Vremenski ekstremi pogađaju nas sve jače. Brojne poljoprivredne kulture koje su nakon ljetnih temperatura naglo počele bujati, cvjetati ili su se na njima već zametnuli i plodovi – već sad je sigurno – neće roditi nakon što su ih proteklih dana zahvatile niske temperature i mrazovi. Iz udruge Bregovita Hrvatska, regionalne organizacije koja obuhvaća pet vinogorja – Zagorje i Međimurje, Prigorje i Bilogoru, Pokuplje i Moslavinu te Plešivicu, priopćili su kako je jak mraz koji je početkom tjedna pogodio unutrašnjost zemlje prouzročio veliku štetu u njihovim vinogradima, posebice u nižim predjelima Moslavine i Plešivice te u dijelu Hrvatskog zagorja.
– Poljoprivrednici, a posebno vinogradari i voćari, na svojoj koži osjećaju koliko se klima promijenila i iz godine u godinu nanosi nam veliku štetu. Posljednjih su nas godina poharali mrazovi, tuče i olujna nevremena. Vinogradari ulažu nadljudske napore da bi uzgojili vinovu lozu, no klima je neumoljiva. Kada smo u veljači vidjeli da temperature prelaze 20 stupnjeva, znali smo da će loza propupati te da je u nastavku proljeća može uništiti naglo zahladnjenje. Prije ovotjednog mraza neki su izboji loze dosezali i 40 centimetara. Bujanje je uranilo najmanje mjesec dana u odnosu na prethodna desetljeća – kazao je Miroslav Polovanec, predsjednik udruge Bregovita Hrvatska i vinar Vinarije Polovanec. Vinogradi Vinarije Miklaužić iz Popovače možda su i najviše oštećeni. Mraz u noći s nedjelje na ponedjeljak na njihovih je 17 ha vinograda nanio stopostotnu štetu – na čak 11 ha autohtonog škrleta te šest pod muškatom, crnim merlotom i pinotom.
– Nadali smo se da temperatura neće jako pasti pa smo u vinogradu palili bale sijena. To stvara jak dim i uzrokuje turbulencije zraka što može biti od pomoći ako je temperatura minus jedan stupanj. Nažalost, s temperaturom od minus tri vinogradu nije bilo pomoći – kaže vinogradar i vinar Marko Miklaužić ističući kako su loze nastojali spasiti aminokiselinama koje su svojevrsni lijek za stres. No bez rezultata. Idućih dana postalo je jasno kako je sve bilo uzalud. Srećom pa je vinograd osiguran, objasnio je Miklaužić, koji se nada da će trsovi roditi barem u manjim vinogradima na drugim lokacijama gdje se nisu tako brzo razvili.
Ni u voćnjacima ovih dana nije puno bolje, kao ni u povrtnjacima. Voćari su ljuti što njihove nasade osiguravatelji i ne žele osigurati od mraza, a posljednjih godina, otkako se osiguranja sufinanciraju u sklopu mjere upravljanja rizicima (17.1) iz Programa ruralnog razvoja, premije su povećali čak pet puta, kazao je ovih dana za Hinu predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice Željko Ledinski. Prvi su mrazovi oštetili nasade ranijih sorti marelica, trešanja, bresaka i krušaka gotovo u cijeloj Hrvatskoj, a kasniji, koji su stigli u nekoliko navrata, i kasnije sorte za 10 do 50 posto, ovisno o lokacijama. Ni vinogradi u Požeškoj kotlini nisu dobro prošli, a štete od mraza na plodovima jabuka koji su "preživjeli" i te kako će se odraziti na prinose i kvalitetu i sa šireg područja Moslavine, Bilogore i Slavonije – i ne prvi put. Cvjetovi su posmeđili, sitni plodovi se smežurali. Zimski uvjeti ostavljaju posljedice i na pčele, koje su se prerano razletjele iz košnica, a sve to dovest će opet do manjka nekih vrsta meda i do smanjenja domaće proizvodnje te povećanog uvoza voća, posebno jabuke – upozoravaju voćari. A to neminovno vodi i višim cijenama.
GALERIJA Snijeg zabijelio Krapinsko-zagorsku županiju
Baš šteta, i to sada kada su htjeli pojeftiniti!!! ali uvijek ih nešto spriječi pa moraju poskupiti... voda, kiša, vatra, vlaga, led, snijeg, ukrajina, palestina, mjesec....