POVIJESNI NOVOGODIŠNJI KONCERT BEZ PUBLIKE

Virtualne ovacije Bečkim filharmoničarima i maestru Mutiju za glazbeni „vatromet“, 2022. dirigira Daniel Barenboim

Foto: Guo Chen/XINHUA/PIXSELL
Foto: Guo Chen/XINHUA/PIXSELL
01.01.2021.
u 17:12
Zanimanje za virtualno sudjelovanje iskazalo je više od sedam tisuća ljudi iz cijeloga svijeta i svih kontinenata
Pogledaj originalni članak

Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara, koji se tradicionalno održava svakog prvog siječnja u godini, prvi je puta u povijesti Bečke filharmonije u petak u Zlatnoj dvorani Musikvereina u Beču zbog pandemije koronavirusa i epidemioloških mjera u Austriji, odsviran pred praznom dvoranom i isključivo u nazočnosti virtualne publike. No, unatoč tome pljesak publike glamuroznoj paradi valcera, galopa, koračnica i polki iz skladateljske radionice Strauss te njihovih suvremenika koji je bio pravi glazbeni „vatromet“ u virtuoznoj izvedbi Bečkih filharmoničara kojima je po šesti puta ravnao talijanski maestro Riccardo Muti (79), nije ni ove godine izostao.

 Za to se je pobrinula austrijska televizija ORF koja je omogućila gledateljima širom svijeta da zahvaljujući posebnom zvučnom sustavu u dvorani bečkog Musikvereina i TV prijenosu uživo u više od 90 zemalja svijeta, nagrade glazbenike virtualnim pljeskom, što se je moglo čuti i vidjeti u izravnom prijenosu iz Beča. Zanimanje za virtualno sudjelovanje iskazalo je više od sedam tisuća ljudi iz cijeloga svijeta i svih kontinenata. Ovogodišnji 81. Bečki novogodišnji koncert, a od danas i „povijesni“, počeo je maršem „Fatinitza“ skladatelja Franza von Suppea (Split 1819.-Beč 1895.), rođenog Splićanina koji je s pet mjeseci doselio u Zadar, gdje je živio do svoje sedamnaeste godine, a kojem je u Zadru 22. listopada 2020., na inicijativu iz Beča, u Zadru otkrivena, s malim zakašnjenjem, spomen ploča povodom 200 - obljetnice njegova rođenja.

Koncert je nastavljen tradicionalnim izvođenjem djela skladatelja iz obitelji Strauss, a uz njih su se na repertoaru ovogodišnjeg koncerta našla i djela Carla Zellera, Karla Millöckera i Karla Komzaka. Nakon prvog djela programa uslijedio je premijerno dugotrajan virtualni pljesak gledatelja iz cijeloga svijeta. Nakon toga je u stanci između prvog i drugog djela koncerta prikazan filmski prilog Felixa Breisacha „Sretan rođendan Gradišće! 1921-2021“ o 100. obljetnici pripadnosti Gradišća, u kojem živi i više desetaka tisuća gradišćanskih Hrvata, Republici Austriji, koja će se obilježavati ove godine. Uoči početka drugog djela koncerta šef Bečkih filharmoničara Daniel Froschauer u ime filharmoničara je odaslao diljem svijeta poruku „nade i optimizma“.

Drugi dio koncerta također je započet djelom Franza von Suppea, njegovom uvertirom iz operete „Pjesnik i seljak“ („Dichter und Bauer“). Na kraju drugog djela programa maestro Riccardo Muti, prema već ustaljenom običaju, poslao je novogodišnji pozdrav „Prosit Neujahr“ i glazbenu poruku nade, prijateljstva, ljubavi i mira svima koji su gledali i slušali uživo prijenos iz Beča poručivši im: „Moramo se nadati da će ova godina biti bolja od prošle“.

Maestro Muti je rekao kako je ovo danas bio „vrlo neuobičajeni koncert“ iz prazne dvorane u Beču, ali da je važno da su filharmoničari čuli „virtualni pljesak upućen im iz cijeloga svijeta“. Političarima je poručio kako je u ovo teško vrijeme važno „više cijeniti i paziti na glazbu“ jer ona je sredstvo „povezivanja i boljeg suživota“ ljudi u svijetu. U znaku tradicije, na kraju koncerta održanog usprkos koroni, ovaj puta nažalost bez frenetičnog ritmičkog pljeskanja publike jer je dvorana bila prazna, izvedeni su neizbježni, diljem svijeta poznati valcer „Na lijepom plavom Dunavu“ Johanna Straussa sina te slavni „Radetzky marš“ njegovog oca, uz frenetičan virtualni aplauz iz cijeloga svijeta. Nakon ovogodišnjeg, zbog korone, povijesnog Novogodišnjeg koncerta Bečke filharmonije, 2022. godine, kako je objavljeno, za ravnateljskim će pultom stajati argentinski dirigent i pijanist židovskog podrijetla Daniel Barenboim.

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar DIXI
DIXI
13:28 02.01.2021.

Redakcijo, je li ta napomena 'židovskog podrijetla' bitna?