Plenković prvi put otkrio: Očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto

Vlada na današnjoj sjednici donijela je Nacionalni program reformi za 2020. i Program konvergencije za 2020. i 2021. godinu. Unutar programa konvergencije projicira se pad BDP-a od 9,4 posto, dok bi u 2021. trebao uslijediti oporavak po stopi od 6,1 posto.

– Održan je sastanak Europskog vijeća, a glavna tema bila je borba protiv koronavirusa. Naš dosadašnji angažman polučio je odlične rezultate i ovo je veliko ohrabrenje i potvrda da su mjere urodile plodom. Imamo krizu, mogla se dogoditi prava drama, no ona se nije dogodila. Bili smo pravodobni, odlučni i brzi. Pratili smo zbivanja i napravili ono što odgovorna Vlada mora učiniti. Takvu poruku prenio sam i europskim kolegama – kazao je u uvodu premijer Andrej Plenković.

Naveo je i kako se na sastanku govorilo i o turizmu.

– Želimo da među zemljama koje se jednako učinkovito bore protiv virusa, dođe do komunikacije. Nama je cilj otvaranje granica na razini EU. Ako istu sliku imaju Mađarska, Slovačka, Češka, Njemačka, razgovarat ćemo o rješenjima i otvaranju granica – kazao je te se osvrnuo na Praznik rada i operaciju Bljesak.

– Sutra je 1. svibanj, Praznik rada. To je praznik, ali i 25. obljetnica operacije Bljesak i odat ćemo počast. Poslat ćemo važan signal koji naša Vlada daje kroz cijeli mandat o hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima i onima koji su za Hrvatsku dali najviše. Obljetnica će biti u posebnim okolnostima zbog epidemije – poručio je. 

Najavio je pad BDP-a od 9,4 posto na razini 2020. godine.

– To su naše interne procjene temeljem aktivnosti koje su se morale dogoditi. U vremenu pred nama morat ćemo se vratiti na one tračnice na kojima smo vozili prije pandemije – rekao je Plenković.

Dodao je kako četvrti po redu Nacionalni program reformi ima 10 reformskih prioriteta te 25 mjera.

– Tri su cilja – održivi gospodarski rast i razvoj, usklađivanje obrazovanja sa sustavom rada i održive financije. U novim okolnostima ovaj će Program biti i dio kontinuiteta, ali i dio rada u novim okolnostima i na europskoj razini. Bit će to temelj za gospodarsku obnovu zemlje – rekao je premijer.

Ministar Zdravko Marić potom je predstavio mjere Nacionalnog programa reformi.

– Iz 2019. godine finaliziramo program u smislu izvršenja. Imat ćemo 25 mjera ekonomske politike. Važna je provedba i implementacija. Program konvergencije ima tri ključna područja – Međunarodno okruženje i Covid, pogled na Hrvatsku i makroekonomske projekcije i fiskalne projekcije – kazao je Marić te dodao: – Vjerojatno je da će ova kriza biti teža od one 2008. godine. Sve zemlje osjetit će posljedice, ali izgledan je snažan inicijalni oporavak. Izgledno je da se većina zemalja odvojila od idealnog oblika slova V, oblika krivulje recesije s minimalnim gubitkom autputa.

Naglasio je kako Hrvatska ovu krizu dočekuje mnogo spremnija.

– Za razinu cijele 2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto. Iduće godine procjena rasta BDP-a je 6,1 posto. Sve izuzev državne potrošnje ove će godine padati. Očekujemo i pad uvoza roba i usluga. Povećana su izdavanja za zdravstveni sustav, a uveli smo i mjere za pomoć poduzetnicima – rekao je te dodao da se očekuje da će se Hrvatska vratiti u zonu deflacije.

– Pad potrošačkih cijena bit će za 0,3 posto, a očekujemo pad zaposlenosti od 3,3 posto – kazao je.

Očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka prouzročenog pandemijom koronavirusa.

U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu.

Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.

Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.

Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.

Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.

Vlada je usvojila Akcijski plan administrativnog rasterećenja gospodarstva za ovu godinu. Ministar gospodarstva Darko Horvat predstavio je taj četvrti plan rasterećenja.

– Do sada je provedeno 387 mjera s ostvarenim financijskim rasterećenjem od 2,2 milijarde kuna. Ovim planom gospodarstvo se dodatno rasterećuje za 686,6 milijuna kuna – rekao je. 

Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je, kad je riječ o situaciji s koronavirusom, kako je od 34.476 testiranih trenutačno ukupno 2062 slučajeva.

– U odnosu na prošli tjedan imamo smanjenje od 1,08 posto – rekao je.

Ministar Davor Božinović obratio se u vezi s popuštanjem mjera.

– Sve zastupnice Civilne zaštite uključile su se u provođenje mjera, ponajviše u smislu provjeravanja mjera – rekao je Božinović. Poručio je da je bilo nepravilnosti, no da su se one u razgovoru otklanjale.