Treći vikend u kolovozu napokon je donio ljetnu turističku prepoznatljivost na graničnim prijelazima Republike Hrvatske. Kilometarske kolone automobila, uglavnom stranih registarskih oznaka, našle su se pred istarskim graničnim prijelazima u Plovaniji, Požnanu i Kaštelama, pa podatak o gotovo 134 tisuće putnika (oko 124 tisuće stranaca) koji su proteklog vikenda ušli u Hrvatsku preko Istre, predstavlja statistiku najudarnijeg trodnevnog perioda ovoga ljeta. Osim prema Istri i Kvarneru, čijih se osam turističkih odredišta nalazi u ovogodišnjih i trenutnih top 10 hrvatskog turizma, znatan broj od tih turista završit će nešto južnije. Za mnoge od tih gostiju – kao i za druge sa svih graničnih prijelaza Republike Hrvatske – krajnje je odredište otok Vir, najuspješnija hrvatska turistička destinacija u srpnju i kolovozu, najbolja po ostvarenim noćenjima od početka godine do 10. kolovoza, ili prva koja je još krajem srpnja dosegnula brojku od milijun noćenja. U godini u kojoj se u travnju i svibnju mislilo kako će se zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa turisti zbrajati na prste, činjenica kako je jedna destinacija još u srpnju dosegnula milijun noćenja, naprosto je fascinantna. Podatak s Vira još je jačeg kalibra ako ga stavimo u kontekst podatka o 69 posto ostvarenosti turističkog prometa izraženog dolascima u odnosu na lanjsku i rekordnu godinu, ili sjajnih 82,7 posto kada su u pitanju noćenja.
Na otoku su prvi zagrizli u kiselu jabuku
Prvi put otkad se prati statistika ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom prometu, otok Vir apsolutni je turistički šampion u Hrvatskoj u dosadašnjem dijelu sezone. Vir je na dan 30. srpnja postao prva turistička destinacija u Hrvatskoj koja je ostvarila milijun noćenja (1.024.231), ali je hrvatski otok rekorder pored toga bio uvjerljivo najbolji po noćenjima za cijeli srpanj (712,8 tisuća), prvih deset dana kolovoza (290,9 tisuća) te istovremeno najbolji od 1. siječnja do 10. kolovoza (1.317.140 noćenja). Drugoplasirani Rovinj imao je do 10. kolovoza 1.198.045 noćenja ili oko 120 tisuća noćenja manje od Vira, treći je Medulin (983,5 tisuća), četvrti Poreč (868,9), peti Mali Lošinj (867,3), šesti Umag (831,1), sedma Novalja (830,9) i osma Crikvenica (820,6 tisuća noćenja), a to su jedine destinacije s više od 600 tisuća noćenja za prvih sedam turističkih mjeseci i deset kolovoških dana. Deveti Zadar (599,6 tisuća) i deseti Krk (592,9) imaju 2,2 puta manje noćenja od lidera Vira, a još su više zaostali Šibenik, Split ili Dubrovnik koji se u ovom trenutku nalaze na granici od 500 tisuća noćenja. No vrhunski turistički rezultat Vira u okolnostima krize uzrokovane koronavirusom zapravo nije neočekivana priča.
- To je rezultat naše prepoznatljive virske priče i nekretninskog turizma kojega su ranije mnogi podcjenjivali, jer u suštini nisu razumjeli o čemu se radi. U slučaju otoka Vira nije riječ o nekretninama koje su u isključivom vlasništvu hrvatskih državljana, već o nekretninama koje su u rukama stranaca - ističe načelnik Općine Vir Kristijan Kapović kako je otok zahvaljujući toj činjenici dobio stalne goste iz inozemstva i vrhunsku preporuku kao obiteljska destinacija.
Stranci koji posjeduju kuće za odmor na Viru najčešće za sobom dovode svoju rodbinu, prijatelje i poznanike. Oni su najbolji mogući marketing za otok, a istovremeno se mnogi od njih bave turističkim poslovima na Viru. Imamo goste koji se uvijek vraćaju na otok te one koji ga zahvaljujući našem marketingu, ali i marketingu stranaca koji borave na Viru, stalno otkrivaju - dodaje načelnik Kapović. Na tu činjenicu ukazuje jedan podatak: od oko dvije tisuće individualnih ili profesionalnih iznajmljivača na Viru, a riječ je o brojci koja se svakodnevno povećava i koja je dodatno veća za broj tvrtki u turističkom biznisu, njih gotovo 50 posto su strani državljani. Oni praktički stalno dolaze na otok te istovremeno dovode nove goste, a mnogi od tih stranih državljana veći dio godine provode na Viru. Sve je zapravo posljednjih petnaestak godina vodilo u tom smjeru: neprekidno povećavanje noćenja i dolazaka domaćih i stranih gostiju uz stalno produžavanje turističke sezone na period rane predsezone i duboke posezone, koja je s organiziranim eventima hvatala listopad, studeni i prosinac, odnosno siječanj, veljaču i ožujak. Potom je logično uslijedio plasman Vira u hrvatskih top 10 destinacija i četiri godine uzastopno zadržavanje u turističkoj eliti te, napokon, preuzimanje liderske uloge u turizmu u okolnostima koje su samo djelomično ili površinski rezultat krize s koronavirusom. Najizravnije to podupire činjenica koja govori kako je Vir i ranije tijekom srpnja i kolovoza bio jedna od dvije ili tri najbolje destinacije u Hrvatskoj, zbog čega je načelnik Kapović još prije tri godine smiono najavio borbu za hrvatsku turističku krunu s Porečom, Rovinjem i Dubrovnikom. Ono što je tada moglo zvučati kao pretjerivanje, sada je realnost, pa je virska priča u suštini najvećim dijelom bila i ostala rezultat sveprisutne marketinške kampanje diljem Europe, ciljanog brendiranja destinacije na strateškim ili emitivnim tržištima te izravno hvatanje u koštac sa sivom turističkom zonom. To je bila, smatra virski načelnik, kisela jabuka koju nitko u Hrvatskoj nije htio, ali se njezini plodovi u slučaju otoka rekordera sada broje u noćenjima.
- Nitko se nije htio zamjerati ljudima, odnosno potencijalnim biračima, te tako sebi stvarati neprilike. S druge strane, mi smo na Viru u neprekidnoj borbi sa sivom turističkom zonom već punih 15 godina. Ta borba nije ugodna, ali smo zato na minimum smanjili rad na crno i sivu turističku zonu. Zato smo se u ovoj krizi pokazali kao najtvrđi orah - naglašava Kapović. Potvrđuje to dosadašnjih 81 tisuću turističkih dolazaka (48 tisuća stranih gostiju i 33 tisuća dolazaka Hrvata), odnosno približno oko 60 posto dolazaka stranaca i 40 posto domaćih turista. Kako se gosti iz inozemstva u pravilu kraće zadržavaju, njihova brojka noćenja iznosi oko 540 tisuća (prosjek 11,3 noćenja), a domaćih turista više od 780 tisuća (prosjek 23,8 noćenja). Ako gledamo turistički promet izražen noćenjima i dolascima samo jezikom brojki u komercijalnom smještaju, njega čini 51 posto od ukupnog broja dolazaka (75 posto stranaca) te oko 23 posto od svih ovogodišnjih noćenja (86 posto stranci). Vir je dakle u pravom smislu riječi obiteljska destinacija na kojoj se provodi cijeli godišnji odmor, ali je čak i ove sezone koju je obilježila korona kriza – destinacija stranog gosta. Hrvatski otok rekorder tako se svojim nekretninskim i obiteljskim konceptom turizma (sigurna i poželjna destinacija) nametnuo turističkoj eliti kao jedina dalmatinska destinacija koja je sposobna – ne samo parirati – već i potući istarske i kvarnerske turističke destinacije. O tomu govori i posjet otoku Viru resornog ministra u srcu ljetne sezone, odnosno nove ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac, koja je s plažnog bara Mul ispred virske šljunčane plaže Jadro, za hrvatsku javnost uživo iznosila dojmove o turističkoj sezoni.
Ministrica Brnjac: na Viru su puni planova
Ministrica turizma i sporta Brnjac nije bila prva resorna ministrica koja je posjetila otok Vir – učinili su to ranije njezini prethodnici Veljko Ostojić, Darko Lorencin i Gari Cappelli – ali je prva koja je na otok došla u špici sezone kada je Vir bio udarna turistička vijest. Vir je pokazao svoj puni turistički potencijal i kvalitetu unatoč sveopćoj krizi uzrokovanoj koronavirusom.
Prvi put sam na Viru i ugodno sam iznenađena. Svi govore kako je Vir vrhunska turistička destinacija, pa mi je bilo lijepo vidjeti kako otok izgleda i kako se svi, koliko mogu primijetiti, pridržavaju epidemioloških mjera. To je u ovom trenutku najvažnije zbog sigurnosti svih naših građana i turista - kazala je ministrica Brnjac. Više je razloga zbog kojih je Vir u ovom trenutku najbolja i najpoželjnija hrvatska turistička destinacija. Najsažetije bi se ti razlozi mogli svesti na petnaestogodišnji kontinuitet rada na brendiranju destinacije i usporedno marketinško predstavljanje otoka širom Europe, ali i na dosljedno desetogodišnje provođenje master plana turističkog razvoja. Činjenica je, također, da mnogi strani državljani koji ljetuju na Viru u ovom trenutku, na otoku posjeduju svoje kuće ili dolaze kod svoje rodbine i prijatelja koji su u vlasništvu nekretnina na Viru.
- Pokazalo se kako gosti na Viru imaju osjećaj sigurnosti i kako su prepoznali otok kao sigurnu i poželjnu destinaciju, a to je u ovom trenutku možda i najvažnije. Zbog toga treba naglašavati i promovirati taj aspekt sigurnosti i poštivanja epidemioloških mjera, jer je on iznimno važan za sve koje dolaze u Hrvatsku - naglašava ministrica koja je na samom početku svojega mandata prepoznala otok rekorder i osjetila virsku priču.
- Dojmio me se cijeli otok, a ujedno sam imala sam priliku upoznati mladu ekipu koja vodi Vir. Mislim kako je zahvaljujući njihovom radu Vir doživio ovakav napredak, turistički razvoj i uspjeh. Načelnik i direktori zaista su puni planova i projekata - kaže ministrica Brnjac. Novoizabrana ministrica turizma i sporta ranije je bila državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te državna tajnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, a kao državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom i minister déléguée – bila je delegirana za predstavljanje Vijeća Europske unije u Europskom parlamentu. Riječ je o osobi s puno operativnog i europskog iskustva, ujedno i doktorici tehničkih znanosti, koja će sada kao ministrica voditi turizam i sport.
Intencija je bila povezati turizam i sport, kao dvije djelatnosti po kojima su Hrvati i Hrvatska najpoznatiji i prepoznatljivi u svijetu. Sport je poput turizma u korona krizi bio strahovito pogođen, pa mu svakako treba pomoć. Mi smo još prošle godine usvojili nacionalni program sporta s brojnim ciljevima, u kojemu neće biti zastupljen samo razvoj profesionalnog sporta, već također amaterskog i školskog. Riječ je o našoj globalnoj prepoznatljivosti, koja u ovom trenutku u okviru resora traži pomoć koju će svakako dobiti -poručila je iz Vira ministrica Brnjac. Osim što je koncept koji virski načelnik Kapović voli nazvati nekretninskim turizmom donio željeni turistički rezultat i privukao resornu ministricu na otok, još je u većoj mjeri privukao goste i turiste iz cijele Europe. Oni nisu došli samo kao posjetitelji, već kao investitori i vlasnici objekata za život i turistički biznis.
Zemljišta, kuće, vile… Na Viru se sve traži
Samo u posljednje dvije i pol godine izdano je oko 400 građevinskih dozvola za Vir, pa je na otoku do polovice ove godine bilo čak 159 otvorenih gradilišta. S druge strane, tijekom posljednje dvije godine virske su nekretnine bile predmetom najvećeg interesa stranaca na najpoznatijem oglasniku Crozilla, a cjelokupnu ponudu kuća i stanova u Hrvatskoj pretraživale su osobe s tržišta koje obuhvaća više od 100 milijuna ljudi. Vir se u svim kategorijama našao u žiži interesa ili na samom vrhu: po interesu za nekretninama u Hrvatskoj, interesu stranaca koji su željeli kupiti nekretninu u Hrvatskoj, prodaji kuća i zemljišta u Hrvatskoj, a među najčešće pretraživanim destinacijama za kupovinu kuće bio je i unazad dvije godine. Također, potencijalni kupci iz inozemstva koji su tijekom lanjske godine na oglasniku Crozilla pretraživali kuće na prodaju, najviše su pregledavali ponudu takvih oglasa s područja Vira. No osim po pitanju kuća, strancima je lanjske godine otok bio zanimljiv i za kupnju građevinskog zemljišta, jer je prema potražnji Vir bio prvi izbor. Potvrđuju to i podaci iz Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Općine Vir, koji otkrivaju kako se na otoku bilježi više od 500 godišnjih izmjena vlasništva nad objektima, što znači kako se svakodnevno na Viru odvija neka kupovina ili prodaja zemljišta, kuća i stanova. Istovremeno je znatno narasla cijena zemljišta u zoni gradnje na Viru. Prije petnaestak godina ona se kretala u rasponu od 20 do 40 eura po kvadratu, maksimalno 50 eura, a danas najatraktivniji tereni dostižu cijenu od 250 do 300 eura po kvadratu, pa čak i 500 eura koliko je za kvadrat plaćen jedan teren u naselju Radovanjica. U ovom se trenutku, prema podacima iz oglasnika Crozilla, na Viru može kupiti blizu 200 apartmana u rasponu od 30 do 225 tisuća eura, a broj kuća koji se nudi na prodaju na Viru (680) među najvećima je u Hrvatskoj. Prilike su se očito značajno promijenile.
Vir je ogledni primjer kako izgleda bespravna gradnja u Hrvatskoj + mjesto bez kanalizacije i odvodnje Hvala ali radije NE takvom šampionu turizma