Vlada jednoglasno usvojila Konvenciju. Plenković: Nema skrivenih namjera

Vlada je danas sa sjednice u Hrvatski sabor uputila prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija, zajedno s interpretativnom izjavom.

Kako je na sjednici navela ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, u izjavi će biti navedeno da Hrvatska smatra da je cilj Konvencije zaštita od svih oblika nasilja te sprječavanje nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, da je ona u skladu s Ustavom RH, posebno s odredbama o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te da ne sadržava obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni redefiniranja ustavne definicije braka kao zajednice muškarca i žene.

Premijer Andrej Plenković uvodno je na početku sjednice Vlade rekao da je konvencija izazvala velik interes javnosti, pa donekle i prijepore, angažirala brojne udruge da manifestiraju svoje stavove, neke u prilog, a neke protiv... Napomenuo je da je konvencija prihvaćena u Vijeću Europe, koja se temelji na četiri ključna stupa - sloboda, demokracija, ljudska prava i vladavina prava.

- I to treba imati na umu kada se sagledava konvencijski sustav Vijeća Europe - rekao je Plenković.

Dodao je da se konvencija bavi groznim društvenim fenomenom koji je paneuropski problem, problem svih europskih država, a to je nasilje nad ženama i nasilje u obitelji.

- Govorim o politici kontinuiteta ranijih Vlada, pa i svih važnijih relevantnih političkih opcija u ovoj zemlji. Za HDZ-ove vlade počeo je rad na ovoj konvenciji, u njemu su sudjelovali hrvatski stručnjaci - rekao je Plenković. U vrijeme SDP-ove vlade ta je konvencija potpisana, u siječnju 2013., dodao je. Stupila je na snagu 2014. i od tada je na snazi za one države koje su je potpisale.

- SDP-ova je Vlada imala pune tri godine da predloži Saboru ratifikaciju. Oni to nisu napravili, a danas su među najagilnijima koji zagovaraju ratifikaciju i politički pritišću Vladu. Želim biti sasvim jasan. Slanje u proceduru nije plod pritiska oporbe ni civilnog društva, inicijative koalicijskih partnera... Slanje je čvrsta, jasna, nedvosmislena politička volja moje Vlade da ratificiramo dokument temeljem našeg izbornog programa, programa Vlade i čvrstog uvjerenja da će ratificiranje osnažiti i pravni, i institucionalni, i financijski okvir rješavanja problema koji se zove nasilje nad ženama i nasilje nad obitelji. I to je ključ i bit, ni manje ni više od toga - rekao je Plenković. Dodao je da priče o financijskim obvezama od milijardu kuna nisu točne.

Plenković je kratko iznio podatke o ubojstvima i nasilju nad ženama i u obitelji u Hrvatskoj.

- To je bit i problem, to je fenomen kojim se moramo baviti i kao Vlada i kao stranka, i zbog toga ova konvencija treba biti potvrđena u Saboru i mora ojačati naše nacionalne mehanizme za suzbijanje ovog negativnog fenomena - rekao je Plenković.

"Nema skrivenih namjera"

Napomenuo je da Vlada uvažava i respektira zabrinutost određenih skupina u društvu oko rodne ideologije, zbog čega daje interpretativnu izjavu u članku 4.

- Uvažavajući pluralizam i osjetljivosti dijela društva na ovu temu, usvojit ćemo danas u članku 4. tri poruke koje su važne da ova konvencija ne sadrži ono što u njoj po našem dubokom uvjerenju nije - rekao je Plenković. U prvoj rečenici izjave jasno se kaže što je bit konvencije, u drugoj će jasno kazati da Hrvatska smatra da odredbe konvencije ne sadrže obvezu rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni promjenu ustavne definicije braka.

- To je vrlo bitno i važno i to ne donosimo na slijepo, već nakon vrlo detaljnih i preciznih konzultacija s pravnim stručnjacima gdje smo došli do zaključka da u njihovim analizama nema pravnih učinaka kakve možemo čuti u raspravi u javnosti. Nema pravne obveze za priznanje trećeg ili neutralnog spola, pravne obveze za redefiniciju braka, nema pravne obveze za uvođenje u nastavne programe sadržaja za koje možda smatramo da nisu u skladu s našim vrijednostima, i razjašnjavamo na taj način dileme onih koji imaju rezerve - rekao je Plenković.

- Nema skrivenih namjera, nego ima želje da se i ovim instrumentom riješi problem koji postoji u društvu i oko kojega ja kao predsjednik Vlade i HDZ-a ne želim da na njega pravo polaže samo jedan dio političkog spektra. To je problem cijelog društva i svako od nas ima zadaću dati doprinos da se to rješava - poručio je premijer.

Ministrica Nada Murganić ponovila je kako u izjavi stoji da ne postoji obveza uvođenja rodne ideologije u obrazovanje. Rekla je da se Hrvatska obvezuje da će se širiti skloništa gdje će se žrtve moći skloniti od nasilnika. Kao važan pomak istaknula je pravednije kažnjavanje počinitelja.

Murganić je rekla da se rod temelji na dva spola te da se u Konvenciji pojašnjava da postoje društveno oblikovane uloge koje određeno društvo smatra primjerenim.

- Dakle, temelji se na dva spola, na muškom i na ženskom - rekla je Murganić.

Konvencija od država stranaka ne zahtijeva ikakve materijalne obveze u pogledu pravnog statusa trećeg spola, ali je nužno izbjegavati bilo kakvu diskriminaciju na temelju rodnog ili spolnog identiteta, dodala je.

- Isto tako, Konvencija ne upućuje na zakonsko priznavanje istospolnih brakova - rekla je Murganić.

Plenković je potom pozvao sve ministrice da daju svoje mišljenje o Konvenciji, ističući da njegova Vlada ima dosad najviše ministrica.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić rekla je da potvrđivanjem Konvencije potvrđujemo i načela sprečavanja nasilja nad ženama i djecom kao bitnog načela našeg društva.

- Sigurno je da posebna vrijednost Konvencije jest i sprečavanje i definiranje instrumenata za sprečavanje nasilja u obitelji. Obitelj je temeljna ćelija društva i ne može skladno funkcionirati u slučajevima kada se u njoj dešava nasilje, a znamo da takve pojave postoje - rekla je Dalić. Usvajanje konvencije je još jedan doprinos određenju društva prema jednakosti muškaraca i žena, dodala je.

- Sasvim jasno vidimo u društvenoj raspravi da postoje skupine u društvu koje su zabrinute zbog mogućih posljedica primjene Konvencije. Mislim da detaljno i jasno razumijevanje i čitanje Konvencija potvrđuje da razloga za te strahove objektivno nema, ali za one koji imaju dvojbe mislim da ova interpretativna izjava vrlo jasno pojašnjava i kazuje što su ciljevi Konvencije - rekla je Dalić, zaključujući da je potvrđivanje konvencije korak u pravom smjeru.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je da definicija roda u našem zakonodavstvu postoji već deset godina te da ni u jednom dijelu dosad nije ugrozio odredbe Ustava, a neće ni u budućnosti.

- Važno je da se potvrdi Konvencija i da time zaista potpomognemo punoj ravnopravnosti žena i muškaraca, ali i obitelji - rekla je Pejčinović Burić.

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak rekla je da je moramo imati povjerenje u Vladu i institucije da će implementacija biti takva da je cilj zaštita žene, djeca i slabijih, a ne drugih stvari koje se sada u javnosti stavljaju u prvi plan. Ministrica kulture Nina Obuljen također je pozdravila odluku o potvrđivanju Konvencije. I ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac istaknula je da sve što je upitno kada govorimo o rodnoj ideologiji imamo sadržano u hrvatskim zakonima.

Ministar obrane Damir Krstičević rekao je kako daje punu potporu Konvenciji s interpretativnom izjavom.

- Za mene je vrlo važna sigurnost, borba protiv svih oblika nasilja u društvu, sprečavanje nasilja nad ženama, obiteljskog nasilja, i mislim da je društvo jako onoliko koliko brine o najslabijima i najugroženijima. I evo, puna potpora - rekao je Krstičević.

I ostali ministri podržali su Konvenciju. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković napomenuo je da osim normativnog okvira trebamo stvarati i atmosferu o nepoželjnosti nasilja.

Prihvaćen je Nacrt prijedloga zakona o tržištu kapitala kojeg je predstavio ministar financija Zdravko Marić te je zahvalio svima koji su radili na njemu. 

Vlada je jednoglasno prihvatila nacrt prijedloga zakona o audiovizualnim djelatnostima, nacrt prijedloga zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga, nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Središnjem registru osiguranika te nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima.

Ministar Božinović govorio je o izvješću o realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2017. godini te prijedlogu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2018. godini.

- Dodani su novi subjekti, njihove obveze i pooštrene mjere u provođenju programa aktivnosti. Uključeno je više službi a to je na tragu onoga što smo najavili. Striktno će se gledati donošenje planova. Svi izvršitelji će imati obvezu dostaviti izvješća do 10. lipnja. Sredstva su već predviđena u državnom proračunu, rekao je Davor Božinović.

Predsjednik Vlade napomenuo je kako je obitelj Orlić useljena u državni stan u Petrinji.

Plenković dobio potporu u HDZ-u

Potpisnice Konvencije trebaju osigurati provedbu mjera za zaštitu prava žrtava, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što su spol, rod, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnim manjinama, imovinsko stanje, rođenje, seksualna orijentacija, rodni identitet, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, bračno stanje, migrantski, izbjeglički ili drugi status.

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u utorak je dobio potporu većine članova Predsjedništva HDZ-a, a u srijedu i potporu partnera u vladajućoj većini za ratifikaciju Konvencije koja je izazvala mnoge reakcije u javnosti i kojoj se protive Katolička crkva i mnoge udruge jer smatraju da se njome uvodi "rodna ideologija".

Za subotu je najavljen i prosvjed protivnika ratifikacije Konvencije koju je Vijeće Europe prihvatilo 11. svibnja 2011. u Istanbulu, po kojem je i dobila ime, a dosad su je ratificirale 24 države od 47 članica Vijeća Europe, među kojima je 14 članica Europske unije.

Zakon o tržištu kapitala

Na dnevnom redu sjednice Vlade je i prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima kojim se preciznije definira način izbora i ovlasti članova tijela Hrvatskog audiovizualnog centra, među kojima i Hrvatskog audiovizualnog vijeća koji donose odluku o raspodjeli novca za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva.

Druga točka dnevnog reda je Nacrt prijedloga zakona o tržištu kapitala, o čijoj je važnosti Plenković također uvodno govorio.

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade također se osvrnuo na poplave rekavši da je ukupni angažman cijelog sustava podignut na najvišu razinu te da su novom vrstom barijera mnoge prepreke ojačane i tako spriječene veće štete.

- Zahvaljujem svima koji su dan i noć i uz naše sugrađane tamo gdje su velike kiše i topljenje snijega izazvali visoke vodostaje - rekao je Plenković.