Atmosferski fizičar Branko Grisogono bio je gost u studiju Večernji TV-a, gdje je razgovarao s novinarkom Petrom Balija o sve češćim ekstremnim temperaturama kojima svjedočimo. Grisogono je objasnio da su ove promjene posljedica ubrzanog porasta temperature u atmosferi i morima, prvenstveno uzrokovanog povećanom koncentracijom stakleničkih plinova.
- Točno je da smo već nekoliko puta započeli proljeće, a onda ga prekinuli pa dalje nastavili. U sve toplijem svijetu, gdje ima više energiju, ona se lakše i brže pretvara u kinetičku energiju, odnosno u vertikalna gibanja, formiranje neočekivane brze oborine, odnosno brzih promjena na kakve mi nismo naviknuli. U prosjeku će toga biti sve više, prijelazi iz jednoga stanja u drugo. To postaje novi normativ za buduće vrijeme - poručio je u emisiji Večernji TV-a.
Teško da se može vratiti na "normalno", ali se mogu nekako usporiti te reakcije i priviknuti se na njih, objasnio je Grisogono. Na koji način?
- Cjelokupna zajednica na hrvatskom, europskom i globalnom nivou trebala bi, primjerice, proglasiti klimatsko izvanredno stanje i da se rade sustavne mjere za smanjivanje aktualnih klimatskih promjena. Ove recentne klimatske promjene su najveći izazov koji je civilizacija ikada imala - poručio je.
Govoreći o saharskom pijesku, fizičar navodi kako je on i prije znao navratiti, posebice u proljeće i jesen, kada imamo pojačanu prolaznost ciklona i anticiklona.
POVEZANI ČLANCI:
- Međutim, toga je sada bilo češće i izgleda da će biti još više. Međutim, tu još znanost nije rekla zadnju riječ i ne zna se još točno kako će to ići. Naše izvantropske ciklone su dosta nesimetrične, taj njezin topli i hladni sektor nije jednoliko zamazan kao što je u tropskim ciklonama, koje imaju kružni, spiralni oblik. Kako se putanje ciklona pomakle nešto prema sjeveru, mi češće dobivamo zrak s juga, a znamo da je to onda Sahara, najveća pustinja na zemaljskoj kugli - kaže.
Možemo li znati hoće li se ponoviti nevrijeme kao ono prošle godine?
- Statistički se očekuje da će ih biti više. Nekakve raspodjele za njihovu učestalost se mogu donekle prognozirati, a prave prognoze koliko će pasti oborina i sl., ne mogu se reći unutar 24 sata. Unutar nekoliko sati se može o tome govoriti na osnovu satelitskih i radarskih snimaka, a to je dovoljno da se upute upozorenja i da se upale alarmi. Da se ljudi evakuiraju i da se izbjegne žrtva - poručio je, pa odgovorio na pitanje hoće li biti superćelijskih oluja kakve smo vidjeli: ''Prerano je za reći, ali vjerojatno da''.
Koliko se klima na našem području promijenila u zadnjih 10 godina?
- Prije nepunih 10 godina imali smo strahovite poplave, tada je poljoprivreda jako zakazala, skoro svi vinogradi su podbacili. Takve godine će se moći dogoditi, recimo, svakih četiri do pet godina. Istovremeno imamo sve žešće i dugotrajnije suše i bujične poplave, koje su sada ubrzanije. Drugim riječima, mi znamo da će više oborine u kraćem periodu padati na nekim područjima i protiv toga se jako teško boriti - poručio je te naveo na kojim područjima možemo to očekivati.
- Središnja Hrvatska, sjeverna Dalmacija, šire područje Zadra, vjerojatno Istra. Pretpostavlja se da će manje toga biti u istočnoj Hrvatskoj, ali to su sve statističko klimatološke projekcije. Mi tek kada dođemo u magični period od tjedan do 10 dana, možemo s većom sigurnošću govoriti kakvo će biti vrijeme - dodao je.
>> VIDEO Zlokobni oblaci stižu nam sa zapada: Evo kako nadolazeća oluja izgleda sa Krka
Grigosono navodi i kako bi istok Hrvatske mogao biti pošteđen jer je dalje od Jadrana i Alpi, zbog čega do Slavonije svi poremećaji uglavnom oslabe, no uz opasku da se tu svejedno radi tek o projekcijama.
Što nas čeka u narednom razdoblju, pitali smo Grisogona.
- Za ovu godinu važno je kada će El Nino prestati. Mogao bi prestati za mjesec ili dva i onda je ovo pitanje hoće li ova godina biti druga ili prva globalno najtoplija godina ikad. U prve tri će biti, to je 80 posto vjerojatnosti. Lanjska je bila apsolutno najtoplija, a ova vrlo dobro konkurira, makar El Nino slabi. Toliko je topline pohranio u oceane, a oceani imaju dugo pamćenje i onda oni zrače energiju nazad i prave te dinamičke sustave. Ovo ljeto isto je za očekivati nekoliko nevremena, da bi bilo više suše... Imamo sušu, sušu, a onda dođu teški prolomi oblaka. Statistički gledano, ova godina mogla bi biti slična lanjskoj - kazao je.
s
- Prema idućim desetljećima, za Hrvatsku je za očekivati porast nivoa mora za 30-ak cm u odnosu na kraj 19. stoljeća, plus minus pet, šest centimetara. U drugoj polovici ovog stoljeća još jedno pedeset posto toga. To je onda povezano s niz drugih efekata i dinamikom mora. Čim je more toplije, onda ono lakše pomaže razvoju ciklona. Može doći do zanimljivih međudjelovanja ciklone i zagrijavanja mora da oni uđu skupa u fazu i da dolazi do meteocunamija, koji su češći nad toplim nego hladnim morima. Tada se pojave jako veliki valovi, a kad se na to složi plima, to vam je dovoljno za poplave obalnog područja. Imat ćemo nešto manje oborine nego u prošlosti, međutim vi u toplijoj klimi zagrijavate, a držite istu količinu vode na raspolaganju. To vam je nesrazmjer i znači sušno područje. Količina oborine na širem području Hrvatske neće pratiti porast temperature, što znači više suše i poteškoće s vodnim resursima, zaslanjivanje rijeka koje teku u mora i niz sekundarnih efekata na, recimo, eroziju tla itd. - objasnio je fizičar Branko Grisogono.
Ja se još sjećam starih vremena kada je temperatura bila uvijek ista, kiša je padala uvijek u isto vrijeme, vjetar nikad nije puhao, a riječ "oluja" kao meteorološki pojam nije ni postojala.