Tri bivša ministra i potpredsjednik Vlade: Visoki kazneni sud odbio im žalbe, svi dokazi protiv njih su zakoniti

Četvorica bivših ministara Andreja Plenkovića – Darko Horvat, Josip Aladrović, Tomislav Tolušić i Boris Milošević, koji je bio potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a, optuženi u aferi Po babi i stričevima. USKOK ih je optužio prije dvije godine, a sada je Visoki kazneni sud (VKS) odbio žalbe te potvrdio odluku optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, koje je smatralo da su dokazi prikupljeni tijekom istrage u aferi Po babi i stričevima zakoniti. Inače, optužno vijeće u veljači 2023. kazalo je da su dokazi zakoniti. Obrane su se nakon toga žalile, a VKS je u prosincu lani prihvatio tu žalbu tražeći da optužno vijeće za svaki od 310 dokaza objasni zašto je zakonit.

Tom odlukom VKS-a izbjeglo se da optužnica protiv četvorice bivših ministra postane pravomoćna prije parlamentarnih izbora u travnju. A sada je VKS ustanovio, valjda zadovoljan detaljno obrazloženom zakonitošću svakog od 310 dokaza, da su ti dokazi zakoniti pa je žalbe njihovih obrana odbacio kao neosnovane. VKS je pojasnio i zašto je žalbe odbio. – Prvostupanjski sud, suprotno žalbenim navodima okrivljenika, u obrazloženju rješenja iznio je jasne, dostatne i valjane razloge o tome zašto u konkretnom slučaju ne nalazi da su osnovani prijedlozi za izdvajanje predmetnih dokaza kao nezakonitih dokaza.

Zbog navedenog nisu u pravu okrivljeni Darko Horvat, okrivljeni Tomislav Tolušić i Josip Aladrović kada tvrde da im je povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo na pravično suđenje čiji je element pravo na obrazloženu sudsku odluku, što da je dovelo do arbitrarnosti rješenja i onemogućavanja efikasnog korištenja žalbe. Po ocjeni drugostupanjskog suda, nisu osnovani niti žalbeni navodi okrivljenog Horvata kojima se osporava zakonitost zapisnika o ispitivanju svjedoka tijekom istrage, a bez nazočnosti obrane. U stadiju istrage dominira tzv. inkvizicijsko načelo, što znači da je provođenje istrage povjereno državnom odvjetniku kao samostalnom i neovisnom pravosudnom tijelu te u tom stadiju ne postoji obveza obavještavanja i pozivanja okrivljenika i branitelja o provođenju dokaznih radnji ispitivanja svjedoka, pogotovo što se radi o svjedocima čije je ispitivanje predložio državni odvjetnik.

POVEZANI ČLANCI:

Međutim, okrivljenicima će u fazi rasprave pred sudom u kontradiktornom postupku, ako optužnica bude potvrđena, biti omogućeno da ostvare svoje konfrontacijsko pravo uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja, što znači da imaju pravo ispitati svjedoke optužbe te zahtijevati nazočnost ispitivanju svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe. Nije osnovan ni daljnji žalbeni navod okrivljenog Horvata kako zamjenik općinskog državnog odvjetnika Vedran Liebel nije bio ovlašten podići optužnicu u konkretnom predmetu jer nema ovlasti zamjenika ravnatelja USKOK-a, već je rješenjem Glavne državne odvjetnice privremeno upućen na rad u USKOK.

Naime, zakonodavac je, očito polazeći od specifičnosti unutar državnoodvjetničke organizacije, predvidio mogućnost upućivanja na rad u USKOK državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, neovisno o tome radi li se o osobama koje dolaze s općinske ili županijske nadležnosti. Budući da se radi o upućivanju na rad koje je ipak privremenog karaktera, nije kao uvjet za mogućnost privremenog upućivanja (u ograničenom trajanju) postavio godine radnog iskustva, kako je to propisano za raspoređivanje na rad u USKOK-u. Također, okrivljeni Horava osporava i zakonitost dokaza pribavljenih u sklopu istrage USKOK-a u predmetu protiv okrivljene Josipe Rimac i drugih zato što u tom predmetu nije imao nikakvu procesnu ulogu pa nije mogao iskoristiti prava koja imaju okrivljenici, što čini postupak protiv njega nepravičnim.

Svi žalitelji tvrde da se radi o zloporabi procesnih ovlaštenja USKOK-a. Okrivljeni Damir Juzbašić ističe da obrana nije mogla u tome postupku osporavati naloge za pretragu i rezultate posebnih dokaznih radnji, zbog čega je došlo do povrede načela jednakosti oružja Međutim, suprotno takvim žalbenim navodima, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske smatra kako je prvostupanjski sud ispravno utvrdio da okrivljenici nisu istaknuli konkretne okolnosti koje bi ukazivale na nezakonitost pojedinog od tih dokaza, a sama okolnost što su dokazi pribavljeni u sklopu istrage drugog predmeta "preneseni" u ovaj predmet nema za posljedicu nezakonitost tih dokaza, niti su isti rezultat zloporabe procesnih ovlaštenja.

Okrivljeni Juzbašić nadalje ističe da je prvostupanjski sud propustio razmotriti zahtjev za pretragu i nalog za pretragu doma Ane Mandac te dati relevantne i dostatne razloge je li predmetna pretraga bila zakonita ili ne te da u ovaj postupak nisu preneseni nalozi na temelju kojih su ti dokazi pribavljeni, zbog čega da je obrana ostala uskraćena za stvarnu mogućnost provjere zakonitosti njihova pribavljanja i posljedično osporavanja. S tim u vezi, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske napominje da okrivljeni Juzbašić zanemaruje kako obrana ni u odgovoru na optužnicu ni na sjednici optužnog vijeća nije prigovarala zakonitosti naloga o pretrazi u drugom predmetu niti su predlagali pribavljanje naloga za pretragu radi vršenja uvida u spis pa prvostupanjski sud o takvom prigovoru, koji je prvi put iznesen u žalbi, nije mogao ni odlučivati pobijanim rješenjem niti to može drugostupanjski sud ovom odlukom.

POVEZANI ČLANCI:

Naravno, isto ne sprečava obranu da takav prigovor, koji će biti konkretiziran i obrazložen, iznesu u nastavku postupka pred optužnim vijećem – naveo je VKS u obrazloženju. U tom je predmetu, osim četvorice bivših Plenkovićevih ministra, optužen još i Damir Juzbašić, gradonačelnik Županje, bivši HDZ-ovac, koji je na zadnje lokalne izbore izašao kao nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret. Kada je afera počela, bilo je optuženo osam osoba. No na sjednici optužnog vijeća krajem prosinca 2022. troje ih je priznalo krivnju te se nagodilo s USKOK-om.

Riječ je o Ani Mandac, Katici Mišković i Velimiru Žunecu. Ana Mandac, koja je bila desna ruka bivšeg ministra Darka Horvata, osuđena je na 11 mjeseci zatvora, no zatvorska kazna joj je zamijenjena radom za opće dobro. Katica Mišković, ravnateljica uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, uvjetno je osuđena na devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine. Uvjetnu kaznu, malo višu, dobio je i Velimir Žunec, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja  i fondova Europske unije, koji je osuđen na 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine.

>> FOTOGALERIJA Prije 17 godina Hrvatsku je potresao strašan zločin: Ubio peteročlanu obitelj među njima i bebu od dva mjeseca