Vladine mjere za pomoć blokiranima najviše su pogodovale malobrojnim velikim dužnicima, čiji je prosječan iznos duga – 15 milijuna kuna. Ukupna vrijednost ovrha smanjena je gotovo 60 posto, što je statistički uspjeh; nemamo više 43 milijarde kuna blokada, nego 18.
Ali uglavnom se to odnosi na velike dužnike koji nisu socijalno ugroženi; interveniralo se u odnose u koje se nije trebalo intervenirati, sumirao je na predstavljanju analize rezultata Vladinih mjera Velimir Šonje, ekonomski analitičar Hrvatske udruge banaka, koji se žali da su mjere provedene na teret banaka i ostalih velikih vjerovnika koji će, doduše, ponovno pokrenuti privremeno obustavljene ovršne postupke, no ovaj put uz plaćanje skupog predujma za koji je neizvjesna naplata.
– Kod velikih dužnika nije došlo do otpisa duga, nego do odgode. Sad avans mora ponovo dati vjerovnik, a pitanje je tko će u državi od toga imati koristi, Fina ili neka druga institucija – problematizira Šonje, a nove ovršne postupke koji će dugove ponovo vratiti u statistiku najavljuje i direktor HUB-a Zdenko Adrović.
– Dugovi ne nestaju, oni samo nestaju iz statistike – problem nismo riješili, nego retuširali: izgledamo kao ljudi bez bora, a one su ostale – slikovito se izrazio čelnik HUB-a. Bankari ističu da je samo 16 posto ovršenih izašlo iz blokade, a ovrhe se još uvijek vode nad više od 270 tisuća dužnika čiji bi problem, smatraju, trebala rješavati socijalna politika socijalnim transferima i raznim drugim vrstama pomoći, kao i visok udio troška kod manjih dugovanja.
– Kod malih dugova čak je došlo do laganog povećanja blokada, oni zapravo stagniraju – kaže Šonje navodeći da dvije trećine duga drži 10 tisuća najvećih dužnika te se važnost banaka kao vjerovnika u ukupnim ovrhama smanjila s 21,1 posto u lipnju 2014. na 14 posto u lipnju 2018., dok raste udio agencija koje su otkupile dug, države, osiguranja, dobavljača električne energije i komunalnih usluga.
Bankari tvrde i da se trošak neravnoteže vjerovnika i dužnika koji je, smatraju oni, nepovoljan za vjerovnika, ugrađuje u cijenu kamata za buduće dužnike. Činjenicu da su na nastanak neravnoteža koje su dovele do brojnih ovrha utjecali sami, nepoštenim ugovornim odredbama koje potvrđuju brojne presude, Adrović negira. Takvih je sudskih presuda, kaže, tek stotinjak.
Ili su glupavi ili namjerno glupavi