Učinit ćemo sve da se proizvođačima adekvatno pomogne, a pri tome će nadoknade biti po tržišnim cijenama, da se matični fondovi što prije obnove, a bolest što prije okonča, kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković na sastanku s predstavnicima Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske i jedinica lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ta je županija od pojave afričke svinjske kuge u Hrvatskoj također proglašena zaraženom zonom iz koje je zabranjeno premještanje svinja u uzgoju i od njih dobivenih proizvoda. Više od mjesec dana otkako je Hrvatski veterinarski institut potvrdio afričku svinjsku kugu na uzorcima organa uginulih svinja iz sva objekta na području Posavskih Podgajaca u općini Drenovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, eutanazirano je već više od 6000 domaćih svinja u toj te Brodsko-posavskoj županiji. Bolest je u međuvremenu registrirana na više od 250 gospodarstava, svinjogojci su očajni, dok analize dosad prikupljenih podataka, kako tvrde u Ministarstvu poljoprivrede, te obrada rezultata laboratorijskih pretraživanja upućuju da je za bolest na području naše zemlje kriv ljudski faktor.
U cilju nadoknade gubitaka nastalih uginućem i/ili usmrćivanjem svinja u zonama ograničenja, predviđena je potpora uzgajivačima svinja od više od 12,5 milijuna eura. Za uginule i/ili usmrćene svinje na objektima u zonama ograničenja može se dobiti naknada od 100 eura za prasad i odojke do 35 kg, 2 eura/kg žive vage tovne svinje te 650 eura po nazimici, krmači i nerastu. Klanje svinja te rasijecanje i prerada mesa svinja s područja pod ograničenjem, sukladno odredbama europskog zakonodavstva, moguće je samo u objektima umanjenjenog rizika od ASK-a. Trenutno je u nas odobreno šest klaonica za rasijecanja i preradu mesa te još dva objekta za preradu. Sukladno trenutačno važećim odredbama, meso i mesni proizvodi dobiveni od svinja iz zona ograničenja moraju se označiti posebnom identifikacijskom oznakom sve do završetka obrade, nakon čega će se moći slobodno plasirati na tržištu EU, tvrde iz ministarstva.
U tijeku je i provedba popisa svih objekata i lokacija, između ostalog smještenim i na području zona ograničenja, a na kojima se drže svinje, s ciljem utvrđivanja točnog stanja i brojnosti. Ako su ispunjeni svi uvjeti, svinjogojske farme moći će se rekategorizirati u višu kategoriju u odnosu na biosigurnost (kategoriju 3. ili 4.) te će se na njima i dalje moći držati svinje. Na neregistriranim objektima moguće je jedino preventivno usmrćivanje svinja. U objektima koji neće ispuniti zahtjeve za rekategorizaciju i zadrže statuse kategorije 0, 1 i 2 - a nisu epidemiološki povezani sa zaraženim objektima i u proteklih 15 dana od dana kliničkog pregleda svinje nisu pokazivale znakove bolesti i nije bilo uginuća - naređuje se klanje svih svinja, u klaonici određenoj od strane Ministarstva poljoprivrede, te njihova prerada, kazali su iz ministarstva. Podsjećaju kako afrička svinjska kuga ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi i drugih vrsta životinja no zbog brzog širenja, visoke otpornosti virusa i mortaliteta najznačajnija je bolest svinjogojskog sektora kojem nanosi značajne ekonomske i gospodarske gubitke. Bolest je prisutna u većini zemalja u našem okruženju. Od 2018. kontinuirano se prijavljuje izbijanje u populaciji divljih svinja u Mađarskoj, a u domaćih i divljih svinja od 2019. u Srbiji te od 21. lipnja 2023. i u BiH. Dugotrajno preživljavanje virusa dokazano je u okolišu, posebice u krvi, izmetu i tkivima, a iznimno dugo zadržava se u proizvodima podrijetlom od mesa svinja kao što su svježe meso ili suhomesnati proizvodi.
VEZANI ČLANCI:
VIDEO: Divlji deponij smeća na kraju Avenije Dubrovnik
Smišljeno uništavanje. Jest ćemo skakavce.