"Vindija je jedinstven i ključan izvor informacija o kasnim neandertalcima i njihovu odnosu s ranim modernim ljudima. To je, jednostavno rečeno, jedan od najvažnijih prapovijesnih lokaliteta na svijetu", naveo je ugledni američki paleontolog Fred H. Smith u predgovoru nove znanstveno-popularne knjige "Špilja Vindija: mala špilja od velikog značenja" o svjetski poznatom lokalitetu u Donjoj Voći u Varaždinskoj županiji.
Upravo je prof. Smith sa Sveučilišta Illinois State prvi u svijetu uputio na važnost antropoloških nalaza u Vindiji, špilji 20 kilometara zapadno od Varaždina, na Križnjakovu vrhu u istočnom dijelu Ravne gore. Do špilje se dolazi kroz duboku usku dolinu potoka Šokot, s kratkim usponom uz sjeveroistočnu padinu. Špilja se još naziva i Križnjakova i Lavska jama, a sastoji se od velike dvorane duge 50 metara, koja u najširem dijelu ima 28 metara, a visoka je dvadesetak. U Javnoj ustanovi Priroda Varaždinske županije ističu da je glavni zaštitni profil na samom ulazu sačuvani slijed pleistocenskih sedimenata, što je rijetkost u Europi, a pronađeni su i ostaci ljudi i brojnih životinja, kao i više tisuća kamenih i koštanih rukotvorina.
– Fosilni ostaci neandertalaca prikazuju evolucijski razvoj prema suvremenom čovjeku. Zanimljivo je da se vindijski neandertalci po određenim anatomskim karakteristikama razlikuju od tzv. klasičnih neandertalaca, primjerice onih iz Krapine, jer pokazuju moderna obilježja. Ta je činjenica upućivala na mogućnost razvoja kasnih neandertalaca u anatomski moderne ljude, a potkraj 1980-ih odigrala je važnu ulogu u razvoju asimilacijskog modela evolucije modernih ljudi – ističu u JU Priroda i dodaju kako je istraživanjima fosilnih kostiju neandertalaca iz Vindije utvrđeno da u genomu suvremenog čovjeka ima neandertalskih gena, što potvrđuje da su se neandertalci uspješno miješali s modernim ljudima.
Stjepan Vuković je 1928. godine prvi pronašao rukotvorine i ostatke životinja te počeo iskopavanja, a opsežna istraživanja i iskopavanja od 1974. do 1987. godine obavio je Mirko Malez sa suradnicima. – Uspjeli smo okupiti čak 20-ak autora iz desetak institucija koji su nam pomogli predstaviti vrijednosti lokaliteta, ocrtati njegovo značenje, predstaviti znanstvene spoznaje vezane za Vindiju, sva dosad provedena istraživanja, kao i najvažnije arheološke te fosilne nalaze – rekla je Sanja Kopjar, ravnateljica JU Priroda, koja je ujedno i jedna od urednica knjige, uz Lovorku Štimac-Dedić, Miju Košćak i dr. sc. Vladimira Huzjana.
Nakladnici su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gradski muzej Varaždin i JU Priroda, u povodu velikih jubileja – 60. obljetnice proglašenja špilje Vindije paleontološkim spomenikom prirode i 30. obljetnice njezina proglašenja preventivno zaštićenim kulturnim dobrom. Prema riječima ravnatelja Gradskog muzeja Varaždin Mirana Bojanića Morandinija, prva ozbiljna istraživanja proveli su upravo arheolozi Gradskog muzeja Varaždin, a u zbirkama Arheološkog odjela danas se nalazi više od 1000 najranijih nalaza iz špilje Vindije. – Nakon toga istraživanja je preuzeo HAZU pa se ostali nalazi, među kojima su i ostaci neandertalaca, danas nalaze u njihovim zbirkama – ističe. Varaždinski župan Anđelko Stričak najavljuje izgradnju Interpretacijskog centra Špilja Vindija u Donjoj Voći, koji će na jednome mjestu oživjeti sve što o Vindiji i životu u špilji i oko nje znamo.
Potpora znanstvenicima
– Interpretacijski centar Špilja Vindija imat će dvojak značaj, bit će mjesto koje će okupljati stručnjake i znanstvenike te im biti potpora u daljnjim istraživanjima, ali i mjesto u kojem će turisti, znatiželjnici, zaljubljenici u prošlost, a posebno djeca i mladi na stručan i zabavan način moći doznati kako su živjeli voćanski neandertalci. Županija pokreće natječaj za izradu idejnog rješenja centra koji bi se prostirao na oko 2500 četvornih metara – najavio je župan Stričak. Prof. dr. sc. Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji više od 30 godina proučava i istražuje špilju, kaže da je Vindija jedan od najvažnijih paleolitičkih lokaliteta u Europi i svijetu. – Posebno je važna zato što sadrži fosilne nalaze kasnijih neandertalaca, ali i nalaze koji svjedoče da su u špilji boravili rani moderni ljudi – objašnjava.