Blokada prometnica i prosvjed seljaka uvod su u vruću jesen koja čeka i Vladu i građane. Bez obzira na to što državna potrošnja probija sve okvire, proračunski su korisnici i dalje nezadovoljni onim što dobivaju: seljaci bi veće poticaje, javne sustave čeka znatnije smanjenje zaposlenosti, umirovljenici traže povoljniju formulu za usklađenje mirovina, tvrtke nižu poreznu presiju. Gubitak BDP-a veći od 12 posto od 2008. odrazio se i na punjenje budžeta pa će, priznaju pozicija i opozicija, izrada proračuna za 2014. biti težak posao. Hrvatska je pod vlašću pet premijera od 1997. do danas povećala BDP 2,2 puta, a proračun 3,5 puta! Rezultat takve politike ogroman je javni dug i život na kredit s čijim bi povećanjem trebalo stati.
– Sad nema magičnih rješenja jer su prihodi i rashodi zbroj sadašnjih i prethodnih politika. No, kao što nema čarobnih rješenja ne bi kod pripreme proračuna za 2014. smjelo biti ni paničnih poteza. Prodaja imovine bio bi paničan potez – komentira ekonomist Ljubo Jurčić.
Povećanje za Bruxelles
Nakon što Milanovićeva vlada predstavi smjernice za iduće tri godine više će se znati o planovima za 2014. Upute koje su otišle proračunskim korisnicima navode da nitko ne traži i ne očekuje veći budžet, dok bi se konačni proračun povećao samo za vrijednost godišnje članarine Bruxellesu i rast kamata, negdje oko 3,5 milijardi kuna. Ako bi slušala oporbu, Vlada bi trebala krenuti drugim putem.
– Hrvatska porezima može prikupiti najviše sto milijardi kuna, sve ostalo su baloni i na toj razini bismo morali raditi projekcije. Šteta je što Kukuriku koalicija nije imala hrabrosti da prije dvije godine smanji proračun za deset milijardi kuna – kaže Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, jedine stranke koja je za proteklih izbora u svoj program unijela smanjenje budžeta za 10 milijardi kuna i ostala izvan parlamenta.
– Nema smanjenja deficita bez radikalnih mjera vezanih uz potrošnju. Rješenje je ili smanjenje broja zaposlenih ili smanjenje plaća, i u tom dijelu morat će se intervenirati. Ljudi bi prihvatili takve poteze na početku mandata, ali što se više odgađa, postaje teže – kaže liberal Darinko Kosor.
– Stalno ponavljam da je Vlada pogriješila na početku, kad su potpuno usmjerila na stabilizaciju i spuštanje deficita kroz poreze. Problem je samo narastao. Rashodi su sve veći, a uz povećane poreze i veliku halabuku oko naplate, prihodi su sve manji zbog stanja u ekonomiji – kaže HDZ-ova zastupnica i bivša ministrica financija Martina Dalić. Očekuje da će rebalans verificirati postojeće stanje, a ove će godine deficit biti 15 milijardi kuna bez dijela koji se odnosi na sanaciju zdravstva.
– Nakon rebalansa ne vidim drugog puta i načina nego da Vlada ozbiljno prione reformama koje će stabilizirati rashodnu stranu i biti poticaj gospodarskoj aktivnosti. Nije trik u kolokvijalno zvanom rezanju, trik je u provođenju reformi koje će stabilizirati proračunske rashode i biti korisne za oporavak ekonomije – kaže M. Dalić koja bi bila zadovoljna da proračun za 2014. zadrži rashode na postojećoj razini.
– Nikakve licitacije da bi proračun trebalo smanjiti deset, 15 ili 20 milijardi kuna nisu glavne teme. Glavno je zadrijeti u dubinu i reformirati sustave tako da kroz dulje razdoblje mogu funkcionirati na održiv način. To podrazumijeva i otvaranje pitanja prava, tko ih koristi i zašto. Sada 80 posto proračuna čine izdaci za mirovine, zdravstvo i plaće. Količina milijardi koje će se uštedjeti ovisi o tome koliko smo spremni smanjiti prava u ta tri sustava. M. Dalić uvjerena je da Hrvatska ne bi izgubila rejting da je Vlada provela reforme koje bi pokazale da će se troškovi države stabilizirati na razini 2011.
Ništa od monetizacije?
– Problem je što se ne radi na restrukturiranju društvenih djelatnosti, a pogotovu gospodarstva. Vlada najavljuje prodaju imovine, ali to nije rješenje – upozorava Ljubo Jurčić. S njim se slaže i Kosor jer smatra da sad nije dobro vrijeme za prodaju tvrtki zbog niskih cijena, a kod autocesta problematično je davanje sagrađenih prometnica u koncesiju.
– To bi trebalo činiti samo s novim investicijama. Mislim da će Vlada na kraju odustati od monetizacije autocesta jer će voditi računa o raspoloženju građana, a ni ponude neće biti kako se očekuje – tvrdi Kosor.
Zastupnica HDZ-a Martina Dalić savjetuje Vladu da se fokusira na reformu javne uprave jer administrativne i zakonske prepreke najveće su prepreke rastu. O reformi zdravstva kaže da nema koristi od tzv. sanacije ako sustav nije usklađen s financijskom razinom koja se može podnijeti, uz osigurače za posebne kategorije stanovništva. Potrebna je reforma subvencija, stvarnih rashoda javnih poduzeća...
>>Ni Linić ne vjeruje u SF plan za proračun
>>Samo u mjesec dana minus u proračunu veći čak 1,6 mlrd. kuna!