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 2231.
Vodite pregovore sa Saudijskom Arabijom. Vjerujete li da će doći do pozitivnog ishoda i normalizacije odnosa između tih dviju regionalnih sila?
Prije otprilike dva mjeseca održali smo peti krug pregovora u Bagdadu. Dvije delegacije, iranska i saudijska, vodile su konstruktivne razgovore. U prvoj i drugoj fazi razgovora nije postignut veći napredak jer je na ozračje bilateralnih razgovora utjecala situacija u Jemenu. Kao što znate, uoči svetog mjeseca ramazana, u suradnji s Ujedinjenim narodima i inicijativom glavnog tajnika i njegova predstavnika, pozdravili smo uspostavu dvomjesečnog privremenog prekida vatre u Jemenu. Iran je podržao i pokušao produljiti primirje. Naravno, ozbiljno smo zainteresirani za potpuno ukidanje humanitarne opsade i vraćanje svih jemenskih strana za pregovarački stol. Stoga je Islamska Republika Iran u petom krugu pregovora i uoči nove atmosfere prekida vatre u Jemenu imala potrebnu interakciju s Ujedinjenim narodima u razvoju i stabilizaciji primirja. Kako zbog raznih razloga, regionalnih i međunarodnih, tako i zbog nužnosti bilateralnih odnosa, pokušali smo iskoristiti našu duhovnu bliskost s raznim jemenskim stranama kako bi se prekid vatre mogao uspostaviti i održati. U petom krugu iransko-saudijskih pregovora u Bagdadu postignut je napredak, iako mali. U Bagdadu je postojao konsenzus o nizu pitanja, od kojih su dva-tri dosad provedena. Uključujući i pitanje slanja iranskih hodočasnika na hadž, i pitanje raspoređivanja naših diplomata u Džedi. Za ostale naše dogovore, uz razmjenu tehničkog osoblja u veleposlanstvima, pripreme su u tijeku. Nadam se da će se i drugi dogovori ostvariti. Pozdravljamo normaliziranje saudijsko-iranskih diplomatskih odnosa i otvaranje veleposlanstava.
Analitičari strahuju od mogućeg izbijanja rata između Irana i Izraela koji bi mogao zapaliti gotovo čitav Bliski istok, koliko je njihov strah opravdan?
Izraelci nisu sugovornici za ravnopravan razgovor o ratu s nama. Izrael je suočen s vrlo velikim pitanjem svoga identiteta i opstanka. Suočava se s višeslojnim unutarnjim krizama. Ovo dramatično ponašanje lažnog izraelskog režima ili razgovor o normalizaciji odnosa s nekim zemljama nije znak snage, već znak slabosti cionističkog režima.
Jeste li zadovoljni političkom, gospodarskom i kulturnom suradnjom Hrvatske i Irana?
Između Irana i Hrvatske postoje dobri i prijateljski odnosi. Jučer sam se susreo s voditeljem Parlamentarne skupine hrvatskog prijateljstva s Iranom, gospodinom Zlatkom Hasanbegovićem i njegovim kolegama Ivanom Ćelićem i Erikom Fabijanićem. Politički i parlamentarni odnosi dviju zemalja dobri su i rastu. Naši gospodarski odnosi, unatoč postojanju znatnih kapaciteta u dvjema državama, iz različitih razloga nisu imali značajan i očekivani rast. Još ne vidimo napredak u trgovinskom sektoru u smislu dobrih političkih odnosa dviju zemalja. Obje zemlje moraju razvijati gospodarsku suradnju i to moramo planirati i biti u tome ozbiljni. Nemamo ograničenja u razvoju odnosa s Hrvatskom i pozdravljamo proširenje suradnje u svim područjima gospodarstva, politike, kulture i turizma. I mislimo da postoji mnogo neotkrivenih potencijala za suradnju između dviju strana.
Iran ima jak utjecaj na sirijskog predsjednika Al-Assada. Je li Iran spreman pomoći hrvatskoj Vladi u povratku na Inina naftna polja u Siriji koja su napuštena zbog rata?
Zasigurno nećemo uskratiti bilo kakvu pomoć u razvoju i produbljivanju odnosa Hrvatske s Iranom, kao i s našim prijateljskim zemljama u regiji, uključujući i Siriju, bilo u području energetike ili na drugim područjima. Pozdravljamo svaku suradnju s prijateljskom zemljom Hrvatskom, ali kritiziram vrlo ishitreni nastup Ine u napuštanju projekta Moghan u Iranu. Za informaciju dragim ljudima u Hrvatskoj, kao i onima koji me čuju na Balkanu, kažem da je svijet - svijet interesa. Nekada je Bush mlađi vodio vojnu operaciju protiv našeg susjeda Afganistana i okupirao ga. Tada je Bush u uvredljivom činu Iran nazvao osovinom zla. Dok tobože pokušava zadržati ulogu u suprotstavljanju Iranu i sprečavanju drugih zemalja da surađuju s iranskom naftnom industrijom, u isto vrijeme obitelj Bush i obitelji mnogih američkih vladara koje svi znaju, vlasnici ili dioničari kartela preko posredničkih tvrtki, žele sudjelovati u iranskoj naftnoj, plinskoj i petrokemijskoj industriji. Oni samo slijede svoje interese i odvraćaju druge od svojih interesa. Oni samo pokušavaju ostvariti svoje interese u drugim zemljama, neslužbeno ili službeno. Stoga smatram da Hrvatska treba misliti samo na svoje nacionalne interese, daleko od upletanja trećih strana. Pozdravljamo svaku akciju koja služi zajedničkim interesima Hrvatske i Irana, kako u području energetike, tako i na drugim područjima.
Da li vaš odgovor mogu protumačiti kao spremnost Irana da pomogne Hrvatskoj vratiti naftna polja u Siriji?
Ovu temu pratimo s pozitivnim mišljenjem.
Želi li se Iran još uvijek osvetiti SAD-u zbog ubojstva generala Kasima Sulejmanija?
Taj je predmet još otvoren.
...Hrvatska treba misliti samo na svoje nacionalne interese...