Gradovi Vis, Opatija, Zagreb, Solin, Kaštela, Split, Komiža, Belišće, Pag i Vrlika ulažu najviše novca i truda u demografske mjere kako bi digli natalitet i olakšali život obiteljima s djecom ili se spasili, poput Vrlike ili Komiže, od izumiranja. Suprotno njima Beli Manastir, Benkovac, Vrgorac, Knin, Nin, Vodnjan, Križevci, ali i Metković malo nude obiteljima s djecom. Unatoč tome Metković ima više rođenih nego umrlih.
Za sociološku je analizu Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku od gradova, općina i županija tijekom ožujka i travnja 2018. prvi put prikupilo podatke o demografskim mjerama koje provode. Ti podaci važni su i za koordiniranje demografskih mjera s državne razine, ali i da građani mogu usporediti svoje općine i gradove s drugima i vidjeti koliko se njihovi čelnici trude dići im kvalitetu života. Gradovi i općine dostavili su podatke o naknadi za rođenje djeteta, o sufinanciranju vrtića, školskih udžbenika i prehrane, prijevoza učenika, mjerama stambenog zbrinjavanja, stipendijama učenicima i studentima, sufinanciranju troškova zdravstva...
Sveobuhvatne mjere
Iz prikupljenih podataka (neki gradovi još ih nisu dostavili op. a.) izdvojili smo one koji najviše daju za djecu i mlade te uravnoteženo skrbe za njih od rođenja do studentske dobi. Izdvojili smo i gradove koji od demografskih mjera nude malo ili gotovo ništa. Ako neki grad daje mnogo novca za rođenje djeteta, a nema druge mjere, nije dobar primjer jer nitko neće rađati dijete da bi jednokratno dobio novac ako je u sredini gdje živi vrtić preskup, ako nisu sufinancirani ili besplatni produljeni boravak u školama i prehrana, školski udžbenici, prijevoz, ako nema mjera za stambeno zbrinjavanje i dobre liječničke skrbi. Po naknadi od čak 176.000 kn za rođenje trećeg djeteta Vis s 1700 stanovnika rekorder je u Hrvatskoj. I po drugim mjerama vidi se da je Vis promišljenom demografskom politikom ostvario već sada cilj koji nam je lani iznio gradonačelnik Ivo Radica, da do 2020. žele imati razred djece više. Lani je na Visu rođeno 18-ero djece, dvostruko više nego 2015.
Dok si Zagreb i Split mogu priuštiti da budu izdašniji iako i u njima više ljudi umire nego se rađa, manji gradovi poput Kaštela i Solina ubrajaju se u rijetke koji imaju više rođenih nego umrlih i koji su ne slučajno privlačni za život obiteljima. Primjer grada koji unutar svojih mogućnosti ima sve bitne demografske mjere je i Belišće. Vrlika koja izumire pojačala je ove godine izdvajanja za djecu, nudi besplatan vrtić i školske udžbenike, grade stanove za mlade.
Pitanje je kasni li s mjerama jer je lani u njoj rođeno tek osmero djece. I Komiža je uz druge mjere 2018. pojačala izdvajanja za djecu, a lani je u njoj rođeno desetero djece, najviše u tri protekle godine. S druge strane važno je za sociološku analizu to što Metković, koji osim skromnih naknada za rođenje djece i sufinanciranje troškova života obitelji s četvero i više djece, ne nudi druge mjere, a ima više rođenih nego umrlih. Ipak, i u njemu je lani rođeno 14-ero djece manje nego 2016., kad ih je bilo 183.
Jedan od loših primjera koji nude mrvice obiteljima jest Knin! Apsurdno je demografskom mjerom nazivati to da samohrani roditelj jednog djeteta plaća 330 kuna vrtić, i to ako zarađuje 2000 kn, a ista je cijena i za roditelje troje djece ako im prihod po članu obitelji ne prelazi 1000 kuna. Što će im ostati za život? Nema u Kninu, u kojem je lani broj rođenih pao ispod 100, ni za sirotinju besplatnog vrtića, ni udžbenika, ni suvislih mjera i ne čudi što se posljednjih godina iz njega iselila trećina stanovnika.
Logoped u vrtiću
S druge strane Rab, možda i više od Paga, zaslužuje biti uvršten među deset gradova koji puno ulažu u kvalitetu života obitelji i amortiziraju nedostatke života na otoku.
Rab za građane sufinancira zdravstvenu skrb iznad standarda HZZO-a, za djecu plaća i dolazak radnog terapeuta i fizioterapeuta u vrtić, logopeda u školi, udžbenici su besplatni, produljeni boravak je do 4. razreda OŠ, financijski štite ugroženu djecu, pojačana su izdvajanja za rođenje djeteta. Za razliku od gradova poput Biograda na Moru, Krka, Makarske... koji nemaju problema s natalitetom, ni sa standardom građana i koji mogu imati solidne demografske mjere, ne i najizdašnije, ostali moraju nuditi više i zahvatiti širi krug građana.
Konferencija Hrvatska kakvu trebamo: Panel-diskusija o demografiji
Sve te mjere gdje ih ima su divne i krasne, no ljudi trebaju dobar posao i sve bi bilo rješeno... Kada ljudi odu u Njemačku i Irsku, tamo uredno plaćaju vrtić 600 odnosno 1000 € i nikom ništa. Rade od jutra do mraka, često 2 ili 3 posla... Nije rješenje sve dati besplatno, rješenje je postaviti državu i društvo na zdrave noge dati ljudima neku budućnost. A to se sigurno neće postići zatvorenim krugom sve većih nameta i zapošljavanja u javnim službama...