Na žalost, imat ćemo loše vrijeme – dočekao nas je kapetan bojnog broda Joško Šantić, zamjenik zapovjednika Obalne straže HRM-a, kad smo se rano ujutro pojavili u Brodosplitu. Ondje nas je na vezu ispred hangara gdje se grade brodovi specijalne namjene čekao obalni ophodni brod OOB-31, prototip koji HRM već gotovo godinu i pol dana testira prije primopredaje.
– Kako loše vrijeme?! – pitam Šantića jer je već u osam ujutro u Splitu bilo 20 Celzijevih stupnjeva, a more samo blago namreškano.
– Loše je za testiranje. Nama trebaju što veći valovi kako bismo isprobali automatski top od 30 mm u najgorim vremenskim uvjetima – odgovara sa smiješkom Šantić. Isplovljavanje pramčanog topa jedan je od zadnjih testova koje taj Brodosplitov prvijenac među ophodnim brodovima treba položiti da bi ga Obalna straža HRM-a i službeno preuzela u prosincu ove godine.
VIDEO Pogledajte novi ophodni brod HRM-a!
Prva prava proba
Oko gradnje prvog u seriji većih obalnih ophodnih brodova koji su toliko potrebni HRM-u isplele su se u posljednje dvije godine brojne priče kako to već i biva s prototipom, a u njima se zbog kašnjenja optuživalo projektanta Brodarski institut iz Zagreba, pa Brodosplitove projektante koji su brod preprojektirali, a prst se upirao i u MORH i njegove službe koje nakon problema s remontom MiG-ova 21 u Ukrajini traže atest za svaki vijak na brodu. Kako bilo, taj posao testiranja broda očito je završen, pa je ekipa Večernjeg lista dobila rijetku priliku da prva od medija i isproba brod, koji bi trebao nositi ime “Omiš”.
Tog je jutra stoga na brodu vladala prilična gužva, osim 16 članova posade broda koji dolaze iz HRM-a, ovdje su i časnici iz zapovjedništva HRM-a, članovi povjerenstva MORH-a, radnici i inženjeri Brodosplita, ali i poveća grupa Turaka iz državne tvrtke “Aselsan” koja proizvodi to oružje. Oni su po američkoj licenciji proizveli top SMASH od 30 mm, automatski mornarički top kojim se upravlja besposadno sa zapovjednog mosta, a dva operatera na ekranima provode ciljanje i gađanje. Top posjeduje žiroskop i predviđeno je da gađa cilj s istom preciznošću na mirnom i najtežem moru. Kako nije bilo valova, taj dan top je prošao prvu polovicu probe, a koliko je učinkovit vidjelo se kada se nakon gađanja s udaljenosti od dva i pol kilometra 5X5 metara velike metalne mete, koja je plutala nasred mora, zapovjednim mostom prolomio spontani pljesak.
– Ovo je iznad svih očekivanja – bio je jedan od komentara. Iz HRM-a upozorili su nas da ne snimamo projektantsko rješenje “touch screen” sučelja na zapovjednom mostu jer je ono apsolutna novost i rađeno je po projektu jedne naše tvrtke. Zaposlenici Brodosplita pak pozdravili su dolazak večernjakovaca jer žele završiti dugu priču o stvaranju prototipa. U splitskom škveru su potpuno sigurni da su napravili izvrstan brod i da će, nakon što zadovolji sve testove HRM-a, MORH s njima nastaviti suradnju i, kao što je predviđeno, proizvodnju još četiri “blizanca” OOB-31.
Brži nego što se mislilo
I premda su vremenski uvjeti, kako su nam rekli mornari, bili “loši”, obični putnici i gosti, kojih je na brodu bilo 30-ak, uživali su u plovidbi po suncu i bonaci. Izlaskom iz područja Splita brod je brzo povećao brzinu na radnu od 25 čvorova, a taj dan ubrzao je sve do 27,7 čvorova, tako da smo za sat vremena bili u području poligona i akvatorija otoka Žirja, koji je tada bio zatvoren za civilni promet. Nekoliko dana prije naše plovidbe i isprobavanja pramčanog topa, civilna posada broda dosegla je brzinu od 29,2 čvora, što je rekord, i time dokazala da brod može voziti brže od projektom predviđenih 28 čvorova.
Zbog preprojektiranja, naime, u Brodosplitu su izgradili brod za metar i pol duži, pa sada ima 43 i pol metra, brod pokreću dva “vječna” dizelska pogonska stroja Caterpillar od 2525 kW. To je otežalo brod, pa su se svi brinuli hoće li moći potegnuti do željene brzine. No, skeptici nisu bili u pravu, brod je izdržao test izdržljivosti i pet sati je bez ikakvih problema vozio brzinom od 28 čvorova, što je 90 posto maksimalne snage. Ophodni brod širok je osam metara, a gaz mu je 1,8 metara.
Trup broda izrađen je od čelika povišene čvrstoće, a nadgrađe od legure aluminija. Istisnina mu je oko 240 tona, što je dvostruko više od postojećih patrolnih brodova HRM-a klase Mirna. Naoružan je stabiliziranim pramčanim topom od 30 mm te s dvije strojnice belgijskog Herstala od 12,7 mm. Kao zanimljiv projektantski dodatak brod ima i brzi gumeni čamac (također naoružan s 12,7 mm teškom strojnicom) smješten u krmi broda koji se na posebnim sanjkama nakon otvaranja krmenih vrata tijekom vožnje spušta u more. Taj čamac omogućava posadi OOB-31 lov na krijumčare ili potencijalne teroriste koji koriste čamce velikih brzina jer postiže brzinu od 40 čvorova, oko 72 km na sat. Ne pogone ga propeleri, nego tzv. jet-propulsion motor, dakle usisava more i kreće se na potisak.
OOB-31 ima veliku autonomiju kretanja u moru i u prostoru hrvatskog ZERP-a, znači u krstarenju našom polovicom Jadrana može provesti deset dana u obavljanju policijsko-vojnih zadaća. Na nedavnom olujnom jugu isprobane su i njegove maritimne sposobnosti koje su ocijenjene fantastičnima jer je s velikom sigurnošću pokazao da može ploviti i u uvjetima mora snage 6, što je dvostruko više nego što je bilo predviđeno projektom. Projektanti Brodosplita, naime, ugradili su na brod automatske stabilizatore koji mu omogućavaju osim sigurne plovidbe po najtežem moru i nagla skretanja i slalom pri punoj brzini, u što smo se i sami uvjerili. Fascinantno je, međutim, kako se taj brod iz pune brzine u samo nekoliko sekundi i nekoliko desetaka metara uspijeva ukopati u mjestu. To se postiže tako, objasnio nam je jedan od inženjera Brodosplita Ante Žižić-Gušo, da se pokretljivošću i “miješanjem” vode pomoću dvaju krmenih propelera dobije efekt kočenja. Kada je u akciji i kada mora prići neopaženo, brod može sakriti dim motora, što omogućuju ispusi u more.
Na povratku u Split, kad je već bio potpuni mrak, brod je pokazao svoje sposobnosti i u tim uvjetima, vozeći bez ijednog svjetla. Isproban je, naravno, i top, kojem je svejedno je li dan ili noć, a s uspjehom je probno nišanio i ciljeve u zraku, a cilj je bio jedan Pilatus PC-9 HRZ-a koji je noću nadlijetao područje iznad Drvenika Veloga i Čiova. Zadovoljstvo nije mogla prikriti ni posada HRM-a kojoj je to bila prva autonomna vožnja broda, koji je dosad vozila uz asistenciju lučkog kapetana i stručnjaka Brodosplita.
Može postati nevidljiv
Koliko im je brod “sjeo” dokaz je i to što su kompliciranu akciju izvlačenja i ponovnog pristajanja gumenog čamca tijekom vožnje u krmu broda odradili prvi put i odmah uspješno. Koliko, pak, OOB-31 može biti nevidljiv za ostale brodice dokazuje i anegdota koju nam prepričavaju škverani, koji su u proteklih godinu dana brod isprobali baš u svim uvjetima. Vozeći u uvjetima potpunog mraka i neosvijetljenosti, privukli su se na nekoliko stotina metara od jedne jedrilice, smanjili na minimum snagu motora i preko termovizije promatrali što se na jedrilici zbiva. Detektirali su jednu mušku i žensku osobu te primijetili da muškarac izlazi iz kabine i odlazi na krmu, spušta hlače i potpuno opušteno uživa u prirodnom ispuštanju tekućine u more. Malo je, kažu, falilo da ga u tom trenutku iznenade paljenjem reflektora, no ipak su bili milostivi i zadržali se na dobrom smijehu.
No, šalu na stranu, OOB-31, kada ga HRM napokon preuzme, bit će najmoderniji njegov brod, potpuno usuglašen sa sve većim potrebama osiguravanja Jadrana. U sljedećih desetak godina HRM, naime, mora zamijeniti stare patrolne brodove klase Mirna te je u planu gradnja ne pet, nego desetak novih brodova poput OOB-31, od kojih će svaki stajati oko 10 milijuna eura. U tom razdoblju HRM će iskazati potrebe i za dva do tri izvanobalna ophodna broda te dva do tri minolovca. Hoće li i dvije-tri korvete istisnine od 1000 do 1500 tona opremljene platformom za helikopter i novim protubrodskim raketama velikog dometa graditi u nekom hrvatskom brodogradilištu ili ćemo ih nabaviti izvana kao nove ili polovne ovisit će, dakako, i o tome hoće li Brodosplitov OOB-31 položiti sve testove. Iskusni veteran Brodosplita Luka Ćivro kaže da će, kada brod preuzme HRM, biti praznik za zaposlenike koji su jako emotivno vezani uz gradnju i uspjeh svakog svoga broda, bez obzira na to bio on 40-metarski ili 300-metarski.
– Kad HRM preuzme OOB-31, zvat ću svoju ekipu iz škvera na janjetinu – obećao je Luka.
Pozabili ste napisat kaj mediji vu SR pišeju o ovom ??? Planiraju li oni napravit veči za krstarenje niz Moravu >;-))