Vlada napokon predstavila trogodišnje smjernice ekonomske politike

Ništa od zaokreta! Na razočarenje onih koji su očekivali da će se već u prvom proračunu nove Vlade ostvariti obećanja o reformama i velikim uštedama, proračunska potrošnja u 2016. godini bit će 2,4 milijarde kuna veća nego što je bila prošle godine. Vlada to povećanje pravda samo jednim razlogom – jačim povlačenjem sredstava iz fondova EU. Lani je Milanovićeva Vlada iz europskih fondova povukla 4,2 milijarde kuna, a Oreškovićeva se nada da će u državnu blagajnu sjesti 7,6 milijardi kuna, za što je trebalo povećati i hrvatski udio u financiranju projekata. Ostali bi troškovi trebali biti na razini onih koje je ostavila Milanovićeva Vlada.

Rast plaća nije predviđen

Prema smjernicama, nominalni bi BDP u ovoj godini trebao narasti za deset milijardi, na 345 milijardi kuna, što predstavlja nominalno povećanje od 3 posto. Dio stručnjaka smatra da je u tom dijelu Vlada planirala preoptimistično, a o toj brojci ovisi i iznos deficita mjereno udjelom u BDP-u. Ove bi godine manjak u državnoj blagajni trebao pasti na 7,5 milijardi kuna, sa širim obuhvatom na 9,2 milijarde kuna (2,7%), čime bi Hrvatska trebala ispuniti temeljni kriterij iz Maastrichta.

Što će ovaj proračun donijeti građanima? Mladi će roditelji dobiti tisuću eura jednokratnog dodatka, no jučer se nije moglo doznati kad će krenuti prve isplate. Za taj je trošak rezervirano 100 milijuna kuna, trećina potrebne godišnje svote, što znači da bi novac mogla dobiti samo djeca rođena nakon 1. rujna. U budžetu će se naći sredstva i za usklađivanje (povećanje) mirovina te 0,5 posto naknade na staž za zaposlene u javnom sektoru. Novac za povećanje plaća od 6 posto nije predviđen!

Ministar financija Zdravko Marić kazao je da njegov proračun ima oko 2,5 milijarde kuna dodatnih, neizbježnih, troškova koje nije imao njegov prethodnik te će ih pokriti uštedama po svim resorima. Tko će od postojećih proračunskih korisnika ostati bez dijela budžeta, neće se znati do 10. ožujka, no ministar kaže da neće štedjeti na investicijama, nego na subvencijama i materijalnim troškovima. Za premijera Tihomira Oreškovića proračun je “vrlo ambiciozan i realan”, a predstavljanje smjernica započeo je rečenicom kako je bitno da imamo nekakve promjene. – Najlakše je reći da je to status quo, ovako se uvijek radilo. Svi znamo da je teško, ali promjena treba biti status quo – kazao je Orešković. Prema smjernicama, stopa rasta hrvatskog gospodarstva u iduće bi se tri godine trebala kretati oko 2 posto godišnje.

Stručnjaci su očekivali više. Tako ekonomist Željko Lovrinčević kaže da imamo na djelu politiku malih koraka, Zdeslav Šantić konstatira da smanjenje rashoda nije moguće bez politički teških odluka, dok bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić u prvi plan stavlja veliki uspjeh svoje Vlade, kako je nazvao spuštanje deficita na 3,8 posto BDP-a u 2015. godini.

Sindikalist Vilim Ribić poručuje da sindikati neće odustati od sporazuma o osnovici. – Može se razgovarati samo o rokovima ispunjenja tri slijeda povećanja plaća koje sporazum jamči u 2016. i 2017. godini. Iz smjernica ne vidimo bitnu promjenu ekonomske politike i društvenih prioriteta u odnosu na prošlu Vladu – prokomentirao je Ribić koji primjećuje da su one strukturom, čak i dizajnom gotovo identične onima koje smo imali prilike čitati posljednjih godina.

– Očekivali smo ambicioznije promjene na rashodnoj strani proračuna s obzirom na najave – prokomentirao je ekonomski analitičar Zdeslav Šantić koji bi na mjestu Vlade bio oprezniji s planovima na prihodnoj strani jer ima rezerve prema projekciji rasta od dva posto s kojom je najprije izašla Europska komisija. – Međunarodno je okruženje nepovoljnije nego što je bilo lani u ovo vrijeme, a više ni nema jednokratnog učinka na potrošnju građana koji je proizašao iz povećanja neoporezivog dohotka – kaže Šantić. Upozorava također da nakon svakih izbora dolazi do usporavanja gospodarske aktivnosti. Proces formiranja nove vlasti dulji je nego što je uobičajeno što će imati negativne posljedice na visinu kapitalnih ulaganja. Predložene smjernice pokazuju da nema značajnijih odstupanja u odnosu na dosadašnju politiku Vlade, komentira Zdeslav Šantić.

Sve ovisi samo o turizmu

– Dobar je smjer da se ide prema stabilizaciji, a onda i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Iz smjernica se ne mogu iščitati velike reforme, no treba znati da nacionalna ekonomije godišnje za kamate izdvaja 16 milijardi kuna, što je 6 milijardi više od nominalnog povećanja BDP-a, što znači da nam ne ostaje ništa za povećanje standarda građana, ističe Lovrinčević koji također upozorava da rast od 2 posto ovisi isključivo o turizmu jer više nema jednokratnih učinaka kakvo je lani bilo povećanje neoporezivog dohotka ili pojeftinjenje nafte. Njegovo je mišljenje da je Vlada blago precijenila deflator BDP-a po kojemu bi nominalni rast BDP u ovoj godini trebao biti oko 3 posto. O tom ostvarenju ovisi i hoće li se deficit opće države spustiti ispod 3 posto. Branko Grčić na temelju rasta rashoda zaključuje da nema plana ozbiljnih reformi koji bi te rashode doveli pod kontrolu. – Prihodi će rasti, očekujemo rast gospodarstva i to je legitimno, međutim na rashodovnoj strani se pojavljuju dodatni rashodi, a nema uvjerljivih mjera koje govore da će ti porasti rashoda biti anulirani i da će se tako proces fiskalne konsolidacije približiti kraju odnosno da će se deficit spustiti na manje od tri posto – rekao je Grčić. 

>> Oreškovićev proračun 2,4 milijardi veći od Milanovićeva. Planirano 100 milijuna kuna za novorođenčad 

>> Milanovićeva Vlada za start je Oreškoviću priskrbila više od dvije milijarde kuna