Nikad u Hrvatskoj nismo imali manje sklopljenih vjerskih brakova, a nikad više onih pred matičarom kao lani. Iako je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju zamjetan trend rasta građanskih brakova te se 2019. prvi put dogodilo da je udio građanskih brakova (50,12%) za dlaku pretekao vjerske, malo tko je očekivao ovakav pad vjerskih brakova kao u 2020.
Nastavio se trend
Od ukupno sklopljena 15.163 braka u Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva uprave, lani je njih 8666 (57,15%) bilo građanskih, a vjerskih 6497 (42,84%). Jedino je Dalmatincima sudbonosno “da” i lani bilo draže izgovoriti pred svećenikom nego pred matičarem jer je samo u Splitsko–dalmatinskoj županiji bilo više sklopljenih vjerskih brakova – njih 939 naspram 918 pred matičarem.
>> VIDEO Navala na psihijatre: Mladi gube ambicije, djeca imaju noćne more
Koliko je padu vjerskih brakova kumovala pandemija jer uz njih ide veća ceremonija i slavlje s više uzvanika, a koliko je porast građanskih brakova posljedica trenda među mladima koji više ne hrle u vjerske brakove znajući da u zemlji u kojoj se raspada svaki treći brak nakon onog pred oltarom drugog više nema, odnosno teško ga je poništiti? Sociolog religije Ivica Maštruko ističe da pad broja vjerskih brakova nije ništa neuobičajeno, štoviše bio je očekivan.
– Na pad broja vjerskih brakova, a porast građanskih utječe i sve veći broj razvoda. Također, današnja nesigurnost življenja, posla, sve veća nesigurnost u zajedništvu života muškarca i žene i u pogledu onoga što će se događati u njihovoj budućnosti utječe na mlade da racionalno razmišljaju jer im je u slučaju vjerskog braka rastava puno kompliciranija i nastoji se onemogućiti. Te stvarnosti su svjesne i vjerske zajednice pa nastoje ublažiti postupak crkvenog poništenja braka. Naravno da je i korona utjecala na manji broj vjerskih brakova čije sklapanje u crkvi vuče za sobom i veće ceremonije i okupljanja, veću prisutnost rodbine i prijatelja – govori Maštruko, dodajući da je u padu i broj praktičnih vjernika.
A to što je unatoč pandemijskoj godini jedino u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo više crkvenih brakova, tumači time da u južnoj Dalmaciji vjerski brak ima veći manifestacijski značaj. Tradicijski razlozi su, kaže, osobito izraženi u Dalmatinskoj zagori i povlače za sobom gotovo moralnu obvezu sklapanja braka u crkvi s većim brojem uzvanika. Ta praksa bila je prisutna i u Slavoniji koja je do lani prednjačila po broju crkvenih brakova, no iz Slavonije se iselio i najveći broj mladih pa je pitanje koliko sada mladih u Slavoniji uopće ima za bilo kakve brakove.
>> VIDEO Vatreni čiji su brakovi završili razvodom
Ukupno manje brakova
Frane Staničić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta koji, među ostalim, predaje i kolegij “Religija, pravo i društvo “ komentira: – Građanski brak za mlade je na neki način probni brak, svjesni su da je crkveni nerazrješiv, odnosno puno ga je teže poništiti nego se razvesti, pa ako im dobro ide građanski brak, uvijek se mogu vjenčati u crkvi. Ove godine je pandemija kumovala oštrom padu vjerskih brakova, osobito u ruralnim sredinama jer crkvena vjenčanja podrazumijevaju velik broj ljudi i velika slavlja, a to nije bilo moguće pa su se mladi vjerojatno zato više vjenčavali pred matičarem, a naknadno će imati proslave i crkveno vjenčanje – zaključuje Staničić.
Inače, 2020. godina ostat će zabilježena i po općenito najmanjem broju sklopljenih brakova jer dosad se u prosjeku godišnje u Hrvatskoj sklapalo oko 19-20 tisuća brakova.
podsjećamo da se ipak radi o PLAN-demiji!