Vijeće za suočavanje s prošlošću nije za zabranu ‘za dom spremni’?

Iako u Vijeću za suočavanje s prošlošću, koje je premijer Plenković osnovao kako bi Vlada dobila preporuke za budući zakonodavni okvir kada je riječ o isticanju simbola totalitarnih režima, ima izdvojenih mišljenja o definiciji antifašizma i naslijeđu komunizma, izgleda da Vijeće ide u smjeru konsenzualnog dogovora o preporukama.

Ostaje problem ploče

Još važnije, prema trenutačnom raspoloženju, velika većina članova tog Vijeća, prenosi nam naš izvor, smatra da ne treba ići u smjeru zabrana isticanja simbola totalitarnih režima. Drže da su zabrane kontraproduktivne i da bi još više poticale isticanje spornih simbola pa bi Vijeće, umjesto strogih restrikcija, moglo predložiti da simboli totalitarnih režima nemaju pravo javnosti. U početku rada Vijeća postojali su prijepori jer su pojedini članovi smatrali da se u Vijeću želi isposlovati benevolentniji status za simbole komunističkog režima nego za one fašističkog i nacističkog, no izgleda da se ipak i jedni i drugi simboli stavljaju na “svoje mjesto”.

Takav je dojam naših sugovornika koji smatraju da bi Vijeće do sredine prosinca ili najkasnije poslije Nove godine, što je potvrdio i šef Vijeća Zvonko Kusić, Vladi trebalo predložiti preporuke o zakonskom tretmanu fašističkih, nacističkih, ustaških te komunističkih simbola. Premijer Plenković, kako su nam nedavno potvrdili u HNS-u, narodnjacima je obećao da će Vlada do veljače predložiti novi zakon o simbolima totalitarnih režima. Međutim, HNS, kao HDZ-ov partner u Vladi, a još više i SDSS, očekuje da se, posebice, ustaški simboli (pozdrav “za dom spremni”) zakonski zabrane. Preporuke koje će Vijeće predložiti Vladi ni na koji način neće obvezati Banske dvore, ali premijeru mogu biti kvalitetan alibi za određene poteze. Hoće li se totalitaristički simboli naposljetku zabraniti, ovisit će isključivo o političkom dogovoru HDZ-a i HNS-a. Iako se premijer Plenković izjasnio da za njega pozdrav “za dom spremni” zbog izražene konotacije koja se veže uz ustaški režim nije prihvatljiv, HDZ-u je bilo iznimno osjetljivo pitanje premještanje spomen-ploče HOS-a, koja u svom amblemu ima taj pozdrav, iz Jasenovca u Novsku.

Vlada se nije usudila sama naložiti uklanjanje ploče, nego su Plenkovićevi ministri bili prisiljeni pregovarati s predstavnicima HOS-a kako bi oni sami premjestili tu ploču, ali bez micanja pozdrava “za dom spremni”.

– Vlada će u konačnici odlučiti kako će tretirati preporuke Vijeća i hoće li ići u zakonsku zabranu. No stvari je potrebno staviti u kontekst, naravno da je dolazak s ustaškim simbolima u Jasenovac čista provokacija i da njima tamo nikako nije mjesto. No jednaku težinu nema izvikivanje “za dom spremni” na nogometnoj utakmici – smatra naš sugovornik. Vijeća za suočavanje s prošlošću jučer je analiziralo praksu u drugim europskim zemljama (Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj, Ukrajini i Finskoj), a i ministar uprave Lovro Kuščević proučava zakonsku praksu Njemačke i još nekih zemalja kada je riječ o simbolima totalitarizama jer će njegovo ministarstvo pisati zakon.

Iduća sjednica 30. studenog

Uz pravne preporuke, Vijeće radi i na općem dokumentu suočavanja s prošlošću koji je u završnoj fazi te bi njegova konačna redakcija trebala biti gotova do 30. studenoga, kada će se održati iduća sjednica Vijeća, prenosi Hina.

Ako Vlada zaista do veljače donese novi zakon, moguće je da bi on na proljeće mogao biti i prihvaćen u Saboru. No postavlja se pitanje u kojem će smjeru Vlada raditi zakon ako Vijeće bude predložilo da ne treba zabranjivati sporne simbole te kako će Vlada riješiti problem koji opterećuje Hrvatsku. Dok je Vladu s HDZ-om činio Most, HDZ nije imao problem s HOS-ovom pločom u Jasenovcu jer Most nije inzistirao da se ona odande premješta.

No ulaskom HNS-a u Vladu, a micanjem Mosta, ploča je postala problem broj jedan. Budući da je HOS uredno registriran sa ZDS u svom amblemu i da su takav grb koristili u Domovinskom ratu, Vladi je to bio tim veći problem da se ploča makne iz Jasenovca. Ploča je u Jasenovcu, na čijem je širem području poginulo 11 HOS-ovaca, osvanula na početku Plenkovićeva mandata.