Vještak za biološke tragove te svjedokinja koja je u vrijeme događaja imala 13 godina, svjedočili su u nastavku suđenja Tomislavu Viktoru Basi na zagrebačkom Županijskom sudu. On je optužen da je pomalo davne 1999. sudjelovao u ubojstvu kontroverznog bankara Ibrahima Dedića.
To ubojstvo godinama je bilo nerazriješeno, a 21 godinu kasnije Basa je bio uhićen te prvo osumnjičen, a zatim i optužen za Dedićevo ubojstvo. Jedan od tragova koji ga povezuju s tom likvidacijom, barem prema optužnici, upravo je trag krvi koji je nađen na mjestu likvidacije. Kako je trag krvi kasnije povezan s Basom za širu je javnost nepoznanica, jer policija svojedobno, nakon Basina uhićenja, o tome nije htjela detaljnije govoriti. Stoga ne čudi da je pitanje DNK bilo jako važno za obranu koja je o tome ispitivala Maraka Krešimira Abramovića, vještaka za biološke tragove.
On je u potpunosti ostao kod svog ranijeg nalaza i mišljenja, a odgovarajući na pitanja stranaka u postupku, pojašnjavao je kako je to vještačenje napravio. Upitan je li izrađivao tablice DNK profila u konkretnom slučaju, vještak je kazao da nije te je pojasnio da se tablice DNK profila ne izrađuju, a bi potom je pojasnio i zašto.
– Radi se o instrumentalnoj metodi, odnosno o vrlo preciznom mjerenju fragmenata umnoženih molekula DNA čija je svrha identifikacija tragova, odnosno počinitelja kaznenih djela općenito. Rezultat svake uspješne DNK analize je tzv. ispis DNK profila ili tzv. elektroferogram koji predstavlja jedinstvenu numeričku kombinaciju. Riječ je o kratko ponavljajućim sljedovima koji su individualni i specifični, imaju visoku moć diskriminacije i kao takvi se koriste kao primarni identifikator u dokaznom postupku. Samo provođenje DNK analize ili molekularno genetske analize automatizirani je proces u kojem vještak nema nikakav utjecaj – pojasnio je vještak kako je nastao njegov nalaz.
Obranu je zanimalo i može li se DNK analizom zaključiti kada je koji trag nastao.
– Do danas ne postoji pouzdana metoda utvrđivanja starosti traga krvi – odgovorio je vještak.
Osim njega, iskazivala je i Andrea R. koja je te srpanjske noći 1999. bila ispred zgrade te je vidjela Dedića kako ulazi u nju.
– Te je večeri bio moj 13. rođendan i s prijateljicom sam sjedila pred zgradom. Vidjela sam Dedića kako dolazi iz smjera gdje je parkirao automobil. Kod banke se pozdravio s jednom gospođom. On je ušao u zgradu, a odmah iza njega je iz prolaza je dotrčao jedan čovjek. Došao je do ulaza u zgradu preko prilaza za invalidska vrata. Otvorio je vrata i počeo pucati. Prijateljica i ja smo tada pobjegle i sakrile se. Taj koji je pucao bio je odjeven u crno. Imao je fantomku, pucao je izvana, a ja sam čula više pucnjeva. Nisam vidjela da je prije Dedića netko ušao u zgradu – kazala je svjedokinja.
Basa je zbog Dedićeva ubojstva uhićen u siječnju 2020., 21 godinu nakon što je ubojstvo počinjeno. Tereti ga se da je s još jednom nepoznatom osobom ubio Dedića 3. srpnja 1999. Oko 22.30 sačekali su ga pred zgradom u Ivekovićevoj, gdje je kontroverzni bankar živio. U njega su ispalili 20 hitaca iz automatskog pištolja i iz pištolja. Zadobivene ozljede za Dedića su bile smrtonosne, dok su napadači pobjegli u vozilu koje su pokušali zapaliti. No jedan od počinitelja i sam je bio ranjen pa su na poprištu ostali tragovi krvi. DNK iz te krvi odgovara, tvrdi se u optužnici, Basinu DNK i za tužiteljstvo je to jedan od ključnih dokaza.
Priča oko likvidacije Dedića više je nego zanimljiva i prekrivena popriličnim brojem nepoznanica. Naime, još uvijek nije poznato kako je policija došla do Base. Tvrdili su da su znali 10 godina da je on počinitelj, no da ga nisu mogli uhititi jer nije dolazio u Hrvatsku, što su demantirali njegovi poznanici. Basa, uz hrvatsko, ima i državljanstva Nizozemske i Švicarske, a prema policiji uhićen je čim je krajem siječnja 2020. stupio u Hrvatsku. No iz njemu bliskih izvora i to je demantirano uz tvrdnju da se sam javio policiji jer je dobio poziv za obavijesni razgovor. Nadalje, nejasno je s čime je prije njegova uhićenja policija komparirala njegov DNK, jer navodno nije bio zaveden u policijskim bazama. Zna se samo da je nakon Dedićeva ubojstva na poprištu ostalo dosta tragova krvi, a tragova krvi bilo je i u automobilu kojim su počinitelji pobjegli. Iz tih tragova krvi izvučen je DNK koji je policiju, kako tvrde, 21 godinu nakon likvidacije odveo do Base. Basa je bio pripadnik HV-a, odnosno 81. virovitičke gardijske bojne Kumovi, iz koje je kasnije prešao u Gromove, drugu gardijsku brigadu. BMW u kojem su počinitelji pobjegli nakon ubojstva bio je registriran na MORH, a ukraden je prije ubojstva. Počinitelji su ga pokušali zapaliti, no to im nije najbolje pošlo za rukom. Nejasan je i motiv Dedićeve likvidacije, kao i to je li riječ o naručenom ubojstvu te ako jest, tko je naručio ubojstvo kontroverznog bankara.
Optužnica protiv Base podignuta je u lipnju 2020., a njegova obrana osporava DNK vještačenje i nađeni trag krvi, što su problematizirali i tijekom optužnog vijeća. No prigovori su im odbijeni, a suđenje Basi je počelo u travnju ove godine i to nakon što je vještačenjem ustanovljeno da je on raspravi sposoban. On ima dosta zdravstvenih problema, na jednoj od prošlih raspravi mu je bilo pozlilo, a i prije zadnje rasprave je vještačen kako bi se ustanovilo je li raspravno sposoban.