Predsjednik Zajednice tehničke kulture iz Nove Gradiške Slavko Podgornjak (69) iz hobija se već više od pola stoljeća bavi brodomaketarstvom. Prvi brod napravio je još kada mu je bilo 18 godina. Svoje brodove, od kojih su neki dulji od metra, a drugi mogu stati u dlan, izrađuje gledajući u slike i nacrte, s velikom preciznošću, upornošću i strpljenjem.
Zbog njihova lijepog i atraktivnog izgleda, mnogi ih nazivaju pravim malim remek-djelima.
– Kada me pitaju kako to da sam ja kao kontinentalac toliko fasciniran brodovima, odgovaram da sam ja žabar jadranske orijentacije. Ruke mi se, srećom, još ne tresu, pa uz pomoć naočala i danas nešto napravim. Riječ je o poslu koji odlično smiruje živce – kaže Podgornjak, koji je dosad napravio više od 30 brodova.
U Slavkovoj kolekciji nalaze se različita plovila, od starih jedrenjaka do modernih jahti. Mnogi od njih su poznati, primjerice Andrea Doria, Viktoria, Santa Maria, Nava, Bounty... Najveći među njima je školski brod Jadran, dugačak 120 cm i rađen u mjerilu 1:50, na koji je autor osobito ponosan.
Na tom je brodu proveo nekoliko dana i najprije uz pomoć stotinjak crno-bijelih fotografija koje je sam uslikao načinio nacrt. Za to je izdvojio čak godinu i pol dana, a još toliko trebalo mu je da ga napravi. Njegova maketa Jadrana i danas važi za jednu od najboljih.
– Brod je veličanstvena skulptura, savršen pravilno-nepravilan oblik. Njegove su linije nešto fantastično. Mora biti stabilan, hidrodinamičan, siguran za plovidbu – ističe Novogradiščanin kojeg nazivaju najboljim brodomaketarom od Zagreba do Beograda. Dosta alata nema se nigdje za kupiti, nego ga konstruktor mora napraviti sam. Podgornjak je nekada u specijaliziranim časopisima pisao o tome kako se prave brodovi i odgovarao na pisma čitatelja koje je to zanimalo.
Prema njegovim riječima, za pravljenje takvoga broda valja poznavati strane jezike jer je vrlo malo literature na hrvatskom. Treba znati čitati nacrte, obrađivati drvo i metal te biti upućen u boje, lakove, ljepila, užariju, ušivanje...
– Sve je to vrlo zahtjevno, pa se mladi danas nerado ili gotovo nikako ne odlučuju za bavljenje ovim hobijem – zaključio je Slavko.